DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 10     <-- 10 -->        PDF

čaju, ako kriterij nije dovoljno strog, možemo očekivati genetsku dobit u narednoj
generaciji.


Genetsku dobit možemo izračunati i ustanoviti kolika će biti u slijedećoj
generaciji. Pomoću priložene tabele 1 prema Wrightu (5) možemo izračunati
genetsku dobit. Uzmimo npr. da ispitujemo genetsku dobit za visine stabala.
Predpostavimo da imamo jednu sastojinu kod koje prosjek visina stabala iznosi
25 m, a da smo našli jedno stablo čija je visina 32,5 m. Znači, selekcioni diferencijal
je 7,5 m (i = 7,5 m). Ako smo izmjerili visine u sastojini možemo izračunati
aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju. Pretpostavimo da nam standardna
devijacija iznosi 2,5 m. Rekli smo da je naš selekcioni diferencijal 7,5 m,
a to je nešto više od 2,9 standardne devijacije. Iz tabele za 2,9 standardne devijacije
možemo očitati genetsku dobit za određenu nasljednost. Uzmimo da je
nasljednost u ovom slučaju niska i da iznosi 0,25 odnosno 25%. Tada genetska
dobit iznosi 0,72 standardne devijacije, a to je 0,72 X 2,5 = 1,8 m. Genetsku
dobit možemo izračunati i direktno iz formule G = ih2 = 7,5 X 2,5 = 1,87 m.
To znači ako bi ovako superiorna stabla koristili za sjemenjake da bi u slijedećoj
generaciji imali poboljšanje u visinama u prosjeku za 1,8 m, što iznosi oko
7,5%


Tabela 1


Proporcija
roditeljske
populacije
uzete kao
Selekcioni
diferenci0,05
Ocijenjena ger
generaciji ako
0,10 0.25
letska dobit po
je nasljednost
0,50 0,75 1,00
roditelji jal
Postotak Standardne devijacije
50,0 0,80 0,04 0,0« 0,20 0,40 0,60 0,80
25,0 1,27 0,06 0,13 0,32 0,63 0,95 1,27
10,0 1,76 0,09 0,18 0,44 0,88 1,32 1,76
5,0 2,06 0,10 0,21 0,52 1,03 1,54 2,06
1.0 2,64 0.13 0,26 0,66 1,32 1,98 2,64
0.5 2,90 0,14 0,29 0,72 1,45 2,18 2,90
0.1 3,48 0,17 0,35 0,87 1,74 2,61 348


Na koji način kod uzgoja šuma možemo primijeniti ove metode? Potrebno
je sastojinu promatrati već od njezine najranije mladosti. Plus varijante treba
obilježiti i na njih obratiti najveću pažnju. Minus varijante treba uklanjati tako
da konačno ostanu samo plus varijante. To je dugotrajan put kojim treba ići u
budućnosti. Međutim, taj put se može i skratiti, ali u tom slučaju dobit će se
samo orijentacioni podaci. U tom slučaju treba komparirati više jednodobnih
sastojina razne starosti, koje su rasle pod sličnim ekološkim uvjetima, a da su
i uzgojni zahvati bili slični. Na osnovi takvih analiza o genetskom poboljšanju
možemo zaključivati kakve uzgojne zahvate treba sprovesti i da li je korisno
ispitivanu sastojinu prirodnim putem regenerirati. Potrebno je naglasiti da dobivene
analize vrijede za određeni slučaj i da se zaključci ne smiju generalizirati.
U jednodobnim sastojinama lakše je primijeniti ove postavke nego u prebornim.
U sastojinama prebornog oblika ove postavke možda nije moguće primijeniti
ako želimo regeneraciju vršiti prirodnim putem. Izgleda, da je jedina
mogućnost da u prebornim šumama vršimo čistu sječu na malim površinama,