DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 11 <-- 11 --> PDF |
a iza toga vršimo pošumljavanje sa kvalitetnim biljkama, tj. takvima za koje pretpostavljamo, da će nam dati genetsku dobit. Sto se tiče oplemenjivanja za buduće šumske kulture, tu postoje razne metode za dobivanje potomstva odnosno uzgoja takvih biljaka u rasadniku koje će biti bolje od biljaka proizvedenih iz sjemena sabranog u proizvodnim sastojinama. Kao prvo kod ovog rada je pitanje uređenja sjemenskih baza. Neophodno je važno znati, ukoliko želimo postići poboljšanje (genetsku dobit) u potomstvu, da moramo u sjemenskim bazama vršiti veoma intenzivne prorede. Na taj način povećavamo selekcioni diferencijal, a time ostvarujemo izvjesnu genetsku dobit. Sjemenske baze nam u genetskom pogledu ne pružaju veliku perspektivu. One su poželjne utoliko jer su bolje od mnogih drugih sastojina koje su ispod prosjeka ili su prosječne (pretpostavljamo da su sjemenske baze iznad prosjeka). GRAF. A PROSJEČNA VISINA STABALA OBIČNE SMRĆE JUŽNA ŠVEDSKA 3 33 32 31 30 29 28 U 26 25 24 25 22 Z1 — PLUS STABLA -- KOÜFARATIVNA STABL A 20 <^ , , , , , 50 «0 70 80 w 100 godma Mnogo bolje sjeme ćemo dobiti od sjemenskih plantaža,, jer su za roditeljska stabla u plantaži odabrana superdominantna stabla, tj. ona koja imaju selekcioni diferencijal a nasljednost im je normalna do visoka. Sigurno je da ćemo dobiti na taj način potomstvo koje će imati itekako veliku genetsku dobit tj. pojavit će se poboljšanje u usporedbi s postojećim prosječnim pa i boljim sastojinama. Za buduće kulture možemo dobiti bolje potomstvo putem hibridizacije. U tom slučaju dobit ćemo nove tipove (hibride) koji će imati veću proizvodnu sposobnost od postojećih vrsta i njihovih formi. Za ostvarenje tog cilja treba se služiti unutarvrsnom i međuvrsnom hibridizacijom. Mogućnosti toga rada su velike. |