DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ŠTETE KAO POSLJEDICA OVOJA LEDA NA KROŠNJAMA U GOSPODARSKOJ JEDINICI »JOSIP KOZARAC« ŠUMARIJE LIPOVLJANI Ing. BRANIMIR PRPlC, asistent 1. UVOD Osnovni klimatski podaci koje razmatramo kod odluke o načinu uzgojnih zahvata ne ukazuju na klimatske ekscese, koji se zbivaju rijetko, a od velikog su značenja za šumske sastojine. Spoznaja postojanja takvih pojava dovodi do pretpostavke njihova ponavljanja i upozorava na naročit oprez kod izbora vrsta drveća. Posebno mislimo na izbor alohtonih vrsta sa uskom ekološkom valencijom, čije se granice poklapaju s prosječnim ekstremima klime područja u koje ih unosimo. Pod klimatskim ekscesima podrazumijevamo prvenstveno ekstremne temperature zraka, koje traju dulje nego što je u određenom klimatu uobičajeno, zatim oluje, te općenito za šumske sastojine nepovoljan redoslijed inače normalnih klimatskih pojava. Jedna takva pojava uslijedila je kod nas krajem prosinca 1961. godine. Kod temperature niže od 0° C padala je pothlađena kiša*, što je uvjetovalo stvaranje ledenog ovoja na krošnjama šumskog drveća, a kao posljedica uslijedila su savijanja i izvale stabala, te lomovi njihovih krošanja i debala. Prema Vajd i (1965) led obavija grane i iglice samo onda kada na smrznuta stabla pada hladna kiša, a prema podacima Meteorološke stanice Lipovljani koja je najbliža istraživanom području, tjedan dana prije navedene pojave srednja temperatura zraka bila je ispod 0° C (od —1,2 do —8,4° C). Štete smo proučili u sastojinama Gospodarske jedinice »Josip Kozarac« Šumsko-gospodarskog pedručja Posavje, koja pripada Šumariji Lipovljani. O istovrsnim štetama obaviješteni smo istovremeno i iz raznih krajeva naše zemlje, a kao njihova posljedica uslijedile su znatne izmjene u planovima sječa, što je poremetilo redovno gospodarenje šumama. Prema Dekanic u (1965) znatne štete od ledenog ovoja dogodile su se i u Gospodarskoj jedinici »Jamaričko brdo« Šumsko-gospodarskog područja Psunj, koja pripada Šumariji Lipovljani. Autor navodi da je u sastojinama kitnjaka, običnog graba i bukve, kao i lužnjaka, običnog graba i bukve, u pokusnim plohama, kod zahvata u sastojinu 1962/63. godine, odabirao samo stabla oštećena od leda. Prema Dragišić u i Hren u (1963) (elaborat Instituta za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske), velike štete od ledenog ovoja pretrpjele su sastojine gospodarskih jedinica »Javornik-Zrinjska brda« i »Corkovača-Karlice«, * Termin pothlađena kiša uzeli smo prema Margetić u (1963). 347 |