DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Na primjeru uspijevanja ove kulture razmotrit ćemo proizvodnu sposobnost jedne lesivirane crvenice složene građe profila i jednog smedeg ilimeriziranog tla na srednje jurskim naslagama vapnovitog dolomita. Istraživanja u ovom pravcu koliko nam je poznato nisu na ovom području vršena. ZADATAK ISTRAŽIVANJA I METODE RADA Na osnovu dosadašnjih pretežno pedološko sistematskih radova raznih autora (M. Gračanin 1931, 1951, P. Kovačević 1958, M. Kurtagić i suradnici 1959 i Z Racz 1962) kao i vlastitih istraživanja došli smo do konstatacije da najzastupljenija tla, koja na Ogulinskom području dolaze u obzir za intenzivnu proizvodnju četinjača, spadaju u grupu lesiviranih tala. To su u prvom redu lesivirane crvenice i lesivirana smeđa tla na vapnencima i dolomitima. Ova se tla po svojim fiziografskim osobinama bitno razlikuju što upućuje na mogućnost postojanja razlika i u pogledu njihovih proizvodnih kapaciteta s gledišta uzgoja spomenutih vrsta četinjača. Upravo je osnovni zadatak istraživanja koja u ovom radu prikazujemo bio utvrditi razlike u proizvodnoj sposobnosti obzirom na o. bor jedne lesivirane crvenice složene građe profila i jednog smeđeg slabo ilimeriziranog tla na vap. dolomitu pomoću proizvedene drvne mase u kulturi Radošić. Produkcije drvne mase (prinosi) mogu se prema M. Ćiriću (1962) i J. Pelišeku (1964) uzeti kao kriterij i mjerilo za ocjenu proizvodne sposobnosti tala uz pretpostavku da su ostali proizvodni faktori podjednaki (homogeni klimatski uslovi, jednaka tehnika uzgoja i dr.). Obzirom da su zahtjevi šumskog drveća prema edafskim prilikama specifični i razlike u zahtjevima između vrsta veoma velike to se proizvodna sposobnost šumskih tala i staništa mora za svaku vrstu posebno ocjenjivati. Te su ocjene pouzdanije što je vremenski period promatrane proizvodnje duži. Kultura ob. bora, c. bora i a. borovca Radošić u velikoj mjeri ispunjava navedene uslove. Ona ima površinu 40 ha, jednim se dijelom nalazi na smeđem lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu a drugim dijelom na lesiviranoj crvenici složene građe profila, dok su ostali stanišni faktori u velikoj mjeri podjednaki. U toku istraživanja postavili smo u kulturi Radošić četiri primjerne plohe veličine 0.16 do 0.4 ha i to po jednu plohu o. bora, crnog bora i američkog borovca na lesiviranoj crvenici složene građe i jednu plohu o. bora na smeđem lesiviranom tlu. Primjerne plohe izabrane su tako da omogućuju proučavanje navedenih vrsta drveća pri jednakim pedološkim i ostalim stanišnim uslovima kao i proučavanje uspijevanja o. bora na dva različita tipa tla. Primjerne plohe I, II i III nalaze se u neposrednoj blizini na površini manjoj od 1 ha. Ploha IV udaljena je od nijh 1 km i nalazi se na oko 70 m višoj nadmorskoj visini. Istraživanu kulturu čine mjestimično mješovite sastojine običnog i crnog bora. Kod postavljanja naših ploha vodili smo računa da promatrana vrsta drveća bude zastupljena najmanje sa 90%. Na primjernoj plohi izmjereni su prsni promjeri i visine svih stabala. Drvna masa po jedinici površine je utvrđena svrstavanjem izmjerenih stabala u visinske stepene od 100 cm, te određivanjem volumena reprezentativnih stabala sekcionom metodom. |