DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagoðeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Profil 4 ploha IV. Smeðe slabo ilimerizirano tlo Al 0—5—10 cm tamnosiva praškasta glina krupnomrvièaste strukture gusto prorasla korijenjem travnjaèke vegetacije. Difuzno prelazi u A3(B) 11—20 nešto svijetliju sivo smeðu laku glinu pretežno sitno orašaste strukture. Prelazi postepeno u (B) 21—42 smeðu laku glinu orašaste stabilne strukture u kojoj ima do 5´% skeleta matiènog supstrata. Leži na C 43 stijeni vapnovitog dolomita koji mjestimièno izbija i na površinu. Na osnovu prikazane morfologije istraživanih tala može se s gledišta njihovih šumsko proizvodnih sposobnosti povuæi važan zakljuèak da lesivirana reliktna crvenica spada po M. Aniæu (1959) u veoma duboka tla a smeða slabo lesivirana tla u manje duboka a veoma rijetko u srednje duboka tla. Ova je konstatacija važna jer po J. Kostleru (1956) dubina tla pod ostalim, jednakim uslovima pruža bolje životne uslove šumskom drveæu. b) Fizikalne i kemijske osobine istraživanih tala Neki podaci o fizikalnim i kemijskim, osobinama tala prikazani su u tabelama 9 i 10. Na osnovu podataka sakupljenih u ovim tabelama mogu se povuæi ovi opæi zakljuèci: Tekstur a lesivirane crvenice složene graðe profila u površinskom dijelu tla je glinasta ilovaèa. Sa dubinom tla raste u pravilu sadržaj gline. U pogledu teksture kod smeðih ilimeriziranih tala (profil 4 i 6) pokazuju se znatne razlike. Dok je mehanièki sastav smeðeg slabo ilimeriziranog tla profil 4 prilièno slièan lesiviranoj crvenici dotle je profil 6 veoma diferenciran s obzirom na mehanièki sastav i pokazuje visok sadržaj gline u B horizontu. Napominjemo da smo na osnovu veæeg broja analiziranih profila izvan istraživane kulture utvrdili da je za šire podruèje Radošiæa karakteristièno upravo ovako po mehanièkom sastavu jaèe diferenciranje profila smeðeg ilimeriziranog tla. Porozitet i retencioni kapacitet tla za vodu znatno je veæi kod lesivirane crvenice nego kod smeðeg ilimeriziranog tla. Prema podacima profila 1 lesivirana crvenica zastupljena u kulturi Radošiæ je vrlo porozna i ima veliki kapacitet za vodu. Ovo tlo u površinskom dijelu veoma je lagano ima volumnu specifiènu težinu mnogo manju od 1,0. Što se tiæe minimalnog kapaciteta za zrak on je ovdje kod lesivirane crvenice u istraživanom površinskom dijelu nekoliko puta veæi nego kod smeðeg slabo ilimeriziranog tla. Na osnovu vlastitih odreðivanja stanja vlažnosti ovih tala u kulturi Radošiæ u toku vegetacijske paeriode (istraživanja su u toku) smeðe slabo ilimerizirano tlo je jednako kao i lesivirana crvenica srednje prozraèno. Smeðe ilimerizirano tlo i u najvlažnijem periodu ima momentalni kapacitet zraka oko 10 volumnih procenata. Na osnovu podataka o porozitetu tla, specifiènim težinama, kapacitetima za vodu i zrak može se zakljuèiti da lesivirana crvenica u odnosu na smeðe ilimerizirano tlo ima povoljniji vodozraèni režim. Rezultati naših istraživanja o vodozraènom režimu istraživane reliktne crvenice u suglasnosti su sa agroekološkom ocjenom ovih tala (Juras, 1953). Navedeni autor oznaèio je slièna tla u smislu principa agroekološke klasifikacije tala po Azzi-u formulom: |