DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 41     <-- 41 -->        PDF

za donošenje konačnih zaključaka o uspijevanju ove vrste drveća i za upoređenje
američkog borovca s drugim vrstama drveća. Učinili smo to najviše zbog
toga da se ovaj prvi ogled sa američkim borovcem na ogulinskom području ne
prepusti zaboravu.


Nakon osnivanja kultura nije njegovana pa je uslijed toga kao i zbog upotrebljenih
slabo razvijenih neškolovanih sadnica došlo do osjetnog reduciranja
biljaka po jedinici površine. Iz podataka u tabeli 11 proizlazi da je nakon jed-


NEKI TAKSACIJSKI PODACI


Tabela 11.


Srednje Po hektaru
stablo


cd


CO


si


3
to c/i ctj CO


1


L?O C -^ ^ «


%-< —I


V, a * 2 H » s e 3 oflgg OJ T3 w >


u ° PH a w UJO > xs pq Ö > 3 Pn P « Q 3 P, Ü D.33
0, a


Radošić
Ploha I 0.21 15 Obični bor 382 6.2 1593 34.3 2.28 3.43
Ploha II 0.08 15 Crni bor 145 4.1 1812 15.0 1.00 1.32
Američki
Ploha III 0.0375 15 bcrovac 53 6.0 1409 30.8 2.05 3.50
Ploha IV 0.09 15 Obični bor 111 4.2 1221 9.6 0.64 1.26


nake 15 godišnje starosti i jednakog broja (6.000 po ha) posađenih 2-godišnjih
sadnica nađeno na plohi I (lesivirana crvenica) 26%, na plohi II (lesivirana
crvenica) 30%, na plohi III (lesivirana crvenica) 23´% i na plohi IV (smeđe
lesivirano tlo) 20% od ukupno posađenih biljaka. Najveći su gubici u istraživanoj
kulturi obzirom na broj stabala ustanovljeni u dijelovima kulture gdje
ima vrtača i u dijelovima koji se nalaze na plićem tlu. Gubici u vrtačama
mogu se pripisati gušenju biljaka od strane bujne travnjačke vegetacije a
gubici na plićim i sušnim tlima nepovoljnijim fiziološkim uslovima za život i
razvoj biljaka. Navedeni podaci upućuju na potrebu primjene savremenije tehnike
uzgoja pri podizanju kultura četinjača na istraživanim staništima, što se
uostalom danas sve više i primjenjuje.


U pogledu proizvedenih drvnih masa podaci u tabeli 11 jasno pokazuju da
je proizvedena drvna masa običnog bora na lesiviranoj reliktnoj crvenici za
oko 3 X veća od proizvedene drvne mase običnog bora na smeđem slabo ili—
meriziranom tlu. Iz tih je podataka vidljivo da obični bor u odnosu na crni bor
daje u svojoj 15. godini na istom staništu pod lesiviranom crvenicom za oko
2 puta veću drvnu masu. Velike razlike u proizvedenim tipovima tla još se u
apsolutnom iznosu povećavaju ako se za osnovu upoređivanja uzmu manje
površine (unutar istraživanih ploha) na kojim je znatno veći broj stabala. Tako
su na plohi I na površini 10 X 10 m izmjerena 24 stabla odnosno 2400 stabala
po ha i utvrđena drvna masa od 61.1 m3 po hektaru. U gušćim dijelovima kulture
utvrđeni broj od 2.400 stabala po ha, mi ćemo u daljnjim obračunava