DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 52 <-- 52 --> PDF |
?g naSe ptak&e INFORMACIJA O TVORNICI SULFATNE CELULOZE I PAPIRA PLAŠKI* Drugovi i drugarice! Zahvaljujem se vašem Savezu, koji je omogućio da ovaj skup informiram o nekim problemima TSCIP-a Plaški. Tvornica sulfatne celuloze i papira u Plaškom, načelno je odobrena na XXXII Konkursu, koji je održan 29. i 30. decembra 1959. god. kod Jugoslavenske investicione banke u Beogradu. Programom je predviđeno da tvornica proizvodi 36.000 t. sulfatne celuloze od četinara nebijeljene, i 30.000 t. kraftlajner papira. To je ujedno i njen garantirani kapacitet koji treba da ostvari kada se uhoda. Potreba izgradnje ovakvog objekta u ovom kraju pokazala se još u prvom petogodišnjem planu, jer je tešku i neracionalnu drvenu ambalažu trebalo zamijeniti savremenijom uz bolje iskorištenje sirovinskog bogatstva u kemijskoj preradi. Tako je ođ Savjeta za prerađivačku industriju FNRJ i od komisije Saveznog zavoda za privredno planiranje u aprilu 1953. god. dat predlog o perspehtivnom razvoju industrije celuloze, drvenjače i papira u FNRJ. Osim izgradnje i postepenog proširenja tvornice u Maglaju predviđala se tada izgradnje druge tvornice sulfatne celuloze i kraftpapira na bazi crnogoričnih drvnih masa u SR Hrvatskoj. Obrazloženje je glasilo: »Drvni bazen Gorskog kotara, Like i Primorja (borovina) je jedino još raspoloživa sirovinska baza za proizvodnju kraftpapira, što ukazuje na neminovnu potrebu njegovog korištenja u tu svrhu. Postoji mogućnost i daljnjeg povećanja proizvodnje celuloze i drvenjače time, da se osim klasične sirovine, crnogoričnog drveta, koristi i drvo listača. Iz celuloze listača mogu se proizvoditi sve moguće vrste papira, samo ne kraftpapir za velike papirne vreće i kartonske sanduke, a razvoj naše industrije u narednim godinama u sve većoj mjeri traži ove artikle. Analiza tržišta dokumentirano dokazuje, da bi onemogućavanje izgradnje tvornice sulfatne celuloze u ovom sirovinskom bazenu našu privredu zauvijek upućivalo na uvoz velikih količina ambalažnih materijala.« Tada još nije bila određena uža lokacija, pa se prišlo pregledavanju ovog područja i ispitivanju terena. Teren je ispitan od Delnica niz rijeku Dobru, Moravice, Gomirje, Jelačko, Sabljaci i dr. Prevagnulo je gledište da je najpovoljnija uža lokacija u Plaškom, s obzirom na količinu vode, željezničku prugu i dr. Rješenjem Izvršnog vijeća Sabora od 20. V 1960. godine o izgradnji tog objekta prišlo se pripremnim radovima. . * Ovu je informaciju dao gen. direktor TSCIP-a Plaški, drug Rade Tomić, na 84. red. skupštini Saveza JTŠID Hrvatske u Gospiću, dne 27. lipnja 1966. g. |