DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Cjicu&toene BifeSli 84. REDOVNA SKUPŠTINA SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE SR HRVATSKE Dne 27. i 28. lipnja 1966. godine održana je u Gospiću 84. redovna skupština Saveza ITŠDI SR Hrvatske. Skupštini je prisustvovalo 73 delegata koji su se sastojali od predsjednika, tajnika i delegata društava te članova Upravnog i Nadzornog odbora Saveza, a osim delegata prisustvovali su brojni gosti između kojih su se nalazili predstavnici lokalnih vlasti, Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, Privredne komore SR Hrvatske, Saveza ITŠID Jugoslavije, Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija SR Hrvatske i dr. U Radno predsjedništvo skupštine izabrani su: inž. Nikola Vrančić, inž. Ante Bušljeta i inž. Drago Tonković. U Verifikacionu komisiju skupštine izabrani su: inž. Stjepan Srnić, inž. Franjo Grospić i inž. Karlo Devčić. U Komisiju za zaključke društvenog dijela skupštine izabrani su: inž. Jure Kosović, dr Zvonimir Potočić i inž. Branimir Prpić, a u Komisiju za zaključke stručnog savjetovanja na temu »Uloga šumarstva i drvne industrije u privredi Like« izabrani su: inž. Zlatko Bunjevčević, dipl. ekon. Nikola Maričić, inž. Marko Pavlak, inž. Stipe Mesić i inž. Karlo Posavec. Skupštinu je otvorio i pozdravio prisutne predsjednik Saveza prof, dr Zvonimir Potočić. Predsjednik je naglasio važnost naše stručne organizacije koja je osnovana prije 120 godina i koja je od toga vremena do danas zabilježila niz krupnih uspjeha. Šumarska struka okupljena oko svoje stručno-društvene organizacije, značila je uvijek, a i danas znači, jaku moralnu snagu koja je kao cjelina mogla biti samo progresivna i konstruktivna na liniji razvoja proizvodnih snaga unapređujući .šumsku proizvodnju. Predsjednik je dalje ukazao na izuzetnu ulogu naše stručne organizacije u periodu donošenja i sprovodenja privredne reforme koja zahtijeva da u interesu čitave zajednice, a isto tako i u vlastitom interesu, angažiramo sve snage. Skupštinu je zatim pozdravio predsjednik Saveza ITŠID Jugoslavije inž. Bogomil Čop i ukazao na posebnu ulogu koja je namijenjena stručnim savezima i u današnjim revolucionarnim kretanjima u pri Učesnici 84. red. skupštine SITŠDIH |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 57 <-- 57 --> PDF |
vredi. Sve više se traži mišljenje pojedinih struka i zbog toga je nužno da se najaktualniji stručni problemi diskutiraju kako bi Savez u danom momentu mogao dati mišljenje struke, a isto tako i nastojao da se mišljenja dostave na meritorna mjesta. Da se to postigne potrebno je da Savez i lokalna društva što uže surađuju. Izvještaj o radu Saveza između 83. i 84. redovne skupštine podnio je tajnik inž. Branimir Prpić. U izvještaju je naglašena posebna aktivnost Saveza koja je neminovno uslijedila iza donošenja privredne reforme, a koja se sastojala u objedinjavanju rukovodećih ljudi struke s predstavnicima organa uprave, naučnih i nastavnih ustanova, Privredne komore, Poslovnog udruženja i dr., kao i u stalnom održavanju veze sa Savezom ITŠIDJ i Savezom ITH. Napomenuo je dalje da su mnoga društva na terenu pokazala u spomenutom razdoblju izuzetnu aktivnost, ali da je veza između nekih društava na terenu i Saveza bila relativno slaba. Naglasio je također da se velik broj inženjera i tehničara""" šumarstva i drvne industrije još uvijek nalazi izvan našeg stručnog udruženja. Kako bi se aktivnost društava što više povećala trebalo bi u rukovodstva birati drugove koji imaju smisao i volju za društveni rad. U proteklom razdoblju održane su tri plenarne sjednice Saveza sa stručnim savjetovanjima o: usklađivanju interesa šumske i lovne proizvodnje, integracionim kretanjima u šumskoj proizvodnji i drvnoj industriji i problemu šumarstva Dalmacije. Na spomenutim savjetovanjima došlo je do korisne izmjene mišljenja stručnjaka, a zaključke je Savez redovito dostavljao Savezu ITŠIDJ, Savezu ITH, Privrednoj komori, Poslovnom udruženju kao i ostalim forumima za koje se smatralo da su zainteersirani za takve zaključke. U izvještaju je dalje spomenuto da je naročitu aktivnost pokazala Komisija za produktivnost Saveza pod predsjedništvom prof, dra Branka Kraljića koji je organizirao i izveo kurseve o pravilima racionalizacije i o tehničkom normiranju u šumarstvu, a također se istakao u radu na problemima uvođenja 42-satnog radnog tjedna na nivou Saveza ITŠIDJ i Saveza ITJ. Glede naučno-istraživačkog rada napomenuto je da Savez zastupa stanovište da isti, izuzevši onaj fundamentalnog karaktera na koji otpada dio djelatnosti fakulteta i instituta, treba služiti praksi. Rad na naučnom polju potrebno je tako usmjeriti da, odmah ili za kraće vrijeme, posluži operativi u svrhu povećanja produkcije. Bilo bi oportuno iskoristiti rezultate naučnog rada drugih, bogatijih, zemalja koje imaju dobro opremljene institute i brojne kadrove. Prevođenjem na naš jezik onih radova čiji su rezultati aplikativni u našim prilikama učinili bi ih pristupačnima svim našim stručnjacima. Poznato je na kako dobar prijem je naišao prijevod Schodelinova djela »Selektivna proreda « te bi s takvom aktivnošću trebalo nastaviti. Spomenutu aktivnost trebalo bi organizirati na saveznom nivou, a izbor djela za prijevođenje prepustiti komisiji koja bi bila sastavljena od istaknutih operativaca i naučnih radnika. U okviru rađa 22. sekcije IUFRO održano je u Zagrebu, u vremenu od 13—17. rujna 1965. godine, Međunarodno savjetovanje o genetici. Spomenuto Savjetovanje financijski je potpomagao naš Savez. Genetsko savjetovanje imalo je velik značaj kako po učesnicima, između kojih su se našli najeminentniji stručnjaci s tog područja nauke, tako i po tematici i sadržaju referata. Svi referati spomenutog Savjetovanja objavljeni su u Šumarskom listu. Značajnu aktivnost pokazala je Komisjja za kadrove i školstvo Saveza pod predsjedništvom inž. Ivana Šavora. U toku je organizacija ankete kojom su obuhvaćena određena društva na terenu kao i privredne organizacije, a koja ima za svrhu da se dobije mišljenje operative o nastavnom planu i programu Šumarskog fakulteta. Na osnovi rezultata ankete naše mišljenje bit će dostavljeno Savezu ITH odakle će se proslijediti nadležnoj komisiji Sabora SRH koja radi na odobravanju fakultetskih statuta. Tajnik Saveza napomenuo je da je Upravni odbor Saveza u više navrata raspravljao o položaju završenih inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, koji kod privrednih organizacija nailaze na slab prijem, iako bi se zamjenom nekvalificiranih kadrova za kvalificirane podigao kvalitet stručnih radova ,što bi koristilo privredi kao cjelini. Izvještaj o stručnoj štampi podnio je glavni urednik Šumarskog lista prof, đr Zvonimir Potočić. Urednik je posebno ukazao na relativno slab interes za pretplatu na Šumarski list i Drvnu industriju, i apelirao na inženjere i tehničare naše struke da se pretplate na jedan od spomenutih stručnih časopisa. Ako se ne prati stručna štampa pribjegava se rutinerstvu što ima za posljedicu stagnaciju stručnjaka i struke. Bilo bi najpogodnije da brigu za nove pretlatnike preuzmu teritorijalna društva. Urednik je naglasio da naša stru 387 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 58 <-- 58 --> PDF |
čna štampa ima određenih nedostataka za koje je dijelom kriva redakcija, a dijelom i stručnjaci s terena koji rijetko pišu o svojim uspjesima, problemima i neuspjesima. Prenošenje iskustava imalo bi velik značaj za unapređenje struke. Šumarski list objeručke će primiti osvrte na društvenu aktivnost na terenu. Urednik je dalje spomenuo da je zamolio neke drugove s terena da prikažu ekonomsku situaciju svog poduzeća i poslovnu politiku, zacrtanu na konkretnim uvjetima u kojima se nalazi njihovo poduzeće. Smatra da će takvi prikazi biti zanimljivi i za ostale čitaoce iz drugih poduzeća. Urednik je obavjestio da se priprema službenička statistika za inženjere i tehničare naših struka, tzv. šematizam osoblja, koji se namjerava postepeno štampati u Šumarskom listu. U tom poslu potrebna je pomoć teritorijalnih organizacija. Šumarski list izlazio je u razdoblju od 1958—1963. godine na 450 do 500 stranica godišnje. U 1964. izašao je na 550, a u 1965. godini čak na 630 stranica. Povećani broj stranica u 1965 .godini vezan je uz jubilarni broj 11—12, koji je izašao na 155 stranica. Također je i broj 1—2 iz ove godine izašao na većem broju stranica. U tom dvobroju izašli su, naime, članci sa Međunarodnog savjetovanja o genetici koje je u rujnu 1965 .godine održano u Zagrebu, te je Šumarski list, u izvjesnom smislu, zamijenio renomirani časopis »Silva genetica«. Prof. dr Zvonimir Potočić napomenuo je na kraju svog izvještaja da bi poduzeća mogla mnogo pomoći našoj stručnoj štampi. Drži da je sasvim umjereno očekivanje, da svako naše poduzeće objavi tokom godine barem jedan oglas na stranicama naših stručnih časopisa i tako olakša njihovo izlaženje, a da bi naše teritorijalne organizacije mogle to uzeti kao svoju trajnu, svakogodišnju brigu. Izvještaj blagajnika inž. Viktora Bajića o blagajničko-materijalnom poslovanju Saveza ITŠDI SR Hrvatske jest slijedeći: Ovaj izvještaj se odnosi na razdoblje od 27. 6. 1964., kada je održana 83. god. skupština u Karlovcu do danas 27. 6. 1966. g. kada se održava 84. god. skupština u Gospiću. Blagajničko materijalno poslovanje Saveza zasniva se na propisima Statuta Saveza i propisima Pravilnika o financijskom, poslovanju SITJ. Kao društveno stručna organizacija Savez djeluje kao samostalna obračunska jedinica čiji se poslovni događaji evidentiraju, iskazuju i obračunavaju kao kod kamostalnih ustanova ili čak privrednih organizacija. Obra čun i izuzimanje sredstava vrši se na temelju odobrenog godišnjeg plana prihoda i rashoda za tekuću godinu. Prihodi i rashodi Saveza Da bi Savez mogao djelovati, odnosno obavljati svoju društvenu i stručnu funkciju na osnovu Statuta on mora ostvarivati i prihode. Prihodi Saveza sastoje se od: — članskih doprinosa, — prihoda od izdavačke djelatnosti i — vanrednih prihoda. Prema odluci Centralnog odbora SITJ od 5. 11. 1960. god. Šumarska društva su obavezna da uplaćuju Savezu ITH 2ö"/o od ubrane članarine. Međutim broj društava koja podmiruju svoje obaveze prema Savezu je iz godine u godinu sve manji, tako da je u 1965. g. samo zagrebačko Šumarsko društvo podmirilo svoje obaveze prema Savezu. Prihodi od članarine šumarskih društava nazad nekoliko godina: godina 1961. 1S62. 1963. 1964. 1965. st. din 92.000 24.000 9.000 25.000 37.000 Pregled ostvarenih prihoda i izvršenih rashoda 1964. i 1965. g. Red. u 000 st. din br. Sadržaj 1964. 1965. A) Prihodi 1. Članarina Šum. društava 25 2. Pretplate na Šum. list i prodaje 2.971 3.812 3. Oglasi u Šumarskom listu 1.480 1.255 4. Prihodi od društv. dvorane 439 55:3 5. Realizacija stručnih šumarskih knjiga 1.196 1.359 6. Realizacija tiskanica za šumarije 6.129 9.173 7. Ostali prihodi i višak prihoda iz prošle godine 1.838 469 Ukupno prihodi 14.078 16.660 B) Rashodi 1. Lični rashodi 3.266 3.292 2. Operativni rashodi 2.806 2.526 3. Funkcionalni rashodi 7.948 10.159 Ukupno rashodi 14.020 15.977 Iz gornjeg pregleda vidi se kako je Savez ostvarivao svoje prihode 1964. i 1965. godine. Prihodi u 1965. godine veći su za 2,498.000 starih dinara, 18,3»/» od prihoda u 1964. godini. Uporedo sa povećanjem prihoda rasli su i rashodi, tako da su isti u 1965. g. veći za 1,950.000 starih dinara odnosno 14"/o od onih u 1964. g. Ako povećanje rashoda promatramo uporedo sa povećanjem prihoda, proizlazi da je to povećanje raslo uporedo, dapače da su rashodi u |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 59 <-- 59 --> PDF |
1965. g. u odnosu na prihode iste godine nešto manji od onih u 1964. g., jer višak prihoda nad rashodima u 1965. g. je veći za 549.000 starih dinara od viška prihoda u 1964. g. koji je iznosio svega 59.000 starih dinara. Šumarski list kao stručno šumarsko glasilo našeg Saveza je jedna od najvažnijih publicističkih djelatnosti Saveza. Kao takova bilo bi od interesa prikazati u kakovom su odnosu, i kakovu tendenciju imaju troškovi i prihodi koje Savez na toj publikaciji ostvaruje. Ovaj prikaz će se odnositi na 1964. i 1965. g. Prihodi-troškovi (u starim dinarima) Vrsta Godina prihoda-troškova 1964. 1965. 1. Prihodi od pretplate 2,971.681 3,812.720 2. Troškovi 4,017.206 5,232.359 3. Dobit-gubitak —1,045.525 —1,419.639 4. Stvarna godišnja cijena kost. Š. 1. 2.676 3.462 Struktura pretplatnika za Šumarski list u 1964. i 1965. godini je slijedeća: Broj komada za godinu 1964. 1965. Šumarska poduzeća i ustanove 452 408 Šumarski inženjeri i tehničari 340 363 Studenti i đaci šum. škola 371 310 Inozemstvo 29 30 Zamjena 61 60 Ukupno 1253 1171 U 1965. g. izvršeno je povišenje pretplate za poduzeća i ustanove za 2000 st. din odnosno od 5000 na 7000 st. din. Međutim i povrh ovog povišenja troškovi štampanja lista u 1965. g. porasli su za 375.000 st. din. Ovaj porast uslovilo je povećanje troškova štampanja samog lista, povećanje autorskih honorara, poštarine i dr. Da bi se bar donekle ublažili gubici koji iz godine u godinu rastu izvršeno je povećanje pretplate i za 1966. g. i to za ustanove i poduzeća 3000 st. din, za pojedince inž. i tehn. 1000 st. din, a studente i đake 100 st. din. Ovim povećanjem pretplate godišnji prihodi Šumarskog lista ,ako bi broj pretplatnika ostao isti kao 1965. g. iznosili bi 5,260.000 starih dinara, dakle onoliko koliko su iznosili troškovi u 1965. g. Zalihe publikacija Zalihe publikacija sastoje se od: — zaliha tiskanica i — zaliha stručnih šumarskih knjiga. Zaliha tiskanica i knjiga utvrđuje se svakogodišnje popisom, odnosno inventurom. Popis zaliha poseban je prilog završnog računa i iz njega je moguć uvid u vrst i količinu tiskanica i knjiga. Vrijednost zaliha u starim dinarima Godina Vrst zaliha 1964. 1965. Tiskanice 5,815.000 5,977.000 Knjige 2,055.000 1,204.000 Zaliha knjiga čija je vrijednost pri koncu 1965. g. iznosila 1,204.000 st. din odnosi se uglavnom na knjigu inž. Šafara »Uzgajanje šuma« koja je štampana sredinom 1964. g. Iz pregleda ostvarenih prihoda i rashoda vidi se da je prihod od tiskanica i knjiga u toku 1964. i 1965. godine bio: Iznosi prihoda u starim dinarima Godina Prihodi 1964. 1965. Realizirani prihodi tiskanica i knjiga 7,326.000 10,533.000 Ovi podaci pokazuju tendenciju porasta osnovnih prihoda Saveza u pomenutom razdoblju s napomenom da je do ovog došlo ne zbog veće prodaje tiskanica koliko zbog povećanja prodajnih cijena istih koje su morale uslijediti zbog povećanja troškova štampanja. Imovina Saveza kroz 1964. i 1965. g. iznosi: Vrijednosti u starim dinarima 1964. g. 1965. g. Vrijednost imovine Saveza 50,763.000 51,785.000 U imovinu Saveza uključujemo poslovnu zgradu i inventar sa bibliotekom, sredstva na žiro računu kod banke, potraživanja od dužnika i vrijednost zaliha tiskanica i knjiga. Ako od imovine odbijemo vrijednost o~ snovnih sredstava dobijemo stvarnu obrtnu vrijednost Saveza koja se u prosjeku godišnje kreće od 14—16,000.000 starih dinara. Iz ovog prikaza se zaključuje da Savez mora imati organiziranu knjigovodstvenu, blagajničku i materijalnu službu. U toj službi djeluju kao stalni službenici knjigovođa 1 blagajnik 1 Do nedavno u Savezu su djelovala dva honorarna službenika, ali zbog mjera štednje i racionalnijeg poslovanja sa njima je prekinut radni odnos, a poslove koji su oni obavljali preuzeli su stalni službenici. 389 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Od 1. 7. 1965. g. obračun osobnih dohodaka službenika (radnika) Saveza vrši se po sistemu bodovanja. Na osnovi Statuta SITŠDIH, te Osnovnog zakona o radnim odnosima izrađen je Pravilnik o radnim odnosima i osobnim dohocima radnika zaposlenih u Savezu. Tim Pravilnikom izvršena je sistematizacija radnih mjesta kao i način nagrađivanja radnika zaposlenih u Savezu. Osnovno je za idući period osigurati sigurno i kontinuirano priticanje prihoda. Ti prihodi se mogu osigurati samo još sređenijom organizacijom izdavačke djelatnosti u čemu nas jedino mogu pomoći naše šumsko privredne organizacije i ustanove naručivanjem tiskanica koje Savez štampa za potrebe šumarstva. Poslovanje Saveza odvija se normalno i prema planiranom proračunu prihoda i rashoda Saveza. U diskusiji o izvještajima u kojoj su sudjelovali brojni članovi i gosti, a između ostalih inž. Ferdo Sulentić, inž. Bogomil Čop, inž. Rafo Mott, predsjednik Privredne komore Karlovac drug Maček. prof, dr Zvonimir Potočić, govorilo se o zadacima stručne štampe, o sve većoj ulozi stručnih saveza koju im daje naše suvremeno društvo, o potrebi centraliziranja štampanja tiskanica koje koriste naše privredne organizacije te o potrebi ekonomsko-privrednih diskusija u kojima bi se razmatrali problemi širih područja. Na osnovi izvještaja Upravnog odbora Saveza kao i na osnovi diskusije, skupština je donijela slijedeće ZAKLJUČKE 1. Radi daljnjeg rada na zadacima inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske treba prvenstveno oživjeti djelovanje teritorijalnih organizacija koje su u proteklom periodu bile manje aktivne. 2. Nastojati da se po mogućnosti svi inženjeri i tehničari naših struka učlane u svoje stručno-društvene organizacije, a što više njih da se aktivira u društvenom radu. 3. Radi kompleksnijeg zahvaćanja i rješavanja pojedinih problema treba surađivati sa svima zainteresiranim stručnim organizacijama. 4. Potrebno je insistirati da se privredni pothvati u oblasti šumarstva i drvne industrije pojedinih regija prethodno rasprave u našim stručnim organizacijama. 5. Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije treba da vode brigu o školovanju, prihvatu i daljnjem usavršavanju stručnih kadrova te o njihovu mjestu i ulozi u proizvodnji. Potrebno je da se stručno-tehnički kadrovi i kao pojedinci i putem svojih društvenih organizacija bore za bolju organizaciju rada i za uvođenje suvremene tehnologije. Ovim nastojanjem će se najviše doprinijeti uspješnom odvijanju privredne reforme u oblasti šumarstva i drvne industrije. 6. Skupština preporučuje svima teritorijalnim organizacijama da u svoju članarinu uključe i pretplatu za stručnu štampu. Šumarski list odnosno Drvnu industriju. Skupština istodobno preporučuje da se naše organizacije pobrinu kako bi naša privredna poduzeća svojim prilozima pomogla stručnu štampu. Preporučuje se novom Upravnom odboru Saveza da razmotri mogućnost objedinjavanja Šumarskog lista i Drvne industrije. Zbog usaglašavanja Statuta Saveza ITŠDI SR Hrvatske sa statutima Saveza ITJ i Saveza 1TH predložio je tajnik Saveza inž. Branimir Prpić da se izvrše izmjene i dopune spomenutog statuta kako slijedi: U čl. 11. je navedeno, da članovi mogu biti. . . »redovni, vanredni, počasni i zaslužni . . .« Budući da statut SITJ ne predviđa kategoriju »vanrednih« članova, a predviđa kategoriju »kolektivnih« članova, to se predlaže da čl. 11 glasi: čl. 11. U pojedinim osnovnim organizacijama inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske članovi mogu biti redovni, počasni, zaslužni i kolektivni. S tim u vezi predlaže se izmjena čl. 13 koji treba da glasi: čl. 13. Kolektivni članovi mogu biti stručne, naučne i privredne organizacije koje okupljaju naučne i tehničke stručnjake šumarstva i industrije za preradu drva, ako se kao takve registriraju i ako uplaćuju godišnju članarinu prema odredbama organizacije u koju se učlanjuju. Zatim: U čl. 16 i 17 u prvom retku brišu se riječi »i vanrednih«. Dalje: Čl. 20 se mijenja i predlaže da glasi: čl. 20. Članovi Saveza ITŠIDH mogu biti kolektivni i pojedinačni. Zatim: U čl. 21 u prvom retku treba zamijeniti riječi »Redovni« sa riječi »Kolektivni«, a iza riječi. . . Šumarska društva (u prvom pasusu) treba dodati. .. »odnosno Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 61 <-- 61 --> PDF |
industrije...«, a u drugom pasusu briše se riječ »šumarska«. Cl. 22 se mijenja i predlaže se da glasi: Cl. 22. Pojedinačni članovi Saveza ITŠIDH su ona lica, koja redovna skupština Saveza ITSIDH proglasi svojim počasnim ili zaslužnim članovima. U 61. 23. u prvom retku treba zamijeniti riječ »redovnih« sa riječi »društava kao kolektivnih«. U 51. 24. u prvom retku treba brisati riječ »Saveza« kao i cijeli zadnji pasus. U 51. 25. u prvom retku umjesto riječi »gospodarskih« treba staviti. . . »ostalih kolektivnih« . .. Cl. 26 .mijenja se i predlaže se da glasi: 61. 26. U skladu sa statutom SITJ i statutom SITH, osnovna organizacija u koju će se učlanjivati inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije jest stručna organizacija (šumarsko društvo odnosno Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije) na području jedne ili više općina. Izuzetno, osnovna organizacija može biti i opća teritorijalna organizacija inženjera i tehničara. U pravilu, društvo treba da broji najmanje 20 članova. Unutar društva mogu raditi sekcije za pojedine stručne oblasti (grane), a u pojedinim poduzećima i ustanovama mogu djelovati stručni aktivi. Ako na teritoriji jedne općine djeluju dva ili više stručnih društava formira se općinski odbor od po dva delegata iz svakog društva. U skladu sa statutom SITH, formiraju se i kotarski odbori od po dva delegata iz svakog društva u kotaru. Sva osnovna društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije formiraju Savez ITSIDH. Savez ITSIDH je po horizontalnoj liniji kolektivan član Saveza IT Hrvatske, a po vertikalnoj liniji je kolektivan član Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva Jugoslavije. U 61. 29. treća alineja, umjesto riječi. . . »Šumarskih društava — redovnih . . .« treba uvrstiti. . . »društava — kolektivnih. . .« U četvrtom pasusu 61. 29. treba brisati riječ »Šumarskog«; na kraju istog pasusa treba staviti zarez iza riječi ITŠIDH, a zatim dodati: »ili po njegovu ovlaštenju Upravni odbor Saveza«. U petom i šestom pasusu čl 29. treba brisati riječi »šumarsko« odnosno »šumarskih «. U 61. 32. u drugom pasusu brisati riječ »šumarska«. U čl. 33. u prvom pasusu treba riječ »Šumarskog« zamijeniti sa riječi »teritorijalnog «. U čl. 37. treći pasus svagdje umjesto riječi »šumarskih« treba staviti riječ »teritorijalnih «. U čl. 40. u trećem retku umjesto riječi »gospodarskih« treba staviti »kolektivnih«. Na osnovi prijedloga Kandidacione komisije skupština je izabrala: za novog predsjednika Saveza inž. Viđa rašaića; za članove Upravnog odbora Saveza: Bertović inž. Stjepana, Harapin inž. Jugogoslava, Kirasić inž. Dragu, Petković inž. Živka, tehničara Petričević Ivicu, Potočić dra Zvonimira, Prpić inž. Branimira, Vanjkovie inž. Srećka, Vučinić inž. Marinka i Tomašević inž. Antu; za članove Nadzornog odbora Saveza: Brkanović inž. Dimitrija, Došen inž. Jerka i Hajdin inž. Žarka. U svoje ime kao i u ime Upravnog i Nadzornog odbora Saveza skupštini se na povjerenju zahvalio predsjednik Fašaić inž. Vid. Predsjednik je naglasio da je naš Savez pozvan da ukaže privrednoj organizaciji na eventualne pogreške i da bi zbog jačanja Saveza trebalo u njegove redove učlaniti što više inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, da naša stručna organizacija postane kompaktnija nego što je sada. Predsjednik je dalje napomenuo da pred novim Upravnim odborom stoje mnogi zadaci koje treba što prije riješiti. Trebalo bi pristupiti reformi nastavnih planova u školstvu, jer se vode diskusije dali uopće treba škola s takvim nastavnim planovima koje proizvode kadrove koji ne zadovoljavaju privredu. Tu pojavu potrebno je što prije eliminirati, jer bez odgovarajućih stručnih kadrova nema suvremene tehnologije. Osim toga mladi kadrovi ne nailaze u privrednim organizacijama na prijem. Mi trebamo intervenirati i ishodovati njihovo zaposlenje. Nužno se povezati s organizacijama na terenu i zajednički rješavati probleme perspektivih planova pojedinih regija. Sve te zadatke trebaju podržati organizacije na terenu kao i pojedini članovi. Stručno savjetovanje i zaključci s tog savjetovanja bit će objavljeni u slijedećem broju Šumarskog lista. 391 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 62 <-- 62 --> PDF |
domaći &tcucni ča&opidi ŠUMARSTVO — Beograd 1/2 — 1966. Knežević M.: "Ekonomičnost ljuštenja furnira. — Mark o vi c N., Teržan N., P a je v i ć V.: Proučavanje hemijskog sastava drveta različitih vrsta. — Peno M., Popović J.: Verticiliozna infekcija na Acer vrstama. — Popnikola N.: Podela obične breze na niže sistematske kategorije. — D u k i ć G.: Prikaz stanja i potrebe kadrova u šumarstvu i drvarskoj industriji SR Srbije. 3/5 — 1966. Jovančević M.: Brdski lužnjak — posebna rasa. — Perović B.: Značaj standardizacije konstrukcija proizvoda na produktivnost rada u industriji nameštaja. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 1/2 — 1966. Cigla r M.: Republički Zakon o šumama. — Juha" F.: Kadrovi u slovenačkom šumarstvu i intenzitet šum. gospodarstva. — Ko c i j a n č i ć M.: Socijalno- medicinski problemi u šumskom gospodarstvu. S/4 — 1966. Ml in Sek D.: Visokoškolsl: i studij i istraživački rad u šumoprivredi Slovenije. — Tur k Z.: O standardizaciji proizvoda drvarskih — D o i g a n F : Uredi vanje šuma velikih posjeda na Kršu Slovenije. — Stani č B.: Zaštita mladika od divljači. 5/G — 1936. Cajnk o T.: Povećanje šumske proizvodnje — zajednički zadatak proizvođača i potrošača u šumoprivredi. — Mel a vc D.: Iskustva i perspektive skupnog gospodarenja sa zajedničkim i privatnim šumama. — Berne tić Ž.: Osnovna kadrovsko-organizacijska pitanja u šumoprivredi. — Kb der M.: Planiranje u šumarstvu. — Kova č J.: Racionaliziranje rada u neposrednoj šumskoj proizvodnji. LES — Ljubljana 1/3 — 1966. Kne z J.: Neka pitanja privredne reforme. — Viha r P.: Položaj slovenačke drvarske industrije u privrednoj reformi. — Slovni k M.: Organizacija rada u drvarskoj industriji. — R a vnika r T.: Tehnološke osobine tikovine i njezina obrada. — Köhle r R.: Lijepljenje metala s metalom i metala i drveta. — Leni č J.: Oplemenjene ploče vlaknatice i iverice i neke metode za testiranje njihova kvaliteta. — Slovni k M.: O perspektivi izobrazbe stručnog kadra za šumarsku struku kod nas. — Čese n A.: Stručnjački profili u drvarskoj industriji. 4 — 1966. Ha m Đ.: Isisači u drvarskoj industriji. — Pristave c P.: Mašinsko brušenje profiliranih drvnih artikala. — Schaic h O.: Lamelni parket, industrijski proizvod koji ima dobre prodajne i izvozne perspektive. — Slovni k M.: Organizacija službe tehničkog vođenja proizvodnje. 5/7 — 1966. Zu m er L.: Međunarodna saradnja u šumarstvu. — Slovni k M.: Tehnička saradnja u drvarskoj industriji. — Battestin M.: Problematika pri radu u lakirnicama. — Rebol j V.: Kakve mašine treba izabrati za pilane? — Bor štna r J.: Upotreba listova testera oplemenjenih stelitom. — Arzenšek - Kob e K : Bačvarstvo u dolini Selce. DRVNA INDUSTRIJA — ZagTeb 1 — 1966. Bariši ć T.: Predsušenje drva — mogućnosti i uslovi primjene. — Šipu š M.: Proizvodnja i plasman namještaja. — Ma č e š ić B.: Zajednički zadaci u sašdanjem momentu privredne reforme. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 1/2 — 1966. Panov A.: Rod šišarki. — Jovančevi ć M.: Prirodni areal, veštačko proširenje i selekcija grozdastog ruja. — Ćurić R. i Stanišić Z.: Primjer usklađenosti načina gazdovanja niskim šumama sa postavljenim proizvodnim ciljem. — Pintarić K: Uzgoj šumskih sadnica na gredicama Cetina. — C i r i ć M.: Mogućnost povećanja produktivnosti zemljišta u našim prirodnim šumama. — Kneževi ć Sv.: Slaba propaganda šumarstva. — Vuč i jak : Sr.: Organizacija i zadaci šumarske službe u BiH u toku NOB. 3 4 — 1966. J e 1 i č i ć V : Problematika izgradnje šumskih putova. — Popniko la N.: Novi podaci o makedonskoj formi breze sa gukama. — Momirović B.: O sušenju borovih grana. — Ani ć B.: Ispitivanje mogućnosti gajenja ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja. — Ć emalovi ć M : Povećana opasnost od gu |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 63 <-- 63 --> PDF |
bara u Hercegovini. — Radovanović Ž.: Sadržaj izvještaja uz reviziju šumskoprivredne osnove za krivajsko š. p. područje. — M. J.: Plenum Saveza ITŠIPD BiH povodom srednjoročnog plana razvoja šumarstva i industrije za preradu drveta. — Veseliči ć Nj.: Treće savezno takmičenje šumskih radnika. — Zećo Š.: Anketiranje šumarskih inženjera i tehničara. 5/6 — 1966. Vućijak S.: Struktura obrtnih sredstava u šumsko-privređnim preduzećima u BiH. — R i t e r - S t ud n ičk a H.: Podaci o cretnoj brezi u Bosni. — Wild e S. A.: Teorija relativiteta, nauka o zemljištu i premer šuma (prevod Janjić N.). — Mulabegović R.: O potrebi obrazovanja šumskih radnika. — Z ita V.: Dijagnostička i prognozna služba pri zaštiti šuma u BiH. — Radovanovi ć Ž.: Mjesto i uloga naučno-istraživačkog rada u šumskoj privredi. — K a p etanović N. i Girt D.: Izbor fotoaparata za snimanje u šumarstvu. — B i š č e- vi ć A.: Neka zapažanja i podaci iz oblasti gazdovanja šumama u Poljskoj. — Luket a P.: Motorne bušilice rupa za sadnju biljaka. — Fukarek P.: Peto redovno zasjedanje istočnoalpsko-dmarske sekcije fitocenologa. ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 1/4 — 1966. Begović B.: O mogućnostima racionalnog iskorišćavanja ljeskovih šibljaka. — Kolaković R.: Šumama i voćnjacima prijeti velika opasnost od gubara. — Anđi ć V.: Stanje i problemi upravne i inspekcijske šumarske službe u BiH. — Begović B.: Zaštita prirode u Sov. Savezu. — Ei ć N.: Zaštita šume od vatre i njena uloga za zaštitu od vjetra. — R. T.: Ekonomski instrumenti, opis i primjena u privrednim organizacijama. — Zilenko v N : Uzroci brzog propadanja naših šumskih kamionskih putova. — C emalovi ć M.: Zabilježeni su vidni rezultati na suzbijanju gubara na području sreza Mostar 1964—1965. g. — O m a n o- vi ć S.: Podizanje četinarskih plantaža u cazinskoj komuni. — Peha r J.: Akcije pokreta gorana u Mostaru. — G1 a d ana c N.: Da li su privatne šume zakonom zaštićene? — Gaji ć P.: Zeleno zlato. — Hadrovi ć A.: Nađen prstenovan golub. — Mijatović M.: Jesu li svi medvjedi dobroćudne životinje? BILTEN — Zagreb 1 — 1966. Ha j di n Ž.: Osnivanje intenzivnih kultura i plantaža četinjača. — Godišnji izvještaj o izvršenju Ugovora. — Značaj natjecanja šumskih radnika. — Savjetovanje o šumskoj genetici. 2 — 1966. Produkcioni pokusi celulozno vrbe. — Dr Kraljić: Primjedbe na teze o amortazaciji šuma i kultura šumskog drveća. 3 — 1966. Spai ć I.: O upotrebi pesticida. 4 — 1966. Urlc b F.: Problem izobrazbe šumskih radnika i ostalih kadrova u šumarstvu. VJESNIK — Zagreb 13 — 1966. Zrni j a na c Đ.: Vrijednost plantaža topola. — Piškori ć O.: Uvjeti proizvodnje drveta. — Arpa š J.: Savjetovanje o šumarstvu. — Mariči ć N.: 20 godina šumarstva Like. — Fra n [.: Velebit i otvorenost njegovih šuma. — Bunjevčević Z.: Sto sam vidio i čuo u Francuskoj? |