DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 58 <-- 58 --> PDF |
čna štampa ima određenih nedostataka za koje je dijelom kriva redakcija, a dijelom i stručnjaci s terena koji rijetko pišu o svojim uspjesima, problemima i neuspjesima. Prenošenje iskustava imalo bi velik značaj za unapređenje struke. Šumarski list objeručke će primiti osvrte na društvenu aktivnost na terenu. Urednik je dalje spomenuo da je zamolio neke drugove s terena da prikažu ekonomsku situaciju svog poduzeća i poslovnu politiku, zacrtanu na konkretnim uvjetima u kojima se nalazi njihovo poduzeće. Smatra da će takvi prikazi biti zanimljivi i za ostale čitaoce iz drugih poduzeća. Urednik je obavjestio da se priprema službenička statistika za inženjere i tehničare naših struka, tzv. šematizam osoblja, koji se namjerava postepeno štampati u Šumarskom listu. U tom poslu potrebna je pomoć teritorijalnih organizacija. Šumarski list izlazio je u razdoblju od 1958—1963. godine na 450 do 500 stranica godišnje. U 1964. izašao je na 550, a u 1965. godini čak na 630 stranica. Povećani broj stranica u 1965 .godini vezan je uz jubilarni broj 11—12, koji je izašao na 155 stranica. Također je i broj 1—2 iz ove godine izašao na većem broju stranica. U tom dvobroju izašli su, naime, članci sa Međunarodnog savjetovanja o genetici koje je u rujnu 1965 .godine održano u Zagrebu, te je Šumarski list, u izvjesnom smislu, zamijenio renomirani časopis »Silva genetica«. Prof. dr Zvonimir Potočić napomenuo je na kraju svog izvještaja da bi poduzeća mogla mnogo pomoći našoj stručnoj štampi. Drži da je sasvim umjereno očekivanje, da svako naše poduzeće objavi tokom godine barem jedan oglas na stranicama naših stručnih časopisa i tako olakša njihovo izlaženje, a da bi naše teritorijalne organizacije mogle to uzeti kao svoju trajnu, svakogodišnju brigu. Izvještaj blagajnika inž. Viktora Bajića o blagajničko-materijalnom poslovanju Saveza ITŠDI SR Hrvatske jest slijedeći: Ovaj izvještaj se odnosi na razdoblje od 27. 6. 1964., kada je održana 83. god. skupština u Karlovcu do danas 27. 6. 1966. g. kada se održava 84. god. skupština u Gospiću. Blagajničko materijalno poslovanje Saveza zasniva se na propisima Statuta Saveza i propisima Pravilnika o financijskom, poslovanju SITJ. Kao društveno stručna organizacija Savez djeluje kao samostalna obračunska jedinica čiji se poslovni događaji evidentiraju, iskazuju i obračunavaju kao kod kamostalnih ustanova ili čak privrednih organizacija. Obra čun i izuzimanje sredstava vrši se na temelju odobrenog godišnjeg plana prihoda i rashoda za tekuću godinu. Prihodi i rashodi Saveza Da bi Savez mogao djelovati, odnosno obavljati svoju društvenu i stručnu funkciju na osnovu Statuta on mora ostvarivati i prihode. Prihodi Saveza sastoje se od: — članskih doprinosa, — prihoda od izdavačke djelatnosti i — vanrednih prihoda. Prema odluci Centralnog odbora SITJ od 5. 11. 1960. god. Šumarska društva su obavezna da uplaćuju Savezu ITH 2ö"/o od ubrane članarine. Međutim broj društava koja podmiruju svoje obaveze prema Savezu je iz godine u godinu sve manji, tako da je u 1965. g. samo zagrebačko Šumarsko društvo podmirilo svoje obaveze prema Savezu. Prihodi od članarine šumarskih društava nazad nekoliko godina: godina 1961. 1S62. 1963. 1964. 1965. st. din 92.000 24.000 9.000 25.000 37.000 Pregled ostvarenih prihoda i izvršenih rashoda 1964. i 1965. g. Red. u 000 st. din br. Sadržaj 1964. 1965. A) Prihodi 1. Članarina Šum. društava 25 2. Pretplate na Šum. list i prodaje 2.971 3.812 3. Oglasi u Šumarskom listu 1.480 1.255 4. Prihodi od društv. dvorane 439 55:3 5. Realizacija stručnih šumarskih knjiga 1.196 1.359 6. Realizacija tiskanica za šumarije 6.129 9.173 7. Ostali prihodi i višak prihoda iz prošle godine 1.838 469 Ukupno prihodi 14.078 16.660 B) Rashodi 1. Lični rashodi 3.266 3.292 2. Operativni rashodi 2.806 2.526 3. Funkcionalni rashodi 7.948 10.159 Ukupno rashodi 14.020 15.977 Iz gornjeg pregleda vidi se kako je Savez ostvarivao svoje prihode 1964. i 1965. godine. Prihodi u 1965. godine veći su za 2,498.000 starih dinara, 18,3»/» od prihoda u 1964. godini. Uporedo sa povećanjem prihoda rasli su i rashodi, tako da su isti u 1965. g. veći za 1,950.000 starih dinara odnosno 14"/o od onih u 1964. g. Ako povećanje rashoda promatramo uporedo sa povećanjem prihoda, proizlazi da je to povećanje raslo uporedo, dapače da su rashodi u |