DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 64     <-- 64 -->        PDF

cfleaiia &utnat6ti»a


H. Holstener-Jorgensen: KALIUM-
OG MAGNESIUMMANGELSYMPTOMER
I GODNINGSFORSOG I
JYSKE RODGRANKULTURER. (Simptomi
nedostatka kalija i magnezija u gnojiđbenim
pokusima kod plantaža smrče na
Jutlandu).
Forstlige Forsogsvaesen i Danmark, bd.
XXIX., h. 1., 1964.


U šumskim predjelima Jutlanda u Danskoj
autor je izveo gnojidbene pokuse dušikom,
fosforom i kalijem u plantažama
smrče (Picea excelsa Lk., Rodgran. Norway
Spruce). Pokusi su postavljeni na vrištinskim
podzolima u proljeće 19G3 godine,
a upotrebljene su slijedeće količine i
i vrste gnojiva: dušika (N) 600 kg Ca(NOa)po
hektaru, fosfora (P) 1000 kg/ha superfosfata
i kalija (K) 300 kg 50"/o KCl po
hektaru. Prije gnojidbe biljke smrče pokazivale
su simptome nedostatka kalija i
magnezija. Zbog nedostatka kalija požutjele
su iglice na donjem dijelu biljke, a
vrhovi biljke postajali su često crvenkasti.
U ekstremnim slučajevima nedostatka o-


PRETPLACUJTE SE


vog elementa, iglice donjeg dijela biljke su
se često i osušile.


Ranija ispitivanja Jessen-a (1952), Holstener-
Jorgensen-a (1958), Ingestad-a i
drugih, kako navodi autor, pokazala su da
kod nedostatka magnezija vrhovi iglica
razvijenih u posljednjoj godini požute u
toku jeseni. Iglice počinju žutjeti na donjem
dijelu biljke. Nadalje navodi autor
prema van Goor-u (1963), da se simptomi
nedostatka magnezija pojavljuju na starijim,
a ne na jednogodišnjim iglicama. U
nekoliko tabela prikazani su rezultati statističke
obrade analitičkih rezultata, a zatim
komentar rezultata. Među ostalim je
naglašeno da su još uvijek potrebni pokusi
gnojidbe u vezi problema melioracija i
plantažiranja na vrištinama Jutlanda.
Naime, sve do nedavno smatralo se da je
nedostatak dušika gotovo jedini problem
u podizanju plantaža smrče na Jutlandu.
Ovim je ispitivanjima međutim utvrđeno
da je u pokuse gnojidbe potrebno uključiti
također i fosfor, kalij i magnezij.


Ing. Mirjana Kalinić


ŠUMARSKI LIST!




ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 65     <-- 65 -->        PDF

cfteani &lcućni časopisi


LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva


1 — 1966. Šumoprivreda u prvoj godini
petoljetke. — Nikolajuk V. A.: Treba
usavršavati način sječa glavnog iskorištavanja.
— Vo ronin I. V.: Putovi ka poboljšanju
ekonomike šumoprivrede. —
Loboviko v T. S.: Provjeravanje financiranja
radova na podizanju šuma. — Ahromejk
o A. I.: Primjenjivanje kemijskog
gnojenja u šumoprivredi. — Korja ki
n D. A.: O srašćivanju korijenja hrasta.
— Timofejev A. F.: Optimalni dudužinski
nagibi dna kanala kcd isušivanja
šumskih tala. — Proskurjakov M.
A.: Stimulacija plodnosti planinskih šuma.


— Raži n G. S.: O metodi sastavljanja
tablica toka rašćenja i određivanje optimalne
gustoće sastojine. — Veligoš a V.
S.: Smještaj terasa po padinama. — R ozano
v V.: Ubrzana metoda selekcijske
ocjene šuma. — Istraživanje efektivnosti
sredstava za borbu sa sporama gljive Lophodermium
pinastri Chev. — Efimo v
N. G.: Uzgoj sadnog materijala na naučnoj
bazi.
2 — 1966. Treba podići autoritet šumara.
— Vasiljev P. V.: Dugoročni proizvodni
programi šumoprivrede. — T imofee
v V. P.: Utjecaj lipe na otpornost
i produktivnost sastojina. — Repnev ski
V. V., Cvetkov V. F. i C vet kova
V. I.: Sačuvanje mladika pri raznim
načinima izradbe sječina. — Zolotuhi n


F. M.: Komparativna analiza rasta borcva
mladika prirodnog i umjetnog porijekla
— Cernysev N. A.: Registracija i iskorišćavanje
tala šumskog fonda. — M a rtyno
v E. N.: Vegetativna metoda uzgoja
novogodišnjih smrečica. — Valendi k
E. N.: Režim vjetra pod utjecajem šumskog
požara. — Balobeško V. S.: Laspeyresia
pactolana, opasan štetnik smrčeva
mladika.
3 — 1966. Bukst y nov A. D., Vasiljev
G. I. i Lasica L. P.: Ogled osnivanja
šumskih kultura krupnijim sadnicama.
— Alekseev V. A., Kirpičnikov
a V.: Miševi kao štetnici šumskih
kultura. — Bogdan ov B. P.: Sušenje
češera u vakuumu.


4 — 1966. Ogievski V. V.: O nekim
biološko-uzgojnim pitanjima. — Esipo v


V. M. i dr.: Za šire unošenje vrijednih vrsta
u smjesu. — Pani n V.: Gregor Mendel
i njegovo učenje. — R a m a n a tiskaš
V. i G r a d e c k a s A.: Ogled osnivanja
sjemenskih plantacija omorike obične
u Litvi. — Bodrov V. A.: O gospodarskoj
efektivnosti šumskih zaštitnih pojaseva
u kojima je hrast glavna vrsta. —
Beskavajnyj M. M.: Pripremanje sjemena
za uzgoj sadnica borovice.
KEVISTA PADURILOR — Bukurešt


1 — 1966. S a v a A. i T u r k u Ed.: Mehaniziranje
uzgojnih i eksploatatorskih
radova sa ekonomskog stanovišta. — P atrascoi
u V.: Gradnja šumskih putova
nasipanjem šljunka na glinenu podlogu. —
Constantinescu N.: O etažnoj strukturi
sastojina i termini kojima se služimo
za označivanje tih etaža. — Mar e u G.:
O nužnosti borbe sa štetnicima na lišću
hrasta. — Dece i P.: Električni ribolov u
planinskim vodama. — Tircomnicu C.
i Negolescu N.: Novi strojevi za mehaniziranje
njege plantaža topole.


2 — 1966. Radutu A. i Popescu G.:
O široj primjeni vrijednih listača brzog
rasta kod podizanja sastojina. — S t o igulescu
C. i Stan Tanasescu: Rasadnici
močvarskog taksodija. — Ar m asesc
u S.: Istraživanja i novi podaci o
prirastu, prihodu i kvalitetu jelovih sastojina
u Rumunjskoj.


3 — 1966. Su d er M.: Govor na svečarom
zasjedanju prigodom proslave 80-togodišnjice
od dana izlaženja šumarskog
časopisa Revista padurilor. — Cazac u I.
i Bako š V.: Nova faza pošumljavanja
prema iskustvu iz godina 1960—1965. —
Papadopol V. i dr.: Organizacija i provođenje
uzgojnih sječa u mladićima. —
Nastas e G.: Prilog poznavanju biologije
štetnika Saperda careharias L. — E n escu
Val. i Gr am ada S.: Neki problemi
selekcije i sjemenarstva u SSSR-u.


SYLWAN — Warszawa


1 — 1966. Govor Romana G e s i n g a,
ministra šumarstva i drvarske industrije.


— Jacenko-Chmielewski A.: Biogeocenoza
šume kao sistem fiziološki. —
Bochenjski A. — Lewinjska J. —


ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Rzymowsk i A.: Utjecaj reljefa na vjetrolome
u brdima. — Chodzicki E.:
Kompleksno prilaženje k morfološkoj izmjeni
smrče u vezi s nekim biološkim
svojstvima drveća.


2 — 1966. Siorpinjski Z.: Štetnici
na crnom boru i njihovo gospodarsko značenje.


3 — 1966. Jurkiewicz I., Parfien
o w W.: Šume obične omorike u Polesju.


— Gone t B.: Prethodne studije o omorikovom
rezonantnom drvetu domaćeg porijekla.
4 — 1966. Krzisik F.: Drvo i drvarska
industrija u narodnom gospodarstvu.


— Koconj J., Matejak M.: Primjena
rentgenskih zraka u ispitivanju drva. —
Kra j sk i W.: Ekonomski smisao šumske
melioracije. — Szymanjski S.: Prilog
historiji smolarenja u Poljskoj. — Š1 i-
w a E.: Primjena toksičkih prstenova u
borbi sa Dendrolimus pini. — Cybulk o
T.: Utjecaj smolarenja na sadržaj eterskih
ulja u iglicama bora.
LESNICKY ČASOPIS — Praha


1 — 1966. Hala j J.: Ispitivanje tačnosti
metode tarifnih razlika kod određivanja
tekućeg prirasta sastojina. — Z a r uba
C, Šnajd r J.: Utjecaj okoravanja
jelenima na produkciju drvne mase u šumi.


2 — 1966. Novotn y V.: Kompleksne
brigade u iskorišćavanju šuma. — T uharsk
i P.: Prilog metodici istraživanja


vremena odmora pri radu u šumi. — K udcla
M., Srame k O.: Dosadašnja iskustva
s kratko vremenom sterilizacijom tla
ditethonom u rasadnicima.


3 — 1966. Kantor J., Simančik F.:
Utjecaj umjetnog osvjetljavanja na klijavost
sjemena nekih četinjača. — Zava d
u Z.: Proljetno kalemljenje omorike obične
na otvorenom. — Mrkv a R.: Prilog
ka kemiskoj zaštiti topole proti gljivnih
bolesti.


4 — 1966. Zasmet a V.: Općedržavna
izložba lovačkih trofeja u Brnu, lipnja
1966. g. — Cio broj časopisa posvećen je
toj izložbi (100 stranica).


5 — 1966. Pa rez J.: Metoda proreda
po Josifu Bohdaneckom i njezin odjek u
inostranstvu. — Materna J. i Ryškova
L.: Vosak na omorikinim iglicama. —
Novotny V., Syrovatka K.: Optimalna
koncentracija stovarišta u šumoprivredi.


GORSKO STOPANSTVO Sofija


1 — 1966. Iliev A., Donov V.: Stanje
i perspektiva jedne topolove kulture van
riječne zone. — Bo n e v I.: Gigantska sekvoja
u Bugarskoj i u inostranstvu.


2 — 1966. Min kov J., Radkov I,
Kosto v S.: Očuvanje hrastova mladika
pri sječi i izvozu drva. — Tompa K.:
Rezultati selekcije vrba u Mađarskoj.


3 — 1966. Pene v N.: Povećajmo površine
dvoetažnih sastojina. — Dobri nov
I.: Iskorišćavanje radioizotopa i zračenja
u šumskoj genetici i selekciji.


OGLAS


Šum. teh. uzgoj, smjera Aleksandar Jovanović traži zapošljenje bilo
gdje u Jugoslaviji. (Adresa: Novi Pazar — Ul. 28. Novembar 185).