DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 9 <-- 9 --> PDF |
obično su nam važna iz jednostavnog razloga jer samo na tim stablima odnosno putem njih možemo dobiti bolje potomstvo od postojeće sastojine. To poboljšanje zove se genetska dobit. Genetsku dobit obilježavamo sa slovom G. Formula za genetsku dobit je ih2 (i = selekcioni diferencijal, h2 = nasljednost). Selekcioni diferencijal predstavlja razliku između selekcioniranog stabla i prosječnog stabla npr. ako gledamo visine stabala, to je razlika između prosječne visine i visine onoga stabla kojega smo odabrali. Recimo ako je prosječna visina stabala 25 m, a mi smo odabrali jedno stablo od 28 m, selekcioni diferencijal je GRAF. 3 PROSJEČNA, VISINA STABALA OBIČNOG BORA SJEVERNA ŠVEDSKA 24 23 11 21 20 19 18 17 14 15 H 13 12 11 -PLUS STASIA 10 - KOWAJUTIVNA. STASIA 1„ t* 80 120 1*0 200 240 280 godina 3 m. Nasljednost se kreće od 0,01 do l,0i tj. od 1% do 100%. Vrlo rijetko imamo 100% nasljednost, jer na razvoj svojstava utječe i okolina. Kod nekih svojstava utjecaj okoline je veći, a kod nekih manji npr. boja cvijeta je obično 100% nasljedna bez obzira da li biljka raste na vlažnijem ili sušem tlu ili u višim ili u nižim predjelima. Drugi je slučaj ako promatramo visine ili debljine biljaka. Prema tome genetska dobit zavisi o selekcionom diferencijalu i o stupnju nasljednosti toga svojstva kojeg promatramo. Selekcioni diferencijal je vrlo važan faktor za nas, jer ga možemo mijenjati, dok stupanju nasljednosti ne možemo mijenjati. Zbog toga je važno da kao polazni materijal odaberemo najbolji, bez obzira da li se radi o oplemenjivanju ili o uzgoju. Na grafikonima 3 i 4 je prikazano kakve zahtjeve Šveđani postavljaju za plus stabla odnosno koliki je selekcioni diferencijal. Izračunavanje selekcionog diferencijala važno je i kod uzgoja šuma, a što se u nekoj formi i radi, jer se ostavljaju najbolja stabla za sjemenjake. Pitanje je samo da li je kriterij dovoljno strog i da li u takvom slu |