DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 10 <-- 10 --> PDF |
nedovoljno razvijenim krošnjama i korijenjem hrasta, s nepovoljnijom sastojinskom klimom i lošim razvitkom tla. 3. Dubokim kanalizacijama snižena je ponegdje razina donje vode te je za drveće, u starijim i srednjodobnim sastojinama, bio mnogo izmijenjen režim vlage u tlu. Izgradnja obrambenog nasipa uz Savu spriječila je ponegdje brzo otjecanje poplavnih voda u korita vodotoka, pa su one često i u doba vegetacije onemogućile redovan tok pedogenetskih procesa, bioloških funkcija korijenja i razvitka podmlatka. 4. Preopterećenost nekih sastojina pašom krupne stoke utjecala je da je rahlost tla postala manja, smanjen je kapacitet za vodu i zrak, mikrobiološka aktivnost u tlu je oslabila. b) Biotski faktori 5. Zbog promjene nekih klimatskih faktora, napose zbog viših temperatura i češćih suša (Vajd a 1948) neotporne sastojine još više oslabiše, a štetni se insekti namnožiše. Masovni napadaji insekata na prvo mlado lišće, zatim napadi pepelnice na drugo mlado lišće, ponekad nekoliko godina uzastopce, k tomu podzemne parazitske gljive — sve to još je više utjecalo na slabljenje otpornosti hrasta. 6. Ugibanje brijesta i ponegdje sušenje jasena ponegdje je znatno smanjilo obrast i sklop i tako povećalo neotpornost sastojina. 7. Niske prorede utjecale su da krošnje nadstojnih i srednjostojnih hrastova, napose u umjetno osnovanim čistim sastojinama, nisu bile dovoljno razvijene, korijenov sistem nije imao dovoljno prostranstva u mladosti za razvoj, pa drveće nije bilo dovoljno vitalno. Nakon sušenja brijesta i jasena ili nakon visokih proreda otvorio se gornji sklop, ali relativno stare krošnje i korijenje nisu mogli reagirati proširivanjem svojih organa. Preostali hrastovi prilagođivali su se pojnajviše tako da su iz proventivnih pupova stvarali živice koji su zatim razvijali deblje grane; tako se doduše povećao transpiracijski aparat, ali iskvario kvalitet debla, vrhovi stabala su se sušili. 8. Pojedine degradirane sastojine osvojili su u donjem sloju trn, glog i dr. Zbog loše provedenih oplodnih sječa i zbog nedovoljnog ili prekasnog čišćenja u pojedinim sastojinama prevladao je grab. c) Abiotski faktori 9. Zbog sniženja razine donje vode (kanalizacijom) i zbog zadržavanja gornje vode u prirodnim depresijama za vrijeme vegetacije i pod utjecajem prekomjernog broja stoke ponegdje je bio izmijenjen režim vode i zraka u tlu. 10. Sušenje hrasta, brijesta i jasena, jake sječe i tzv. kvalitetne sječe najboljih stabala odviše su otvorili sklop krošanja. Zato je izmijenjen ne samo kompleks mikroklimatskih faktora nego i pedoloških, napose u čistim i jednoličnim sastojinama. Općenito: na degradaciju i deklasifikaciju pojedinih hrastovih sastojina istosmjerno je utjecalo mnogo činilaca podneblja, tla, životinjskog i biljnog svijeta pod posrednim i neposrednim negativnim utjecajima čovjeka, djelomice J bez njegova utjecaja. |