DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 11     <-- 11 -->        PDF

6. NJEGOVANJE I MELIORACIJA
Zametak intenzivnije njege stvarao se u drugoj četvrtini ovog stoljeća.
Razdoblje intenzivnije njege i melioracije posavskih šuma razvija se uglavnom
nakon sječe većine starih hrastika i prestanka tzv. kvalitetnih sječa. Prijašnje
uzgojne sječe u mladim sastojinama: čišćenje »bijelog drva´< i niske prorede ne
možemo smatrati njegom u suvremenom smislu,, jer je čišćenje imalo pretežno
zadatak da se stvaraju »čišće sastojine«, a prorede su služile prvenstveno namirivanju
potreba na ogrjevu i tanjoj građi za potrebe sela.


Jak poticaj za intenzivniju njegu i melioraciju dao je Institut za šumarska
i lovna istraživanja NRH i njegove stanice: instruktažama, ekspertizama, rezultatima
istraživanja i pokusa (Marki ć, Lončar, Babogredac, Dragi
š i ć, H e r p k a, H a n z 1, Hren).


Uvođenje nešablonske i vrlo intenzivne njege sastojina, primjena mehanizacije
u pripremi tla za pošumljivanje, melioracije degradiranih tala i intenzivna
njega sastojina, stvaranje velikih rasadnika, suvremeno osnivanje kultura
topola, intenzivna zaštita sastojina aviometodom i mehaniziranim raspišivačima
insekticida — sve to ukazuje da je šumarstvo u Posavini krenulo u
novi pravac razvitka. Budućnost će pokazati koliko je šumska privreda u posavskoj
nizini na novim temeljima krenula naprijed.


U području Posavine pojavljuje se nov činilac koji će vjerojatno utjecati
na razvitak šuma. Naime, u vezi s problemima bržeg unapređivanja poljoprivrede,
već u doba prije I svjetskog rata a veoma intenzivno u novoj Jugoslaviji
(od god. 1949. do danas) treba da se po projektima hidrotehničke melioracije
unaprijedi razvitak ratarstva, voćarstva i stočarstva. Projekt iz god. 1958. predviđa
stvaranje šest retencijskih prostora za višak poplavnih voda (Odransko
polje, Žutica, Brezovica, Opeka, Ribarsko polje i Mokro polje). Izrađuju se detaljniji
planovi hidromelioracije za čitavo slivno područje Save od Zagreba do
Beograda. Kako će i koliko te melioracije stvarno utjecati na biogeocenozu
isušivanih i poplavljivanih šumskih sastojina i, prema tome, na šumsku privredu,
ne može se prosuditi samo na temelju izrađenih teoretskih analiza i
razmatranja.


UPOTREBLJENA LITERATURA


Anić, M.: O proređivanju šuma u šumskoj upravi Draganec. Šum. list, 1931.
Babogredac , Đ.: Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području. Šum.


list, 1952.
Barbey , A.: A l´ombre des chenaies de Slavonie. Journal forest Suisse, 1934.
Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća


u posavskim šumama kod Lipovljana. Šumarski fakultet, Zagreb, 1962.
Divja´k, M.: Podmlađivanje šuma kod imovne općine Petrovaradinske. Šum. list,


1900.
Ettinger , J.: Hrastt lužnjaci, Šum. list 1880. Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj i


Slavoniji, Zagreb, 1890.
G 1 a v a č, V.: Osnovno fitocenološko raščlanjenje šuma u Posavini. Šum. list, 1962.
Hankonyi , S.: Šume u slavonskoj Podravini. Šum. list, 1890.
H e s m e r, H.: Jugoslawiens Forst- und Holzwirtschaft. Berlin 1940. Deutscher Forst


verein Jahresbericht 1939.
Jošovec , A.: Sušenje hrastovih sastojina šumske uprave u Dragancu. Šum. list,


1924.
Ka vina, K.: Odumirani slavonskych dubu. Veda prirod, 1933.
Kalinić , M.: Prilog poznavanju šumskih tala bosutskog područja. Šum. list, 1960.


409