DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 11 <-- 11 --> PDF |
6. NJEGOVANJE I MELIORACIJA Zametak intenzivnije njege stvarao se u drugoj četvrtini ovog stoljeća. Razdoblje intenzivnije njege i melioracije posavskih šuma razvija se uglavnom nakon sječe većine starih hrastika i prestanka tzv. kvalitetnih sječa. Prijašnje uzgojne sječe u mladim sastojinama: čišćenje »bijelog drva´< i niske prorede ne možemo smatrati njegom u suvremenom smislu,, jer je čišćenje imalo pretežno zadatak da se stvaraju »čišće sastojine«, a prorede su služile prvenstveno namirivanju potreba na ogrjevu i tanjoj građi za potrebe sela. Jak poticaj za intenzivniju njegu i melioraciju dao je Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH i njegove stanice: instruktažama, ekspertizama, rezultatima istraživanja i pokusa (Marki ć, Lončar, Babogredac, Dragi š i ć, H e r p k a, H a n z 1, Hren). Uvođenje nešablonske i vrlo intenzivne njege sastojina, primjena mehanizacije u pripremi tla za pošumljivanje, melioracije degradiranih tala i intenzivna njega sastojina, stvaranje velikih rasadnika, suvremeno osnivanje kultura topola, intenzivna zaštita sastojina aviometodom i mehaniziranim raspišivačima insekticida — sve to ukazuje da je šumarstvo u Posavini krenulo u novi pravac razvitka. Budućnost će pokazati koliko je šumska privreda u posavskoj nizini na novim temeljima krenula naprijed. U području Posavine pojavljuje se nov činilac koji će vjerojatno utjecati na razvitak šuma. Naime, u vezi s problemima bržeg unapređivanja poljoprivrede, već u doba prije I svjetskog rata a veoma intenzivno u novoj Jugoslaviji (od god. 1949. do danas) treba da se po projektima hidrotehničke melioracije unaprijedi razvitak ratarstva, voćarstva i stočarstva. Projekt iz god. 1958. predviđa stvaranje šest retencijskih prostora za višak poplavnih voda (Odransko polje, Žutica, Brezovica, Opeka, Ribarsko polje i Mokro polje). Izrađuju se detaljniji planovi hidromelioracije za čitavo slivno područje Save od Zagreba do Beograda. Kako će i koliko te melioracije stvarno utjecati na biogeocenozu isušivanih i poplavljivanih šumskih sastojina i, prema tome, na šumsku privredu, ne može se prosuditi samo na temelju izrađenih teoretskih analiza i razmatranja. UPOTREBLJENA LITERATURA Anić, M.: O proređivanju šuma u šumskoj upravi Draganec. Šum. list, 1931. Babogredac , Đ.: Melioracija degradiranih sastojina u bosutskom području. Šum. list, 1952. Barbey , A.: A l´ombre des chenaies de Slavonie. Journal forest Suisse, 1934. Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Šumarski fakultet, Zagreb, 1962. Divja´k, M.: Podmlađivanje šuma kod imovne općine Petrovaradinske. Šum. list, 1900. Ettinger , J.: Hrastt lužnjaci, Šum. list 1880. Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1890. G 1 a v a č, V.: Osnovno fitocenološko raščlanjenje šuma u Posavini. Šum. list, 1962. Hankonyi , S.: Šume u slavonskoj Podravini. Šum. list, 1890. H e s m e r, H.: Jugoslawiens Forst- und Holzwirtschaft. Berlin 1940. Deutscher Forst verein Jahresbericht 1939. Jošovec , A.: Sušenje hrastovih sastojina šumske uprave u Dragancu. Šum. list, 1924. Ka vina, K.: Odumirani slavonskych dubu. Veda prirod, 1933. Kalinić , M.: Prilog poznavanju šumskih tala bosutskog područja. Šum. list, 1960. 409 |