DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 20     <-- 20 -->        PDF

tični troškovi (uključena davanja društvu) i normativna davanja šumsko-privrednoj
organizaciji te ostatak kao varijabilni osobni dohoci, putem sistema
unutrašnje raspodjele po kompleksnom učinku, podijeli radnicima iz kolektiva
šumsko-privredne organizacije; ili


— tako da se prethodno utvrdi za svaki radni učinak i ukupno planski
čisti prihod II (u sadašnjosti identičan planskom dohotku) i (na temelju posebnog
studija) planski postotak učešća fondova (odnosno osobnih dohodaka) u
njemu, pa se polazeći od ukupne planske vrijednosti ostvarenog učinka odbiju
odnosni faktični troškovi poslovanja i odnosni doprinosi na dohodak i doprinosi
na eventualni izvanredni prihod (u sadašnjosti odbijanje tih doprinosa
otpada) i tako utvrdi plansko-obračunski čisti prihod II (u sadašnjosti plansko-
obračunski dohodak) na koji se primijeni već navedeni planski postotak učešća
fondova i tim putem utvrde osobni dohoci, koji se — putem sistema raspodjele
po kompleksnom učinku — podijele radnicima iz kolektiva šumsko-privredne
organizacije.
Relativnu poteškoću predstavlja jedino nužda da se utvrde stimulativne, tj. realne,
odnosno tehničke norme (normativi), a to znači i takvi planovi, te da se ostvari
tačna i ažurna evidencija individualnih radnih učinaka (i to ne samo njihovih količina
već i kvaliteta).


Stimulativne (progresivne) radne norme mogu se utvrditi u
šumarstvu putem odnosnih odjeljenja u institutima za šumarska istraživanja, šumarskim
fakultetima i si. (regionalne diferencirane norme, tj. mnogoulazne tablice normi


— za sječu i izradu drvnih sortimenata, za šumski transport, za šumsko-kulturne radove,
i si.) te djelovanjem odjeljenja za pripremu proizvodnje (odnosno grupe racionalizatora
i normiraca u njemu) u šumsko-privrednoj organizaciji (konkretne radne
norme za svako radilište ili manje diferencirane norme za pojedine jednorodne grupe
šuma u šumsko-privrednoj organizaciji).
Tačn a evidencija radnih učinaka u šumsko-privrednoj organizaciji pri nekim,
naročito šumsko-kulturnim radovima (npr. broj ha pošumljenih šumskim sadnicama
određene smjese raznih vrsta drveća i raznih starosti u određenom broju, tj. razmaku
po ha, i si.), ne može se ostvariti bez posebnih napora. Naime, radnici koji su vršili
takve radove imaju interes da tvrde da su ostvarili veći obujam tih radova (i po količini
i po kvaliteti) od onog faktičnog, pa da dobiju veće plaće odnosno osobne dohotke,
na teret utrška za prodano drvo (na panju ili na raznim daljnjim mjestima
lanca iskorišćivanja šuma). Dapače, takav interes pri pojedinim varijantama financijskog
sistema u pojedinoj socijalističkoj zemlji (npr. u Jugoslaviji) može imati i
čitav kolektiv šumsko-privredne organizacije — ako se u njemu stalni šumski radnici
u toku godine bave i šumsko-kulturnim radovima i ostalim radovima šumskoga gospodarenja
(pa i iskorišćivanjem šuma). U takvim slučajevima treba osigurati kolaudaciju
takvih (u prvom redu šumsko-kulturnih i građevinskih) radova u šumarstvu;
ona će se vršiti putem komisije u kojoj će učestvovati i financijski nezainteresirani
radnici šumsko-privredne organizacije, odnosno financijski nezainteresirani (ili suprotno
zainteresirani) reprezentanti područnih komuna, odnosno društva.


U tom smislu smatramo da je bila ispravna odnosna odredba Zakona o šumama
Jugoslavije iz god. 1961. koja se vjerojatno pretežno nije primjenjivala u šumarskoj
praksi pri šumsko-kulturnim radovima, pa je u redakciji novog Zakona o šumama
Jugoslavije nažalost izostala.


U odnosu na ažurnos t navedene evidencije radnih učinaka — ne treba zaboraviti
da se kakvoća nekih radnih učinaka može pouzdano utvrditi tek iza stanovitog
vremena, npr. sadnje šumskih sadnica, prašenja šumskih kultura, i si.


U odnosu pak na evidentiranje individualni h radnih učinaka — ne treba
zaboraviti da to traži često naročitu organizaciju rada, npr. pri obrađivanju tla, sadnji
šumskih sadnica, smolarenju, i si. A često traži i naročiti napor evidentičara diljem
prostranih i brojnih šumskih radilišta. Katkad je evidentiranje individualnih radnih
učinaka unutar radne brigade praktički potpuno nemoguće (ondje gdje su moguće
samo tzv. kolektivne radne norme, npr. pri sječi i izradi drvnih šumskih sortimenata
u iskorišćivanju šuma).