DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 20 <-- 20 --> PDF |
tični troškovi (uključena davanja društvu) i normativna davanja šumsko-privrednoj organizaciji te ostatak kao varijabilni osobni dohoci, putem sistema unutrašnje raspodjele po kompleksnom učinku, podijeli radnicima iz kolektiva šumsko-privredne organizacije; ili — tako da se prethodno utvrdi za svaki radni učinak i ukupno planski čisti prihod II (u sadašnjosti identičan planskom dohotku) i (na temelju posebnog studija) planski postotak učešća fondova (odnosno osobnih dohodaka) u njemu, pa se polazeći od ukupne planske vrijednosti ostvarenog učinka odbiju odnosni faktični troškovi poslovanja i odnosni doprinosi na dohodak i doprinosi na eventualni izvanredni prihod (u sadašnjosti odbijanje tih doprinosa otpada) i tako utvrdi plansko-obračunski čisti prihod II (u sadašnjosti plansko- obračunski dohodak) na koji se primijeni već navedeni planski postotak učešća fondova i tim putem utvrde osobni dohoci, koji se — putem sistema raspodjele po kompleksnom učinku — podijele radnicima iz kolektiva šumsko-privredne organizacije. Relativnu poteškoću predstavlja jedino nužda da se utvrde stimulativne, tj. realne, odnosno tehničke norme (normativi), a to znači i takvi planovi, te da se ostvari tačna i ažurna evidencija individualnih radnih učinaka (i to ne samo njihovih količina već i kvaliteta). Stimulativne (progresivne) radne norme mogu se utvrditi u šumarstvu putem odnosnih odjeljenja u institutima za šumarska istraživanja, šumarskim fakultetima i si. (regionalne diferencirane norme, tj. mnogoulazne tablice normi — za sječu i izradu drvnih sortimenata, za šumski transport, za šumsko-kulturne radove, i si.) te djelovanjem odjeljenja za pripremu proizvodnje (odnosno grupe racionalizatora i normiraca u njemu) u šumsko-privrednoj organizaciji (konkretne radne norme za svako radilište ili manje diferencirane norme za pojedine jednorodne grupe šuma u šumsko-privrednoj organizaciji). Tačn a evidencija radnih učinaka u šumsko-privrednoj organizaciji pri nekim, naročito šumsko-kulturnim radovima (npr. broj ha pošumljenih šumskim sadnicama određene smjese raznih vrsta drveća i raznih starosti u određenom broju, tj. razmaku po ha, i si.), ne može se ostvariti bez posebnih napora. Naime, radnici koji su vršili takve radove imaju interes da tvrde da su ostvarili veći obujam tih radova (i po količini i po kvaliteti) od onog faktičnog, pa da dobiju veće plaće odnosno osobne dohotke, na teret utrška za prodano drvo (na panju ili na raznim daljnjim mjestima lanca iskorišćivanja šuma). Dapače, takav interes pri pojedinim varijantama financijskog sistema u pojedinoj socijalističkoj zemlji (npr. u Jugoslaviji) može imati i čitav kolektiv šumsko-privredne organizacije — ako se u njemu stalni šumski radnici u toku godine bave i šumsko-kulturnim radovima i ostalim radovima šumskoga gospodarenja (pa i iskorišćivanjem šuma). U takvim slučajevima treba osigurati kolaudaciju takvih (u prvom redu šumsko-kulturnih i građevinskih) radova u šumarstvu; ona će se vršiti putem komisije u kojoj će učestvovati i financijski nezainteresirani radnici šumsko-privredne organizacije, odnosno financijski nezainteresirani (ili suprotno zainteresirani) reprezentanti područnih komuna, odnosno društva. U tom smislu smatramo da je bila ispravna odnosna odredba Zakona o šumama Jugoslavije iz god. 1961. koja se vjerojatno pretežno nije primjenjivala u šumarskoj praksi pri šumsko-kulturnim radovima, pa je u redakciji novog Zakona o šumama Jugoslavije nažalost izostala. U odnosu na ažurnos t navedene evidencije radnih učinaka — ne treba zaboraviti da se kakvoća nekih radnih učinaka može pouzdano utvrditi tek iza stanovitog vremena, npr. sadnje šumskih sadnica, prašenja šumskih kultura, i si. U odnosu pak na evidentiranje individualni h radnih učinaka — ne treba zaboraviti da to traži često naročitu organizaciju rada, npr. pri obrađivanju tla, sadnji šumskih sadnica, smolarenju, i si. A često traži i naročiti napor evidentičara diljem prostranih i brojnih šumskih radilišta. Katkad je evidentiranje individualnih radnih učinaka unutar radne brigade praktički potpuno nemoguće (ondje gdje su moguće samo tzv. kolektivne radne norme, npr. pri sječi i izradi drvnih šumskih sortimenata u iskorišćivanju šuma). |