DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Uostalom, nije dobro u svima uvjetima stalno forsirati samo individualne radne
učinke. U takvu slučaju, naime, dolazi do zapostavljanja ekipnog duha, zapostavljanja
podučavanja neukih i pomoći slabijima, zapostavljanja eliminiranja očito suvišnih
radova, suvišnih radnika, neracionalnosti i si., te do suvišnih opterećivanja rukovodnog
osoblja dispečerskim i uskladivačkim poslovima, usmjerenim na kompletnu finalizaciju
proizvodnje.


U tu svrhu, tj. u svrhu automatskijeg usklađivanja finalizirane proizvodnje putem
ekipnog duha — uputno je povezati interese npr.: radnika koji rade na iznošenju
(privlačenju) drvnih šumskih sortimenata do pomoćnih stovarišta sa radnicima koji
te Sortimente utovaruju u kamione ili vagone šumske željeznice za daljnji izvoz
(deblji trupci trebaju se skladištiti bliže vozilu — da bi se mogli prvi utovariti i položiti
na dno vozila); radnika koji obrađuju tlo sa radnicima koji će na njemu saditi
šumske sadnice; itd. Do tog povezivanja interesa i stvaranja ekipnog duha u šumsko-
privrednoj organizaciji vodi kako status stalnog (a ne sezonskog ili povremenog)
šumskog radnika tako i alikvotno učestovanje svih šumskih radnika u šumsko-privrednoj
organizaciji u raspodjeli njezina integralnog financijskog rezultata (po određenim
ključevima koji se odnose na međusobne odnose pojedinih teritorijalnih ekonomskih
odnosno radnih jedinica i na odnose pojedinaca u svakoj takvoj jedinici).
Izraziti primjer takvog stvaranja ekipnog i kolektivnog duha pokazuje sistem unutrašnje
raspodjele kompleksnog učinka putem obračuna po ekonomskim odnosno radnim
jedinicama; on se u novije vrijeme sve više razrađuje i prilagođuje specifičnostima
i potrebama te mogućnostima šumsko-privrednih organizacija u okviru postojećeg
privredno-financijskog sistema u Jugoslaviji.


Nastoji se da se radnici šumsko-privredne organizacije što ispravnije stimuliraju
za podizanje proizvodnosti živog rada, pa i proizvodnosti živog i minulog
rada, radnih operacija u šumarstvu (PR0) — i to one proizvodnosti koja
ovisi o njima samima, njihovoj umješnosti i zalaganju (pro). Zbog toga pri navedenom
sistemu unutrašnje raspodjele, prilagođenom specifičnostima šumarstva,
sve razlike financijskog rezultata nastale zbog razloga koji se prema datom
kolektivu radnika ispoljavaju kao neka »viša sila« — prebacuju se u fondove
šumsko-privredne organizacije (a odatle dijelom u korist društva), odnosno
isplaćuju se iz tih fondova (radnim jedinicama i njihovim radnim kolektivima).
Pri tom se budno pazi da te razlike ne zamagle stimulativne osobne
dohotke radnika šumsko-privredne organizacije. Ti dohoci trebaju, naime, ovisiti
samo o umješnosti i zalaganju radnika šumsko-privredne organizacije, a to
znači i o organizaciji rada, proizvodnje i poslovanja (stupnju organiziranosti,
stupnju radničkog samoupravljanja). Razlozi, koji se prema datom kolektivu
radnika ispoljavaju kao neka »viša sila« mijenjajući financijski rezultat, a koji
ne trebaju mijenjati stimulativne osobne dohotke radnika — jesu: promjeno
cijena na tržištu, promjene financijskog sistema (njegovih mjera i instrumenata),
promjene asortimana sječne drvne mase šumsko-privredne organizacije,
promjene uvjeta za sječu i izradu drvnih šumskih sortimenata u iskorišćivanju
šuma, promjene troškova ukupnog šumskog transporta šumskih sortimenata od
njihova nalazišta do tržišta (promjene položaja, udaljenosti od tržišta, i si.) te
promjene troškova biološke reprodukcije posječenog drva i ulaganja sredstava
za duga razdoblja (naročito tzv. biološke investicije). — Budući da se troškovi
ukupnog šumskog transporta šumskih sortimenata smanjuju i podizanje m
šumskih komunikacija, dio tako nastalih diferencijalnih zemljišnih
renti položaja putem ulaganja vlastitih investicionih sredstava šumsko-privredne
organizacije (njezina kolektiva radnika) treba ostaviti šumsko-privrednoj
organizaciji odnosno njezinim radnicima, a ostatak — u perspektivi —
ustupiti društvu, čijom zaslugom su stvorene zatečene šumske i sve javne komunikacije.
Analogno važi za financijske posljedice promjen e organ skog
sastava sredstava (stupnja mehanizacije i si.), nastale putem