DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Uostalom, nije dobro u svima uvjetima stalno forsirati samo individualne radne učinke. U takvu slučaju, naime, dolazi do zapostavljanja ekipnog duha, zapostavljanja podučavanja neukih i pomoći slabijima, zapostavljanja eliminiranja očito suvišnih radova, suvišnih radnika, neracionalnosti i si., te do suvišnih opterećivanja rukovodnog osoblja dispečerskim i uskladivačkim poslovima, usmjerenim na kompletnu finalizaciju proizvodnje. U tu svrhu, tj. u svrhu automatskijeg usklađivanja finalizirane proizvodnje putem ekipnog duha — uputno je povezati interese npr.: radnika koji rade na iznošenju (privlačenju) drvnih šumskih sortimenata do pomoćnih stovarišta sa radnicima koji te Sortimente utovaruju u kamione ili vagone šumske željeznice za daljnji izvoz (deblji trupci trebaju se skladištiti bliže vozilu — da bi se mogli prvi utovariti i položiti na dno vozila); radnika koji obrađuju tlo sa radnicima koji će na njemu saditi šumske sadnice; itd. Do tog povezivanja interesa i stvaranja ekipnog duha u šumsko- privrednoj organizaciji vodi kako status stalnog (a ne sezonskog ili povremenog) šumskog radnika tako i alikvotno učestovanje svih šumskih radnika u šumsko-privrednoj organizaciji u raspodjeli njezina integralnog financijskog rezultata (po određenim ključevima koji se odnose na međusobne odnose pojedinih teritorijalnih ekonomskih odnosno radnih jedinica i na odnose pojedinaca u svakoj takvoj jedinici). Izraziti primjer takvog stvaranja ekipnog i kolektivnog duha pokazuje sistem unutrašnje raspodjele kompleksnog učinka putem obračuna po ekonomskim odnosno radnim jedinicama; on se u novije vrijeme sve više razrađuje i prilagođuje specifičnostima i potrebama te mogućnostima šumsko-privrednih organizacija u okviru postojećeg privredno-financijskog sistema u Jugoslaviji. Nastoji se da se radnici šumsko-privredne organizacije što ispravnije stimuliraju za podizanje proizvodnosti živog rada, pa i proizvodnosti živog i minulog rada, radnih operacija u šumarstvu (PR0) — i to one proizvodnosti koja ovisi o njima samima, njihovoj umješnosti i zalaganju (pro). Zbog toga pri navedenom sistemu unutrašnje raspodjele, prilagođenom specifičnostima šumarstva, sve razlike financijskog rezultata nastale zbog razloga koji se prema datom kolektivu radnika ispoljavaju kao neka »viša sila« — prebacuju se u fondove šumsko-privredne organizacije (a odatle dijelom u korist društva), odnosno isplaćuju se iz tih fondova (radnim jedinicama i njihovim radnim kolektivima). Pri tom se budno pazi da te razlike ne zamagle stimulativne osobne dohotke radnika šumsko-privredne organizacije. Ti dohoci trebaju, naime, ovisiti samo o umješnosti i zalaganju radnika šumsko-privredne organizacije, a to znači i o organizaciji rada, proizvodnje i poslovanja (stupnju organiziranosti, stupnju radničkog samoupravljanja). Razlozi, koji se prema datom kolektivu radnika ispoljavaju kao neka »viša sila« mijenjajući financijski rezultat, a koji ne trebaju mijenjati stimulativne osobne dohotke radnika — jesu: promjeno cijena na tržištu, promjene financijskog sistema (njegovih mjera i instrumenata), promjene asortimana sječne drvne mase šumsko-privredne organizacije, promjene uvjeta za sječu i izradu drvnih šumskih sortimenata u iskorišćivanju šuma, promjene troškova ukupnog šumskog transporta šumskih sortimenata od njihova nalazišta do tržišta (promjene položaja, udaljenosti od tržišta, i si.) te promjene troškova biološke reprodukcije posječenog drva i ulaganja sredstava za duga razdoblja (naročito tzv. biološke investicije). — Budući da se troškovi ukupnog šumskog transporta šumskih sortimenata smanjuju i podizanje m šumskih komunikacija, dio tako nastalih diferencijalnih zemljišnih renti položaja putem ulaganja vlastitih investicionih sredstava šumsko-privredne organizacije (njezina kolektiva radnika) treba ostaviti šumsko-privrednoj organizaciji odnosno njezinim radnicima, a ostatak — u perspektivi — ustupiti društvu, čijom zaslugom su stvorene zatečene šumske i sve javne komunikacije. Analogno važi za financijske posljedice promjen e organ skog sastava sredstava (stupnja mehanizacije i si.), nastale putem |