DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 25     <-- 25 -->        PDF

zemalja koje grade socijalizam. A šumska su radilišta prostrana, udaljena jedno
od drugog, radnici rade pretežno u malobrojnim radnim grupama, a poslovođa-
evidentičara ima redovito premalo da vrijeme trajanja rada svih tih radnika
konstatiraju i evidentiraju. Potpuno drugačije je sa šumskim radnicima iz
udaljenijih krajeva koji su u stalnom radnom odnosu; oni stanuju u šumi u
radničkim nastambama, rade sa sredstvima mehanizacije šumsko-privredne
organizacije (kamioni, šumska željeznica, traktori, žičara, i si.), pa i u većim
radnim grupama (npr. pri nekim šumsko-kulturnim radovima) ili u šumskim
rasadnicima; no ti radnici većinom obuhvaćaju manji postotak ukupnog broja
radnika šumsko-privredne organizacije. Pri takvim uvjetima proizvodnost živog
rada može se vrlo tačno pratiti posebno organiziranim direktnim mjerenjem
trajanja rada, relativno tačno pratiti reorganiziranjem rada i evidencije
radnika putem tzv. alatnog mjesta ili približno tačno pratiti putem posebnog
organiziranja snimanja tj. istraživanja reprezentativnih radilišta metodom trenutačnih
zapažanja (multimoment-metodom)..


Nema sumnje da ta specifičnost sadašnjega šumskog rada u širokoj praksi
onemogućuje tačno praćenje, pa i stimuliranje, porasta proizvodnosti živog
rada pojedinih radnih operacija u šumarstvu (PR0) uopće, pa i posebno one
varijante koja ovisi i o uvjetima rada i o oruđu za rad (Pr„) te one varijante
koja ne ovisi o uvjetima rada i oruđu za rad već ovisi samo o umješnosti i zalaganju
radnika pri konkretnim uvjetima rada i oruđu za rad (pro)-


Pokazatelj radnog učinka TJ na dan, ili na mjesec, ili na godinu po radniku —
uobičajen je ali vrlo netačan pokazatelj globalne proizvodnosti živog rada. On ne vodi
računa o tačnom efektivnom radnom vremenu (ni o prekidima rada u radnoj smjeni,
ni o odsustvu s rada, tj. ni o tačnom broju radnih dana!), o kvalificiranosti utrošenog
rada odnosno radnika-izvršioca radnog učinka, a ni o mijenjanju vrlo raznolikih
uvjeta pri radu, pa katkad i sredstava proizvodnje (predmeta rada i oruđa za rad, tj.
stupnja mehanizacije). Inače — taj pokazatelj može se u širem smislu uvrstiti u varijantu
proizvodnosti živog rada radnih operacija (PR0) koja ovisi o uvjetima rada i
i oruđu za rad (Pr„); on se razlikuje od već navedenog pokazatelja Pro jedino po svojoj
specifičnoj mani, koja se sastoji u tome da utrošeni rad (energiju) ne mjeri satima
(minutama, sekundama i si.) već faktično raznorodnim, nehomogenim danima ili mjesecima
ili godinama rada prosječnog radnika.


Zbog svega što smo objasnili — moramo biti vrlo kritični kad god čitamo
podatke o porastu proizvodnosti (PR, PRP, PR0, pa i Pro i pro) u čitavoj šumsko-
privrednoj organizaciji ili u šumarstvu neke zemlje.


Problematika koju smo naveli za proizvodnost živog rada radnih operacija
u šumarstvu (PR„, pa i Pro i Pro) odnosi se na sve radne operacije u šumarstvu


— kako one u proizvodnji drva na panju (odnosno u djelatnosti šumsko-kulturnih
radova) tako i one u iskorišćivanju šuma, pa i u šumskom građevinarstvu.
Jedino u šumskom građevinarstvu redovito rade radnici koncentrirani u
većim radnim grupama na gradilištu pod neposrednim nadzorom poslovođa —
pa je u toj djelatnosti lako utvrditi i pratiti trajanje radnog vremena, a i proizvodnost
rada (PR) uopće.
Usprkos poteškoćama pri utvrđivanju proizvodnosti rada (PR) uopće, a
posebno proizvodnosti radnih operacija (PR0), u proizvodnji drva na panju i
iskorišćivanju šuma — vrlo je važno da se ona stimulira . Iz onoga što
smo naprijed naveli vidjeli smo da se ona može stimulirati i bez njezina direktnog
praćenja, i to putem računovodstvenih obračuna po ekonomskim odnosno
radnim jedinicama šumsko-privredne organizacije — pomoću sistema


423