DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 26 <-- 26 --> PDF |
unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka po kompleksnom učinku. Prema tome — nije neophodno praćenje proizvodnosti rada u njezinu relativno m obliku, već njezino stimuliranje putem praćenja apsolutnih podataka u šumsko-privrednoj organizaciji, ekonomskim odnosno radnim jedinicama, za pojedine radnike. To pak osigurava privredno-financijski sistem prilagođen odnosnim zahtjevima i specifičnostima šumarstva. Proizvodnost procesa u šumarstvu (PRP) Proizvodnost živog rada u procesu proizvodnje šumskoga gospodarenja obuhvaća onu u procesu proizvodnje drva na panju i onu u procesu iskorišćivanja šuma. U procesu proizvodnje drva na panju efekt predstavlja proizvedeno drvo na panju (količina i kakvoća, tj. vrijednost), a u procesu iskorišćivanja šuma efekt predstavljaju šumski proizvodi na mjestu njihove prodaje, tj. pretežno na tržištu (količina i kakvoća, tj. vrijednost). Proizvodnost živog rada procesa (PRP) proizvodnje drva na panju, tj. prve faze cjelovitog procesa šumskoga gospodarenja, vrlo teško se utvrđuje. To stoga što se godi.jnje proizvedeno drvo na panju vrlo teško dovoljno tačno mjeri po sortimentima u prostranim šumama (u stočarstvu se »prirast žive mjere« stoke relativno lako i tačno godišnje mjeri — vaganjem!) i vrijednosno procjenjuje. Proizvodnost živog rada procesa (PRP) iskorišćivanja šuma, tj. druge faze cjelovitog procesa šumskoga gospodarenja, lako bi se utvrđivala, jer se relativno lako, pa i operativno, mjere i procjenjuju sortimenti iskorišćivanja šuma — kad i ovdje ne bi postojale specifične poteškoće za praćenje trajanja efektivnog radnog vremena (T odnosno ES) pri šumskom radu (šumskim radnim operacijama). Pri navedenim proizvodnostima živog rada procesa (PRP) proizvodnje drva na panju i iskorišćivanja šuma — veliku ulogu imaju prirodni zatečeni i umjetno stvoreni uvjeti za te vrste proizvodnje. To važi naročito za proces proizvodnje drva na panju — za bonitet staništa, za bonitet šumskih sastojina (vrst drveća, obrast, sklop, struktura, dob i dr.) i njihovih drvnih masa.. Ti boniteti mogu biti od prirode zatečeni bolji ili lošiji, ili zatečeni bolji ili lošiji kao posljedica djelovanja uzgajivača šuma u minulim vremenima, ili se mogu svjesno mijenjati u većoj ili manjoj mjeri u pozitivnom smislu. Tu spadaju razne vrste obrade i melioracije tala, razne vrste pošumljivanja, melioracija šuma (introdukcija, rekonstrukcija, konverzija i dr.), mjera njege šuma (čišćenja, okresivanja granja, prorjeđivanja, i si.), zaštite šuma, uređivanja šuma (plansko gospodarenje putem optimalnog redoslijeda sječa i šumsko-kulturnih radova, poštivanja sječne zrelosti najveće ekonomske efikasnosti, i si.). Pri nizu navedenih mjera potrebne su više ili manje skupocjene radne operacije u toku jedne ili više godina, a efekt u priraslom drvu na panju (naročito onom ekvivalentnom u postojećem za sječu zrelom drvu) — dolazi tek nakon manjeg ili većeg niza godina. Zbog te karakteristike procesa proizvodnje drva na panju — ne samo da bi pri neuravnoteženom šumskom gospodarenju nenormalnim šumama (šumsko-gospodarskim jedinicama, šumskim privrednim područjima) pri godišnjem obračunu uspjeha gospodarenja (financijskog rezultata) trebalo troškove tih radnih operacija vremenski razgraničiti, što je vrlo komplicirano i teško tačno izvršiti, negoradni kolektiv faktično nije ničime ni financijski stimuliran da vrši takve radove s dugoročnim naknadnim efektima. Ta oni katkad (npr. pri pošumljiva 424 |