DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 30 <-- 30 --> PDF |
šumskog zemljišta na koncu a Zp cijenu šumskog zemljišta na početku obračunskog razdoblja (uz inače konstantne cijene i novac konstantne snage). Ukoliko je pak kategorija cijene šumskog zemljišta u stanovitim uvjetima izgradnje socijalizma odumrla — promjene plodnosti i položaja (prema tržištu) šumskog zemljišta teorijski bi se trebale naturalno bilancirati. Analogno u navedenim formulama ne bilanciraju se ni vrijednosti šumskih sastojina već se zadovoljava bilanciranjem vrijednosti njihovih drvnih masa na panju, jer se vrijednosti šumskih sastojina još mnogo teže utvrđuju — naročito u socijalizmu, gdje to još nije ni teorijski dovoljno raSčišćeno. Konačno treba napomenuti: ako se u navedenim formulama za elemente K, S, P, odnosno R, uvrste za drvo na panju njihove (ma i konstantne, dakle prolaskom godina nerealne) d e d u k t i v n o (iz tržišnih cijena tačno) iskalkulirane šumske takse — u uspjeh procesa proizvodnje drva na panju uvlači s e diferencijalna zemljišna renta položaja koja se kao ekstra-profit faktično ostvaruje u procesu iskorišćivanja šuma; da se to izbjegne, najbolje bi b;lo te elemente izražavati induktivn o (na temelju opće cijene proizvodnje) utvrđenim cijenama drva na panju koje ne sadrže diferencijalnih renta položaja pa vjerno odrazuju količine i asortiman drva na panju. Pri procesu iskorišćivanja šuma bilanciranje uspjeha vrši se po realizacionom principu, ili po proizvodnom principu (različito po zemljama i varijantama financijskog sistema koje su na snazi u tim zemljama) — bez ikakvih posebnih poteškoća, jer se u toj grani djelatnosti bez ikakve posebne problematike utvrđuje vrijednost realizacije i odnosni njezini ukupni troškovi, odnosno vrijednost proizvodnje i odnosni njezini ukupni troškovi. Prema tome. za iskorišćivanje šuma može se pratiti bez ikakve posebne problematike i proizvodnost živog i minulog rada procesa (PRP). I pri proizvodnosti živog rada procesa iskorišćivanja šuma veliku ulogu imaju prirodni ili zatečeni umjetni uvjeti prikladnosti radilišta za vršenje sječe stabala i izrade šumskih drvnih sortimenata te položaja sjecišta prema tržištu za šumski transport drvnih šumskih sortimenata. Veliku ulogu u navedenim uvjetima ima i mijenjanje radilišta od godine do godine; ona mogu imati jedne godine u prosjeku povoljnije a druge u prosjeku nepovoljnije uvjete za iskorišćivanje šuma. Uvjeti transporta najčešće se poboljšavaju podizanjem šumskih komunikacija, a pogoršavaju iskorišćivanjem od tržišta udaljenijih šumskih sastojina. Podignute šumske komunikacije znatni´m, dijelom se isplate već u toku nekoliko godina, a predstavljaju često i »conditio sine qua non« kontinuiranog iskorišćivanja šuma; zbog toga je kolektiv šumsko-privredne organizacije njihovim efektom redovito već dovoljno stimuliran da ih podiže. — Jedino za trajnije i skuplje šumske komunikacije kojima se »otvaraju« relativno premalene drvne mase zrele za iskorišćivanje u skorije vrijeme — radni kolektivi nisu stimulirani zbog nepovoljnog ekonomskog računa u kraćem razdoblju; vodeći računa o koristi za buduća razdoblja, dobro bi bilo gradnju i takvih šumskih komunikacija predvidjeti šumsko-uredajnim elaboratom, odnosno planovima razvitka šumsko-privredne organizacije, a to znači uz učešće privredne politike koju u oblasti šumarstva vodi država, odnosno društvo — ukoliko za tako dugoročne korisne investicije ta šumsko-privredna organizacija raspolaže sa dovoljno sredstava. Nabavku i ovladavanje novom opremom, tj. povećanje mehanizacije u šumsko-privrednoj organizaciji, dovoljno stimulira, naprotiv, već sam financijski rezultat u toku nekoliko godina — ako je ona ekonomski efikasna u vršenju radnih operacija proizvodnje drva na panju, iskorišćivanja šuma, šumskog građevinarstva. Zbog toga podizanje nivoa mehanizacije u granicama njezine -ekonomske opravdanosti također je dovoljno stimulirano već samim financijskim sistemom i mikro-organizacijom šumsko-privredne organizacije 428 |