DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 35     <-- 35 -->        PDF

DESETOGODIŠNJI RAZVOJ SASTOJINE TAKSODIJA
U MOTOVUNSKOJ ŠUMI


Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Zagreb


Ing. MIRKO gPIRANEC


UVOD


U gosp. jedinici »Mirna« (poznatijoj pod imenom Motovunska šuma) nalazi
se u odsjeku 4b na površini od 0,50 ha sastojina močvarskog taksodija (Taxodium
distichum Rich.). Sastojina je sada (1966) stara 36 godina, a Institut za
šum. istraživanja prati već 10 godina njezin razvoj. Budući da je taksodij izrazita
vrsta svijetla i kao takav brzo raste, to je zanimljivo razmotriti podatke


o razvoju
između 25. i 35. godine, s kojima do sada raspolažemo.
Prirast taksodija utvrđivan je kontrolnom metodom.
Opis metode: Sva su taksodijeva stabla numerirana i na svakom je stablu
označena prsna visina tj. 1,30 m od zemlje tako, da je promjer uvijek mjeren
na istom mjestu. Klupiranje je obavljeno svaki puta s istom (milimetarskom)
promjerkom. Drvna masa obračunavana je po istim dvoulaznim tablicama,
sastavljenima na temelju izmjere materijala iz same taksodijeve sastojine, koja
se promatra. Za sastav tablica upotrebljena su 124 modelna stabla od ukupno
498, što znači 25% od populacije. Modelna stabla potječu iz dviju proreda, koje
su izvršene u toku ovih 10 godina. Tablice su izrađene po formuli Schuma cher-
Halla za izjednačenje masa


m = a . db . hc


uz upotrebu težine t = ^m, gdje je »m« drvna masa do 3 cm debljine na tanjem
kraju (1). Standardna devijacija volumena iznosila je 6,84%. Verifikacijom
na samom materijalu razlika je iznosila —2,04%. Ranije su bile upotrebljene
tablice izrađene po metodi D w i g h t a (4), ali one daju preniske rezultate,
jer je drvno-gromadna linija previše položena, te naročito za deblje
promjere (od 18 cm naviše) pokazuju te tablice premale kubature. Verifikacija
na sekcioniranom materijalu dala je razliku od 6,60%, dakle mnogo lošije
nego po Schumacher-Hallu.


Za krupno drvo (do 7 cm debljine) masa je izračunana na temelju postotka
grana od 3—7 cm. Taj je postotak utvrđen s obzirom na prsni promjer i visinu
stabala također iz modelnih stabala. Upotrebljena je ista jednadžba po Schumacher-
Hallu (samo je umjesto »m« stavljeno »p« tj. postotak grana). Parametri
a, b i c imali su dakako obratne predznake nego kod izjednačenja masa.


Visine su kod svake inventure mjerene hipsometrom Blume-Leiss i izravnane
grafičko-numeričkim putem. Srednja visina sastojine obračunana je po
Loreyevoj formuli.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Iskorištene mase tokom opažanih 10 godina obračunavane su na isti način
kao i stojeća sastojina tj. po istim dvoulaznim tablicama.


VISINSKI PRIRAST


Godine 1955. prilikom prve inventure, kada je sastojina imala 25 godina,
srednja visina po Lorey u bila je 10,9 m; god. 1960. tj. u 30. godini bila je
srednja visina 15,4 m, a 1965. tj. u 35. godini 17,7 m. Prema tomu je u 10 godina
visinski prirast iznosio 17,7 — 10,9 = 6,8 m ili 0,63 m prosječno godišnje. Između
25. i 30. godine taj je prirast iznosio 0,90 m godišnje, a između 30. i 35.
godine 0,46 m. To znači, da je kulminacija prirasta u visinu bila negdje između


25. i 35. godine. Iz analize stabla, provedene u 25 .godini (2) proizlazi naime, da
je visinski prirast bio:
između 10. i 15. godine 0,36 m


između 15. i 20. godine 0,62 m


između 20. i 25. godine 0,64 m


PLOŠNI I DEBLJINSKI PRIRAST


Temeljnica taksodijeve sastojine iznosila je u 25. godini 9,54 m2, u 30. godini
16,94 m2, a u 35. godini 22,25 m2. Prema tomu plošni je prirast u 10 godina
iznosio 12,71 m2 ili 25,42 m2 po 1 ha, odnosno 2,54 m2 godišnje po 1 ha.


Debljinski prirast može se promatrati kao prirast prsnog promjera plošnosrednjeg
stabla. Prsni promjer plošno-srednjeg stabla iznosio je u 25. godini
16,0 cm, u 30. godini 22,1 cm i u 35. godini 27,4 cm. Prema tomu je ukupni debljinski
prirast između 25. i 35. godine iznosio 11,4 cm ili prosječno godišnje
1,14 cm. Između 25. i 30. godine taj je prirast iznosio 1,22 cm, a između 30. i 35.
godine 1,06 cm. Nešto manji debljinski prirast između 30. i 35. godine prema
prirastu iz prethodnog petgodišta treba pripisati okolnosti, da je u 31. godini
izvedena druga proreda (prva je bila u 29. godini) sa jačim zahvatom u više
debljinske stepene nego kod prve prorede (v. tabelu br. 1).


Tabela br. 1
Debljinski
stepen
cm
Izvađeno prilikom prorede
I II
broj stabala
5— 9 26 8
10 — 14 14 11
15 — 19 17 8
20 — 24 3 28
25 — 29 1 10
30 — 34 — 3
Ukupno 61 63


Zbog toga se prilikom II. prorede jače smanjila temeljnica, te je i plošni
prirast — a prema tomu i debljinski — nešto malo opao prvih godina nakon
prorede. Inače se kretanje debljinskog prirasta može lijepo pratiti i na fre




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 37     <-- 37 -->        PDF

kvencijskim krivuljama broja stabala po debljinskim stepnima. Podaci za frekvencijske
krivulje nalaze se u tabeli br. 2.


Tabela br. 2


Klupiranje u starosti sastojine
Debljinski 25 30 35
stepen (1955) (1960) (1965)
cm broj stabala


4—9 51 16 3
10 — 14 138 42 15
15 — 19 202 91 41
20 — 24 79 153 89
25 — 29 4 110 91
30 — 34 — 28 91
35 — 39 — — 45
40 — 44 — — 3


Ukupno 474 440 378


Opaska : Između 25. i 35. godine izvađena su proredama ukupno 124
stabla, dok se ukupni broj stabala smanjio samo za 96 (474 — 378 = 96). Razlika
od 25 stabala potječe otuda, što su ta stabla prilikom prve inventure (1955)
bila ispod »taksacijske granice« od 4 cm, pa predstavljaju priliv u sastojinu.


VOLUMNI PRIRAST
i
Razlika u drvnim masama između posljednje i prve inventure daje nam
ukupni volumni prirast sastojine. Drvne mase sastojine taksodija kretale su se
ovako:


Tabela br. 3


Drvna masa Preračunano na 1 ha površine
Inventura do 3 cm Drvna masa Proreda Ukupna proizv.
god.


1955 46,9 93,8 — 93,8
1960 106,2 212,4 8,2 220,6
1965 154,0 308,0 24,1 340,3


Prema tome bi desetogodišnji prirast mase iznosio 308,0 — 93,8 = 214,2 ms.
Ako tome pribrojimo i drvnu masu dviju proreda tj. ukupno 32,3 m3/ha onda
nam ukupni prirast iznosi 246,5 m3 ili 24,65 m3/ha godišnje. To je veliki prirast,
koji upućuje na to, da je taksodij vrsta brzoga rasta. Ako uzmemo u račun
samo krupno drvo, onda volumni prirast iznosi (tabela br. 4):




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Tabela br. 4


Drvna masa Preračunano na 1 ha površine
Inventura krup. drva Drvna masa Proreda Ukupna proizv.


god.


1955 43,6 87,2 — 87,2
1960 102,4 204,8 7,6 212,4
1965 151,3 302,6 23,1 333,3


Ukupni volumni prirast krupnog drva u desetogodištu iznosio je dakle
333,3 — 87,2 = 246,1 ms ili prosječno godišnje 24,61 m:i/ha.


Na temelju prednjih podataka mogla bi se sastaviti parcijalna prirasnoprihodna
tablica za razdoblje između 25. i 35. godine taksodijeve sastojine
(tab. br. 5).


Tabela br. 5


Prirasno-prihodna tablica


za močvarski taksodij u Motovunskoj šumi između 25. i 35. god. starosti


po 1 ha


StaBroj
Sred. stab. TeDrv.
Ukupno
rost
god.
stabala
prs.
prom.
cm
visina
m
meljnica
m2
masa
krup.
m3
Proreda
m:l
proizv.
masa
m:!
Volum
tečaj.
m3
. prir.
popr.
nvJ
25
30
35
948
880
756
16,0
22,1
27,4
10.9
15,4
17,7
19,1
33,8
44,6
87
205
3U3
8
23
87
213
334
25,2
24,2
3,5
7,1
9,5


USPOREDBA TAKSODIJA SA DOMAĆIM ČETINJAČAMA


Za usporedbu produkcije taksodija sa produkcijom domaćih četinjača jele,
smreke i bora, poslužili su nam podaci iz prirasno-prihodnih tablica za te četinjače
u Malom šumarsko-tehničkom priručniku za I. bonitet. Podaci su izrađeni
od 10. do 35. godine s intervalom od 5 godina (dobiveno grafičkom interpolacijom
iz podataka sa 10-godišnjim intervalima). Za taksodij služili su nam
do 20. godine podaci analize stabla, provedene 1955. (2), a za 25., 30. i 35. godinu
podaci inventure u tim godinama.


a) Prsni promjer
Tabela br. 6
God. Jela Smreka Bor
prsni promjer u cm
Taksodij


10 2.3 42 3,0
15 4,0 6,2 7,8
20 5,8 8,2 13,7
25 2,0 7,7 10,2 16,0
30 5,4 9,6 12,0 22,1
35 8,8 11,6 13,9 27,4




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 39     <-- 39 -->        PDF

b) Srednja visina
Tabela br. 7
God. Jela Smreka Bor
srednja visina u m
Taksodij


10 2,4 3,4 2.8
15 0(5 4,5 6,0 4.6
20 2,5 6,8 8,5 7,7
25 4,5 8,0 10,9 10.9
30 6,7 11,6 13.3 15.4
35 9,5 14,0 15,3 17,7


C) Drvna masa krupnog drva i ukupno proizvedena m.aso


Tabela br. 8


God. Jeladrvna
Smrek
masa
a Bor
krupnog
Taksodij
drva m:!
Jela Smreka
Ukupno proizv.
Bor
masa
Taksodij
krup. d.
i!)
15
7
36 7
7
40 7
2 i.! 25 74 53 25 85 53
25 70 122 87 75 150 87
30 44 125 168 205 44 134 212 213
35 132 189 208 3G3 150 210 274 334


d) Poprečni dobni prirast


Tabela br. 9


God. Jela Smreka Bor Taksodij
poprečni dobni prirast u m3


10 0,70 —
15 2,67 0,47
20 1,25 4,25 2,65
25 3,00 6,00 3,48
30 1,47 4.47 7,07 7,10
35 4,28 6,00 7,83 9,54


Iz tabela br. 6—9 vidi se, da taksodij očito brže raste u debljinu i visinu
od sve tri domaće vrste četinjača, pa i od bora. U pogledu drvne mase i prirasta
taksodij tek od 30. godine počinje stizati i preticati bor. Ali treba imati
u vidu, da konkretna sastojina taksodija nije bila uopće proređivana do svoje


29. godine, dok se podaci za bor odnose na redovito njegovane sastojine. Ukoliko
bi se upotrijebile i agrotehničke mjere, taksodij bi u kratkom razdoblju
postigao još veću produkciju. On bi se dakle mogao uspješno uzgajati u intenzivnim
kulturama. Terena za taksodij našlo bi se dovoljno, da spomenemo samo
prostrane površine močvara uz donji tok Neretve, koje će još dugo vremena
čekati na definitivnu melioraciju. Za to vrijeme taksodij bi tamo odbacivao
znatne prihode i ujedno priredio teren za jeftiniju melioraciju u poljoprivredne
svrhe.
Svakako bi dobro bilo ispitati i tehnička svojstva taksodijeva drva iz Motovunske
šume, kako bi se u slučaju povoljnog rezultata (a postoje opravdane




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 40     <-- 40 -->        PDF

nade, da će biti povoljan, s obzirom na upotrebu taksodija u Americi), moglo
pristupiti uzgoju biljaka u rasadnicima. Taksodij u Motovunskoj šumi počeo je
već pred nekih 5 godina fruktificirati.


LITERATURA


1.
Emrović , B.: O izjednačenju pomoću funkcija koje se logaritmiranjem daju
svesti na linearni oblik. Glasnik za šumske pokuse, knj. 11. Zagreb, 1953.
2.
Špiranec , M.: Močvarski taksodij i mogućnost njegova uzgoja u našim krajevima.
Šumarski list br. 6/7, Zagreb, 1959.
3.
Špiranec , M.: Oblični broj i drvno-gromadne tablice za močvarski taksodij.
Obavijesti br. 7. Zagreb, 1960.
4.
Špiranec , M.: Prirast taksoaija u Motovunskoj šumi. Obavijesti za god. 1962.
TWENTY YEARS OF DEVELOPMENT OF A BALD CYPRESS (Taxodium
distichum Rich.) STAND IN THE FOREST OF MOTOVUN


Summary


In a Bald Cypress stand sited in the Motovun Forest, Istria, were carried out
during a 10-year period, i. e. between 25 and 35 years of age, inventories by means
of the Control Method. The current annual volume increment for the mentioned
10-year period was 24.8 cu. m./ha., while the mean annual volume increment for the
age of 35 years was 9.57 cu. m./ha. When comparing Bald Cypress with indigenous
conifers such as Fir, Spruce and Pine, it follows that Bald Cypress is a species of
rapid growth, which, grown in intensive cultures, would give still higher yields.