DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 39     <-- 39 -->        PDF

b) Srednja visina
Tabela br. 7
God. Jela Smreka Bor
srednja visina u m
Taksodij


10 2,4 3,4 2.8
15 0(5 4,5 6,0 4.6
20 2,5 6,8 8,5 7,7
25 4,5 8,0 10,9 10.9
30 6,7 11,6 13.3 15.4
35 9,5 14,0 15,3 17,7


C) Drvna masa krupnog drva i ukupno proizvedena m.aso


Tabela br. 8


God. Jeladrvna
Smrek
masa
a Bor
krupnog
Taksodij
drva m:!
Jela Smreka
Ukupno proizv.
Bor
masa
Taksodij
krup. d.
i!)
15
7
36 7
7
40 7
2 i.! 25 74 53 25 85 53
25 70 122 87 75 150 87
30 44 125 168 205 44 134 212 213
35 132 189 208 3G3 150 210 274 334


d) Poprečni dobni prirast


Tabela br. 9


God. Jela Smreka Bor Taksodij
poprečni dobni prirast u m3


10 0,70 —
15 2,67 0,47
20 1,25 4,25 2,65
25 3,00 6,00 3,48
30 1,47 4.47 7,07 7,10
35 4,28 6,00 7,83 9,54


Iz tabela br. 6—9 vidi se, da taksodij očito brže raste u debljinu i visinu
od sve tri domaće vrste četinjača, pa i od bora. U pogledu drvne mase i prirasta
taksodij tek od 30. godine počinje stizati i preticati bor. Ali treba imati
u vidu, da konkretna sastojina taksodija nije bila uopće proređivana do svoje


29. godine, dok se podaci za bor odnose na redovito njegovane sastojine. Ukoliko
bi se upotrijebile i agrotehničke mjere, taksodij bi u kratkom razdoblju
postigao još veću produkciju. On bi se dakle mogao uspješno uzgajati u intenzivnim
kulturama. Terena za taksodij našlo bi se dovoljno, da spomenemo samo
prostrane površine močvara uz donji tok Neretve, koje će još dugo vremena
čekati na definitivnu melioraciju. Za to vrijeme taksodij bi tamo odbacivao
znatne prihode i ujedno priredio teren za jeftiniju melioraciju u poljoprivredne
svrhe.
Svakako bi dobro bilo ispitati i tehnička svojstva taksodijeva drva iz Motovunske
šume, kako bi se u slučaju povoljnog rezultata (a postoje opravdane