DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 45     <-- 45 -->        PDF

KOKON — Odrasla larva zapređe se u čvrstu čahuru — kokon — u kom
se, prolazeći kroz stadije eonimfe, pronimEe i kukuljice, preobrazi u imago.
Kokon je smeđe boje, dugoljast, na krajevima zaobljen, dug 8—10 mm. (SI. 4).


SI. 4. Otvoreni i neotvoreni kokoni
borovih pilarica.


BIOLOGIJA


D. pini ima kod nas dvije generacije godišnje, a u sjevernoj Evropi i višim
brdskim polažajima jednu generaciju.
Insekt prezimljuje u stadiju kokona u zemlji. Ose se pojavljuju u aprilu i
maju. Ženke odlažu jaja u nizovima od 5—20 komada u iglice bora. Pri tome
ženka napili iglicu i u nju uloži jaje tako da ono jednim dijelom strši iznad
površine iglice. Uskoro se iz njih izlegu larve. One brste u skupinama. Ako ih
se uznemiri, sve gotovo u isti mah zauzmu karakterističan položaj u obliku
slova S. Time one nastoje zaplašiti svoje prirodne neprijatelje. U julu larve se
zakukulje u kokonima, koji su kod ove generacije smješteni u pukotinama kore
na deblu i granama ili između iglica. Ose izlaze početkom kolovoza i odmah
odlažu jaja, iz kojih se za 10—14 dana izlegu pagusjenice. One brste sve do
kraja oktobra ,a tada se spuste na zemlju te se začahure na tlu ili stelji i prezime
kao eonimfe. U proljeće se zakukulje, a ose izlaze u aprilu i maju.


D. sertifer prezimi u stadiju jajeta, što je kod osa biljarica veoma rijetko.
U aprilu ili maju izlegu se pagusjenice. One brste oko dva mjeseca. Začahuruju
se na stablu ili u tlu odnosno u četinku. Ose se pojavljuju u septembru i odmah
odlažu jaja, koja prezime. Prema tome D. sertifer ima samo jednu generaciju
godišnje.
Međutim kod obje ove vrste, kao i kod drugih osa pilarica, listarica
(Tenthredinidae) i uopće Symphyta poznato je tzv. preležavanje, koje trajanje
razvoja generacije znatno produžuje. Insekt, naime, može u kokonu preležati
jednu ili više godina i tek tada nastaviti razvoj. Poznate su ose biljarice, kod
kojih čitava populacija obavezno preleži jednu ili više godina. Kod D. pini i
sertifer preleži samo jedan i to manji dio populacije, dok se veći dio normalno
razvija bez preležavanja. Postotak preležalih kokona varira u pojedinim godinama
i lokalitetima. Nije rijetko da preleži čak jedna četvrtina ili jedna trećina
svih kokona. Ovo je veoma važna činjenica, o kojoj uvijek treba voditi
računa prigodom suzbijanja osa biljarica.


Iz neoplođenih jaja D. pini i D. sertifer izlegu se također pagusjenice (partenogeneza),
no iz njih se razvijaju isključivo mužjaci.


443