DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 45 <-- 45 --> PDF |
KOKON — Odrasla larva zapređe se u čvrstu čahuru — kokon — u kom se, prolazeći kroz stadije eonimfe, pronimEe i kukuljice, preobrazi u imago. Kokon je smeđe boje, dugoljast, na krajevima zaobljen, dug 8—10 mm. (SI. 4). SI. 4. Otvoreni i neotvoreni kokoni borovih pilarica. BIOLOGIJA D. pini ima kod nas dvije generacije godišnje, a u sjevernoj Evropi i višim brdskim polažajima jednu generaciju. Insekt prezimljuje u stadiju kokona u zemlji. Ose se pojavljuju u aprilu i maju. Ženke odlažu jaja u nizovima od 5—20 komada u iglice bora. Pri tome ženka napili iglicu i u nju uloži jaje tako da ono jednim dijelom strši iznad površine iglice. Uskoro se iz njih izlegu larve. One brste u skupinama. Ako ih se uznemiri, sve gotovo u isti mah zauzmu karakterističan položaj u obliku slova S. Time one nastoje zaplašiti svoje prirodne neprijatelje. U julu larve se zakukulje u kokonima, koji su kod ove generacije smješteni u pukotinama kore na deblu i granama ili između iglica. Ose izlaze početkom kolovoza i odmah odlažu jaja, iz kojih se za 10—14 dana izlegu pagusjenice. One brste sve do kraja oktobra ,a tada se spuste na zemlju te se začahure na tlu ili stelji i prezime kao eonimfe. U proljeće se zakukulje, a ose izlaze u aprilu i maju. D. sertifer prezimi u stadiju jajeta, što je kod osa biljarica veoma rijetko. U aprilu ili maju izlegu se pagusjenice. One brste oko dva mjeseca. Začahuruju se na stablu ili u tlu odnosno u četinku. Ose se pojavljuju u septembru i odmah odlažu jaja, koja prezime. Prema tome D. sertifer ima samo jednu generaciju godišnje. Međutim kod obje ove vrste, kao i kod drugih osa pilarica, listarica (Tenthredinidae) i uopće Symphyta poznato je tzv. preležavanje, koje trajanje razvoja generacije znatno produžuje. Insekt, naime, može u kokonu preležati jednu ili više godina i tek tada nastaviti razvoj. Poznate su ose biljarice, kod kojih čitava populacija obavezno preleži jednu ili više godina. Kod D. pini i sertifer preleži samo jedan i to manji dio populacije, dok se veći dio normalno razvija bez preležavanja. Postotak preležalih kokona varira u pojedinim godinama i lokalitetima. Nije rijetko da preleži čak jedna četvrtina ili jedna trećina svih kokona. Ovo je veoma važna činjenica, o kojoj uvijek treba voditi računa prigodom suzbijanja osa biljarica. Iz neoplođenih jaja D. pini i D. sertifer izlegu se također pagusjenice (partenogeneza), no iz njih se razvijaju isključivo mužjaci. 443 |