DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Obje ove ose spadaju u grupu povremenih štetnika, koji se masovno pojavljuju u kraćim ili dužim vremenskim razmacima, a zatim ih opet za izvjesno vrijeme nestane. BILJKE HRANITELJICE Pagusjenice obiju ovih osa napadaju u prvom redu obični i crni bor, D. pini preferira obični bor, dok se D. sertifer jednako često može naći na jednom i drugom. Obje vrste napadaju također borovac, planinski bor i limbu. D. pini i D. sertifer su dakle u pogledu hrane vezane isključivo na nekoliko vrsta borova pa spadaju u skupinu oligofagnih štetnika. D. pini je, doduše, konstatiran također na arišu i duglaziji ,ali se na ovim vrstama ne može razviti. ŠTETE Stete uzrokuju pagusjenice brštenjem iglica. Veličina štete ovisi o jačini napadaja odnosno o stepenu defolijacije. Pagusjenice D. sertifer hrane se samo prošlogodišnjim i starijim iglicama, dok mlade ovogodišnje izbojke pošteđuju. Mlada obrštena stabla imaju zbog toga karakterističan izgled, budući da ostanu pošteđene samo iglice na vrho vima grančica. Pagusjenice D. pini I. generacije također izbjegavaju mlade iglice, ali pagusjenice II. generacije brste i njih i čak ih preferiraju starijim iglicama. Mlade pagusjenice obrste krajeve iglice, ali srednje rebro ne diraju. Ta rebra se ubrzo posuše te poput požutjelih savijenih niti ostaju na stablu. Obrštena su stabla zbog toga žutozelena. Odrasle pagusjenice požderu čitavu iglicu sve do rukavca. Na stablu se, prema tome, uvijek može raspoznati, gdje su brstile mlade, a gdje stare pagusjenice. (SI. 5). SI. 5. Diprion sertifer. Lijevo: brstenje mladih pagusjenica (srednje rebro pošteđeno). U sredini: brstenje odraslih pagusjenica (iglice potpuno obrštene sve do rukavca). Iz Schwerdtfegera. D. pini napada borove u svim dobnim razredima, a D. sertifer pretežno kulture. Šteta se očituje u gubitku prirasta. Međutim brstenje u ekstremno sušnim godinama može prouzrokovati i sušenje stabala, naročito u kulturama. |