DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Obje ove ose spadaju u grupu povremenih štetnika, koji se masovno pojavljuju
u kraćim ili dužim vremenskim razmacima, a zatim ih opet za izvjesno
vrijeme nestane.


BILJKE HRANITELJICE


Pagusjenice obiju ovih osa napadaju u prvom redu obični i crni bor, D. pini
preferira obični bor, dok se D. sertifer jednako često može naći na jednom i
drugom. Obje vrste napadaju također borovac, planinski bor i limbu. D. pini i


D. sertifer su dakle u pogledu hrane vezane isključivo na nekoliko vrsta borova
pa spadaju u skupinu oligofagnih štetnika. D. pini je, doduše, konstatiran
također na arišu i duglaziji ,ali se na ovim vrstama ne može razviti.
ŠTETE


Stete uzrokuju pagusjenice brštenjem iglica. Veličina štete ovisi o jačini
napadaja odnosno o stepenu defolijacije.


Pagusjenice D. sertifer hrane se samo prošlogodišnjim i starijim iglicama,
dok mlade ovogodišnje izbojke pošteđuju. Mlada obrštena stabla imaju zbog
toga karakterističan izgled, budući da ostanu pošteđene samo iglice na vrho
vima grančica.


Pagusjenice D. pini I. generacije također izbjegavaju mlade iglice, ali pagusjenice
II. generacije brste i njih i čak ih preferiraju starijim iglicama.


Mlade pagusjenice obrste krajeve iglice, ali srednje rebro ne diraju. Ta
rebra se ubrzo posuše te poput požutjelih savijenih niti ostaju na stablu. Obrštena
su stabla zbog toga žutozelena. Odrasle pagusjenice požderu čitavu iglicu
sve do rukavca. Na stablu se, prema tome, uvijek može raspoznati, gdje su
brstile mlade, a gdje stare pagusjenice. (SI. 5).


SI. 5. Diprion sertifer. Lijevo: brstenje
mladih pagusjenica (srednje rebro pošteđeno).
U sredini: brstenje odraslih pagusjenica
(iglice potpuno obrštene sve do
rukavca). Iz Schwerdtfegera.


D. pini napada borove u svim dobnim razredima, a D. sertifer pretežno
kulture. Šteta se očituje u gubitku prirasta. Međutim brstenje u ekstremno
sušnim godinama može prouzrokovati i sušenje stabala, naročito u kulturama.