DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Osim toga na oslabljena stabla napadaju brojni sekundarni štetnici (Buprestidae, Curculionidae, Cerambycidae, Ipidae i dr.), što može bitno utjecati na veličinu štete, pogotovo jer se radi o četinjačama, a ne o listačama, koje mnogo brže regeneriraju asimilacione organe. D. pini ima dvije generacije godišnje. Njegove pagusjenice dva puta u istoj godini brste iglice pa ga prema tome treba smatrati opasnijim štetnikom od D. sertifer. Međutim ovaj posljednji javlja se pretežno u kulturama, koje su mnogo osjetljivije na oštećenja od starijih sastojina pa se tako njihova štetnost donekle izjednačuje. PRIRODNI NEPRIJATELJI U prirodi postoje mnogi organizmi, koji pomažu čovjeku u borbi protiv ovih opasnih štetnika. U jajima parazitira osica AchrysochareUa ruforum. Ona ima dvije generacije godišnje kao i D. pini pa uništava jaja obiju njegovih generacija. Zabilježeni su slučajevi da je ova csica totalnim parazitiranjem jaja na nekim lokalitetima sama likvidirala zarazu D. pini. Iz kokona je dobijeno preko 70 vrsta osa najeznica i muha gusjeničarki. Među osama najeznicama ističu se Microcryptus i Excenterus vrste, zatim Pimpla alternans, Microplectron juscipennis, a među muhama Sturmia inconspicua. Crveni šumski mravi naročito su korisni. Cesto puta su borove sastojine s kolonijama ovih mravi ostale sačuvane, dok su susjedne sastojine bez kolonija bile obrštene. Umjetnim naseljavanjem i razmnožavanjem crvene šumske mrave već se koristi u praksi za suzbijanje ovih i drugih štetnika. Prema podacima iz literature, korist od ptica u tamanjenju larvi nije dovoljno jasna. Izgleda da mnoge ptice izbjegavaju pagusjenice, budući da one u samoobrani izlučuju tekućinu neugodnog mirisa. Najkorisnije su sjenice i čvorci. Miševi i voluharice unište velik broj kokona, kada se oni nalaze u zemlji. Prema tome od ovih malih glodavaca naročito stradaju kokoni II. generacije D. pini, koja se čahuri isključivo u zemlji. Kokoni u zemlji stradaju također od parazitskih gljiva. Djelovanju gljiva naročito su izvrgnuti kokoni prigodom preležavanja. Od svih biotskih faktora koji djeluju u pravcu likvidiranja zaraze najvažniji su patogeni mikroorganizmi. Larve Diprion vrsta stradaju u masi od nekih epidemijskih bolesti, koje uzrokuju virusi i bakterije. Upravo su Diprion vrste bile objekt mnogih istraživanja o mogućnosti praktične primjene patogenih mikroorganizama za suzbijanje gospodarski važnih štetnika. SUZBIJANJE Predobrana 1) Podizanje pojasa listača oko borovih kultura — Svrha je ove mjere da se spriječi preletanje osa iz okolnih po´dručja u kulturu. Pojas mora biti viši od kulture i dovoljno širok. Za podizanje pojasa ne valja upotrijebiti topole, jer se time stvaraju povoljni uslovi za razvoj onih štetnih heterecičnih gljiva, čiji se razvojni ciklus odvija na boru i topoli. Izolacioni pojas listača ujedno će dobro poslužiti kao zaštita od drugih štetnika bora, a napose od šumskog požara. 445 |