DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 54 <-- 54 --> PDF |
se ima pristupiti otkupu drveta uz primjerenu cijenu i to najprije iz šuma Vojne Krajine, jer je tamo bila cijena najmanja, a drveta se najviše izvažalo, da se naročito čuva drvo sposobno za brodogradnju i da se formira društvo koje će se baviti brodogradnjom i koje će biti voljno preuzeti skladišta drveta. Posebno se stavlja u zadatak komandantu karlovačkog generalata da imade putem svojih inženjera mapovati šume karlovačkog generalata i sastaviti opise tih šuma sa naznakom površine i stanja šuma, vrste drveta, kada se postizava sječivost, za koje svrhe se drvo upotrebljava, koliko ga treba za vlastitu po trebu, a koliko je prodavano, uz koju cijenu, dali je kakav red bio propisan i kakove su štete. Osim toga je stavljeno u zadatak i tršćanskoj intendanci, na koju je prenesen sav nadzor nad gospodarenjem šumama, da osigura otkup drveta, da pripremi potrebna skladišta i novčana sredstva za tu svrhu, da postavi potrebno šumarsko osoblje koje će se brinuti o izvršavanju šumskog reda i da tom osoblju izda potrebne instrukcije. Na osnovu ovih naloga sastavio je inžinjer-major Pierke r izvještaj sa opisom šuma i razdiobom u ćlstrikte za ličku pukovniju, otočku pukovniju ´ dio ogulinske pukovnije. U izvještaju se nalazi da su šume otočke regimente podjeljene u 12 distrikata i osim toga kao posebni predjeli izlučeni Podgorje i Senjska Draga. Granica otočkih šuma protezala se od Plitvičkih jezera — zapravo od jezera Galovac, pa preko hrpta Plješivice — dakle ondašnjom turskom garnicom do granice sa ličkom pukovnijom. Kod opisa šuma otočke regimente naročito je istakuta uščuvanost tih šuma na onom dijelu, koji zbog teške konfiguracije terena nije bio pristupačan za eksploataciju. Naprotiv u predjelima gdje je bio moguć izvoz konstatirana je devastacija, odnosno krajnje neracionalna sječa. Već u izvještaju navedno je pitanje postavljanja »Waldbereitera« (lugara na konju) i njima pripadajućih lugara. Imajući u vidu nalog carskog dvora da se osigura što više hrastovine za brodogradnju, to je u izvještaju naročito istaknuto da u »militarskim« šumama ima dovoljno hrastovine za brodogradnju, a naročito da se odlični jarboli vanredne debljine i veličine nalaze u Konjskoj Dragi. Osim toga spominje se hrastovina u četvrtom distriktu to jest u Kosinju. Isto tako hrastovine ima kod Kutareva, Krasna, u Senjskom Bilu i kod Melnica. No da bi se mogla vršiti sječa i izvoz zrelih stabala konstatirano je, da su postojeći putevi i vlake u tako lošem stanju, da ih je potrebno djelimično popraviti i djelimično sagraditi nove, kod čega se navode četiri glavna puta za otočke šume i to prema Stinici, Sv. Jurju, Senju i Povilama. Sastavljač ovog izveštaja major Pierker navodi dalje da bi po zamisli »Waldmeistera« Franzonija trebalo ukupno sagraditi 8 putova, koji bi prema troškovniku nekog zidarskog palira iz Rijeke imenom Kollcnca stajali 66.000 forinti. Razmatra se i način gradnje tih putova, da li ih raditi u vlastitoj režiji u kom slučaju ne bi bili solidno izvedeni, jer se radi o erarskom novcu, a troškovi bi bili veliki zbog teškog smještaja radnika u predjelima bez živeža i vode. Razmatra se nadalje mogućnost davanja tih radova u zakup, u kom slučaju također ne bi bili solidni, pa se kao najpovoljnije predlaže da se izgradnju tih putova povjeri vojnicima graničarima uz cijenu od 10 novčića za jedan kvadratni hvat. Uz to bi im se dao i alat. Kod toga se predlaže da se graničari skupljaju u veća naselja, radi lakše obrane od razbojnika i radi lakše kontrole graničara po zapovjednicima kompanija. |