DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 56 <-- 56 --> PDF |
je stanje mladika a za sječivo drvo mogućnost njegove upotrebe. Na koncu je za cijelu pukovniju načinjena rekapitulacija postojećeg i sječivog drveta sa brojem stabala po pojedinim vrstama drveta. Vidimo iz toga da je ova prva inventarizacija naših šuma izvršena brojanjem stabala, jer kubna mjera u šumarstvu nije u ono vrijeme bila poznata, pa ni za gotove Sortimente, a metar je kao što znamo uveden tek nakon francuske revolucije. Redom od juga prema sjeveru bile su ove šume podijeljene u slijedeće distrikte: 1) Ravni Padež, koji je približno zapremao današnje područje Mirova, Lubenovca, Šatorine i dijela Štirovače. 2) Srakina Duliba je zapremala područje Ledene Drage, Apatišana i Rainca. 3) Begovac—Konjsku Dragu i Lisine. 4) Kosinj — šumske predjele oko Gornjeg i Donjeg Kosinja. 5) Kutarevo — predjele oko Kutareva. 6) Krasno — Krasnarsku Dulibu, Nadžak Bilo i Jelovac. 7) Zavižan — predjele oko Zavižana i Jezera. 8) Senjsko Bilo — Senjsko Bilo, Senjsku Dulibu, Brušljan i Stubicu. 9) Ritovac predjele Miškovica, Vučjak i dio brinjeske šumarije. 10) Crnac — šumske predjele od Jezerana prema Drežnici. 11) Kulivrat — Jasenovo Bilo, Ričičko Bilo i Dulibu, i 12) Velika Duliba je zapremala šumske predjele oko Mošuna i Crnu Dragu. Distrikti Mrkopalj, Drežnica, Brezna i Zagorje »padali su u ogulinsku pukovniju a Senjska Draga je posebno izdvojena, jer se u to vrijeme vodio spor između Senja i Vojne Krajine oko toga kome pripada Senjska Draga. U navedenih 12 distrikata otočke pukovnije te u Podgorju i Senjskoj Dragi nabrojeno je 20 miliona i 600 hiljada stabala, od čega otpada 10 miliona na bukvu, 8,5 miliona na jelu i smreku, a ostalo na javor, hrast, jasen i druge vrste drveta. Od toga je predviđeno za sječu 5,376.000 stabala od čega 2,400.000 bukve i 2,610.000 jele i smreke iz čega možemo zaključiti da ondašnji šumari nisu bili zaintetresirani na poravak omjera u koriš četinjača. Podrobnije podatke o površini šuma, obrastu sastojina te količini stabala po vrstama drveta i pukovnijama dano je po ing. O. Piškoriću u Šum .listu 9—10/1965. godine, pa ćemo to izostaviti. Nakon što su prikupljeni svi izvještaji i prijedlozi sastala se 11., 16. i 23. februara 1765. godine u Karlovcu mješovita komisija pod predsjedanjem komandanta karlovačkog generalata generala Beka, a prisutni su bili viši oficiri karlovačkog generata, inženjerski oficiri koji su sudjelovali u inventarizaciji i mapiranju šuma te »Waldmeister« Franzoni. Zadatak je te mješovite komisije bio, kako vidimo iz zapisnika, da regulira šumski red i vlake, da namjesti »Waldbereitere« i »Forstknechte« u šumama karlovačkog generalata, da ustanovi taksu za drvo koje se bude dovozilo u komercijal-magazine i da sredi odnose sa Senjem. Ovaj zadatak je komisiji postavljen od carice Marije Terezije s tim da ubuduće upravu nad šumama karlovačkog generalata vodi generalkomanda u Karlovcu, da namješta šumare i lugare, dok će nadzor nad šumama voditi »Waldmeister« Franzoni radi čega se dodjeljuje karlovačkom generalatu. Nakon vijećanja doneesni su slijedeći zaključci: 1) Glede razmještaja šumara i lugara na temelju prijedloga Franzonija da se od 3 uzeta šumara postavi jedan u Oštarijama za sve šume ličke pukovnijo, jedan da se postavi u Krasnu za šume otočke pukovnije i Drežnicu i jedan u Petrovoj gori za ostale šume ogulinske pukovnije i šume slunjske pukovnije. Prvome šumaru da se dodjele dva strana i šest domaćih lugara, otočkom šu |