DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 57 <-- 57 --> PDF |
maru četiri strana i osam domaćih lugara te trećemu jedan strani i četiri domaća lugara. Svakom šumaru određena je godišnja plaća od 450 forinti, a lugaru 120 forinti i stan odnosno stanarina. 2) Franzoni je sastavio nacrt instrukcija za šumare i nacrt šumskog reda kao i cjenik drveta na panju, koje navedena komisija predlaže ratnom vijeću na odobrenje. U instrukciiama za šumare svih c. i kr. militarskih šuma u karlovačkom generalatu, koje instrukcije imadu 27 članova, u prva četiri člana se šumarima skreće pažnja da imadu savjesno i pošteno obavljati svoju dužnost, u 5. članu im se zabraniuie bilo kakvo bavljenje trgovinom drveta, u 6. naređuje da se sječa ima vršiti u doba godine, kako je propisano šumskim redom, da se prvenstveno imadu iskoristiti vjetrolomi, suhari i oštećena stabla te da se na sječinama ostavi dovoljno sjemenjaka, 7. da se opisom i procjenom predviđena sječiva količina ne smije prekoračiti, 8., 9. i 10. vodi računa o mladiku, 11. član brani šumarima i lugarima prisvajanje ovršina, 12. stavlia u dužnost sadnju žira i biljaka, 13. član brani izradu šimle i dužice, a naročito špananje, 14. govori o lovu, 15. da se kod izvlačenja ne bi sjekla mlađa stabla za podvaljke, 16. član preporuča da lugar stanuje u šumi, a šumar što bliže šume, 17. da šumar za lugare sastavi dobre instrukcije i u koliko su n^ismeni da im svake nedielje tako dugo čita, dok ne zapamte, 18. govori o zanljenama i nedjeliniim izvještajima šumara, 19. o zabrani skitnje po šumama, 20. o otpustu iz službe za nesavjesno vršenje dužnosti, 21. o doznačnici, 22. o prestanku važnosti do- značnice, 23. govori o šumskoj taksi, 24. o popravcima puteva, 25. o zabrani primanja mita, 26. o pregledu šuma po izaslaniku general-komande i 27. član o zabrani udaljavanja šumara iz sjedišta bez pismenog odobrenja general-komande. U šumskom redu koji ima 34 člana u prva četiri se govori o zabrani sieče svježih stabala, a odobrava samo ležika i izvale, u 5. nalaže se stručni nadzor nad šumama po šumarima kao i čuvanje po lugarima, u 6. se predviđa izuzetna doznaka zdravih stabala, u 7. zabranjuje palenje plotova i ograda u zimi, u 8. preporuča se izgradnja zatvorenih peći mjesto otvoren´h ognjišta, 9. član naređuje da se koze zbog štetnosti imadu likvidirati za 6 godina, 10. zabranjuje izgradnju stanova u šumi, naročito prema turskoj međi, 11. preporučuje sadnju žira, bukvice, pitomog i divljeg voća te vrba, 12. daje upute za doznaku, 13 preporuča veće korištenje bukovine, pa i palenje ugljena, kako bi se oslobodile vrednije vrste drveta, 14. zabranjuje palenje borovine za katran, 15. zabranjuje upotrebu hrastovine, osim uz specijalnu dozvolu, a isto tako u 16. briiesta i jasena, u 17. članu se odobrava graničarima čišćenje vlastitog zemljišta od bukve, jasike i lijeske, u 18. se zabranjuje podbjeljivanje, u 19. se naređuje ostavljanje međašnih stabala, u 20. se zabranjuje sječa stabalaca za učvršćivanje sijena, u 21. se odobrava ispaša samo u bukovim šumama, u 22. se odobrava izrada obruča samo od bukve i lijeske, u 23. članu odobrava se sječa samo od studenoga do veljače, a u drugo doba godine samo izuzetno i to kad mjesec pada. Kod tog propisa moramo se osvrnuti na jedno praznovjerje, koje nije bilo rasprostranjeno samo u našim krajevima, nego je bilo poznato i u ostalim zemljama Evrope, pa je dospielo čak i u propise. I šumski red susjednog bakarskog dominija iz 1767. godine u članu 12. dozvoljava van zimskih mjeseci sječu u mjesecu augustu, ali samo onda kada mjesec pada. Postojalo je u ono vrijeme mišljenje, da se u noći sokovi stabla kreću iz debla u lišće, pa 455 |