DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Da su se graničari bavili izradom šume i drveta vidi se iz podataka 1795. godine, kada je 283 graničara dobilo željezo za okivanje kola i po 9 forinti pomoći. Godine 1801. bili su za manipulante u depoima određeni samo penzionirani oficiri sa godišnjom nagradom od 100 forinti, dok je 1802. godine, kako to bilježi Bach, bilo u šumama otočke regimente postavljeno 40 čuvara. Poznato je iz Vaničeka, da su na početku 19. stoljeća u krajiškim šumama bile i dalje znatne štete, nadalje da je 1807. godine izvršeno novo snimanje ; nova razdioba u sječine te se tada prvi put spominje šumarska taksacija. Za šumarske direktore izdane su tada nove instrukcije. Međutim slabo gospodarenje sa šumama nastavljeno je i dalje pa je dvorski šumar Gilam, koji je sa komisijom obišao krajiške šume, ustanovio rasipničko trošenje drveta, a naročito se tužio na uzurpacije tako da je major Herdy morao izvršiti novu izmjeru šuma. Tako je došla i 1848. godina kada su Jelačićevom proklamacijom izvjesna ograničenja koja su postojala u pogledu korištenja šume po graničarima bila ukinuta pa je opet bilo neograničeno dozvoljeno drvarenje, ispaša i žirenje prema kućnoj potrebi, skupljanje kestena, buiadi i ležike svaki dan, lugari nisu smjeli pretraživati kuće, ukinuta je taksa itd. Godine 1871. i slijedećih izvršeno je razvojačenje Vojne Krajine, pa je na ime otkupa služnosti, koje su imali graničari u carskim šumama izvršena razdioba tih šuma između državnog erara i krajišnika, odnosno kako su se kasnije nazivali pravoužitnika, tako da je pola površine šuma pripalo krajišnicima, od čega su formirane imovne općine, dok je druga polovica šuma pripala državnom eraru. Imovnim općinama pripale su redovito šume uz naselja i komunikacije no te su bile manje vrijedne. Ipak bilo je vrlo bogatih imovnih općina, kao na pr. brodska. U pogledu taksacije htio bih još samo napomenuti da u našoj sekciji u Rijeci postoji gospodarska osnova pod nazivom »Gospodarstvena osnova kr. šum. uprave Krasno«, izrađena po Kr. šum. rediteljstvu u Sušaku 1910. i 1911. godine. Ova osnova sastavljena je u hrvatskom i madžarskom jeziku, a poziva se na reviziju iz 1903. i 1904. godine, te spominje i prvu gospodarsku osnovu sastavljenu 1883. godine u njemačkom jeziku. Te osnove se očito odnose na državne šume. Također smatram, da treba pozdraviti odluku radničkog savjeta Šumskog gospodarsva Senj, donesenu na današnjoj svečanoj sjednici u Krasnu, kojom je stavljeno u zadatak grupi šumara, da obradi cjelokupni historijski razvitak krasanskog šumarstva sve do naših dana. LITERATURA 1. Koso vi ć B.: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli itd. Šumarski list 1914. godine . 2. Dr Ing. Franciškovi c S.: Razvoj šumskog gospodarstva u zapadno-hrvatskom visočju. 3. Van i ček F.: Specialgeschichte der Militärgrenze, Wien 1875. 4. Sule k B.: Korist i gojenje šumah, Zagreb 1866. 5. Bac h F.: Otočaner — Regimentsgeschichte, Karlovac 1855. * |