DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 64 <-- 64 --> PDF |
spodarstva slabo bavili, a na zloduhe posljedice zatora šumah nisu ni pomislili — nebi li ih sve ovo potaklo, da bolje spoznadu cienu njihovu i da pomnjivije nastoje oko toga svoga blaga, kojemu će vriednost svejednako rasti« (str. 3.). 2 Materiju knjige Šulek je podijelio u tri dijela: I Korist šumah (str. 7.-66.), II Na ša gora (str. 69.—108.) i III Gojenje šumah (str. 111.—202.) uz Predgovor (str. 3.—4.) i Opazke (str. 203.—219.). 2.1 Prvi dio obrađuje ne samo koristi o;l šume nego i posljedice »zatorah šuma« Posredne koristi šuma (o utjecaju na klimatske elemente, na režim vode, na čistoPodručje visoke šume niske šume Provincijala 732.511 141.677 Vojne Krajine 1,248.133 194,92 Dalmacije — — Ukupno — — ću zraka, na sprečavanje lavina i na poljoprivredu) znatno opširnije su obrađene nego neposredne koristi. Pa i u ovom dijelu uklopljen je i ekonomski mcmenat: cijena proizvodnje i prodajna cijena te teškoće u opskrbi drvctom zemalja s malo šuma (npr. Engleske). Opširnija obrada posrednih koristi očigledno je protunapad na izlaganja Divalda o toj važnosti šume samo na apsolutnim šumskim staništima. Ekonomski moment u šumskoj proizvodnji naglašen je u slijedećim izvodima B. Šuleka: »Ponajprije šuma je više nego išta drugo naravna plodina. U šumu se ulaže puno manje i glavnice i trudbe, nego u druge plodbe.. . Šuma se sama rasplođuje, sama se sije, sama se gnoji. Čovjek samo dolazi, da bere iz nje, šta mu treba, pak i ova berba pada obično u ono doba godine, kada gospodar najmanje posla ima. ... Za šumarenje u šumi prostrtoj na 1 četvornoj (kvadratnoj) milji* treba 1 nadšumar, jedno 2 šumara, 3—4 lugara i 9 pilara, svega skupa 14 ljudi. A koliko ih treba za obrađivanje onoliko polja! Pa koliko tu treba marve!« ... Šulek, nadalje, naglašava, očito na tvrdnje Divalda o našem šumskom bogatstvu i niskim cijenama drveta, da je drvo jeftino, dok ga je dosta ,te dok do se »narod ne podmoži, a potreba drvah i za kućnu i za * Oko 5500 ha. * Oko 350 novih dinara u današnjoj vrijednosti. obrtnu pcrabu znamenito« ne naraste. »Opominju se stari ljudi«, kaže Šulek, »da je hvat drvah 3—4 forinta šajna stajao, a sada se prodaje i po 12 forintih«* (dok je u Beču zimi cijena bila i do 23 forinti za hvat). 2.2 U drugom dijelu knjige pod naslovom »Naša gora« nalazi se statistički pregled šuma, prikaz o stanju šuma, prikaz zakona o šumama i rasprava o pravu države na intervenciju u šumskom gospodarstvu. Površina šuma prikazana je u tri tabele i to posebno za provincijalni dio "Hrvatske (i Slavonije), za područje Vojne krajine i za Dalmaciju. Površina šuma je iznosila: Površina u jutrima ikare luke kestenici goleti svega 25.119 1.2:3 311 .103 953.926 1.265.623 475.592 — 2,695.143 Ovom statistikom obuhvaćena je površina šuma cijelog Srema, ali ne Međimurja (koje je bilo u sklopu Ugarske) ni Istre (koja je bila u austrijskoj poli dvojne monarhije). O stanju šuma u ono dcba eto Sulekovog prikaza: »Naša domovina b´ila je do nedavno na glasu s svojih krasnih i neizmjernih šumah, među kojimi bijaše puno gvozdovah ili prašumah, kamo sjekira nije odvieka doprla. Osim riečke županije nemožemo se niti danas potužiti, da je gdje ponestalo drvah . . .« No ipak, nakon citiranja Kosa da »neiscrpljivo množtvo hrvatskih šumah sve ide na manjak . . .« da je »već i gora strašno prorieđena .... i da se kod nas slabo tko stara za budući naraštaj«, Šulek naglašava da »kratkoumnik i nevježa nevidi... rasap naših šumah .. .« jer »misli, gledajući izdaleka zelene gore, da ih jošte toliko imamo, te nam ne treba štediti«. I dalje: »Ako to ovako uztraje koji desetak godinah; ako se neustavi ovo bezobzirno haranje šumah, neće se tek naši potomci gorko tužiti na našu lakomost i nemarnost, nego ćemo do skora i mi sami osjetiti gorkih posijedicah toga lakoumja i nerazbora«. Analiza ovakvih predviđanja ne samo Šuleka nego i drugih prelazi okvir ovog prikaza pa konstatiramo, da se Šulek slaže s Kosom, da je »skrajnje vrieme, da se i kod nas zavede umno šumarenje, ako ne ćemo da sasvim zatremo našu goru« i traži »da nastojimo oko šumah većom pomnjom i savršenijim |