DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 67 <-- 67 --> PDF |
a ti su: državna blagajna (erar), njekoja vlastela (po imenu grofovi Batthyäny i Nugent), a ponajviše obćine«, pa i prisilno (primjenom propisa CL 3. Zakona o šumama iz 1958. g.). »Državna blagajna i vlastela (trebaju) prednjačiti obćinama i buduć da su ove ponajviše siromašne, te ne bi lasno smogle potrebit trošak, to bi ih imala država u tom poslu podupirati, ne samo savjetom i pomoću svještih šumarah, nego i podjelom šumskog sjemenja i rasada «, a »revne šumare« na tom poslu treba »jošt i napose nagradjivati«. 4 Šulekova knjiga zanimiva je i za terminologiju. Za ilustraciju navodim neke termine: — G o z d je termin za prašumu. U dijelu o »vrstama šuma« kaže se: »Svako veće mjesto obraslo drvećem (al ne pitomim zove se šum a (Wald, selva); ako je malena, onda je šumica. Buduć da su planine i brdine, jednom rječju gore ponajviše onakvim drvećem obrasle, zato se onakva šuma zove jednom rječju i gora ili goric a (provincialni Hrvati zovu vinograd »goricom«). — Šuma na ravnici zove se i lug . Ako se šuma po pravilih šumarstva goji ili gaji, zove se g a j ili dubrav a (Forst; foresta, od latinske rieči srednjeg vieka forestare, inforestare, to će reći zabraniti, zagajiti)«. — Mrčava je gustiš. — Sumarenje je termin za gospodarenje šumom. — Šumišt e je »mjesto namienjeno ili za šumu prikladno«. -— Sibača za fašinu, itd. 5 U Predgovoru knjige Sulek naglašava: »Stvari, o kojih u ovoj knjizi govorim, nemogu se proučiti samim umovanjem, nego samo svestranim iztraživanjem i izkustvom: stoga trebaše i meni potvrditi svjedočanstvom čuvenih učenjakah, štogod ustvrdih«. Za podatke i dokazni materijal u tekstu Šulek u Opazkama citira 67 izvora a to su što knjige, što članci i rasprave u stručnim časopisima, što izvještaji u novinama i to ne samo u hrvatskom i njemačkom jeziku nego i u talijanskom i madžarskom, a izdanih u vremenu od 1822. do 1866. g. tj. do vremena kada je knjiga već bila u štampi. Od materijala u hrvatskom jeziku članci u Gospodarskom listu, u Pozoru i u Umnom gospodaru (koji je izlaizo u Gorici!). U hrvatske izvore treba ubrojiti i K. Koss: Das Forstwesen in Kroatien, F. Sporer: Das Forstwesen in der k. k. Militärgrenze, F. Sporer: Leichtfassliohe Anleitung zur Holzpflanzung, a dakako i Zakon o šumama iz 1858. g. i izvadak iz Zakona o šumama iz 1769. (od Marije Terezi je). Bez sumnje Šulek se koristio i drugom literaturom, ali jer nije neposredno iskorišćavao podatke nije ju ni naveo. Već je naprijed spomenuta brošura Divalda, a sad navodimo knjigu Dr H. Rentzsch-a: Der Wald im Haushalt der Natur und der Volkswirtschaft, izdane 1862. g. II izdanje u Leipzigu, a koja je pisana s analognom svrhom, sa svrhom upozorenja na poljedice pustošenja u privatnim šumama u Saskoj i o mjerama, kako da se spriječi kvantitativno i kvalitativno smanjivanje šumskog fonda. ltd. 6 Ovim prikazom nije iscrpljena cjelokupna materija Šulekove knjige, prvog opširnijeg rada o šumarstvu u hrvatskom jeziku, koja je vrijedan historijski dokument, a koja B. Šuleka deklarira kao savjesnog i umješnog pisca i na području koje je doduše usko vezano s prirodnim naukama, ali isto tako povezano s ekonomikom. Zasluga Šuleka za uspješno rješenje postavljenog zadatka od Namjesničkog vijeća nije manja ni onda, ako je tokom izrade i u većoj mjeri konzultirao šumarske stručnjake (kao npr. »vrlog učitelja šumarstva u Križevcu« F. Čordašića). LITERATURA 1. Was sollte Geschehen um die Forstwirtschaft in Croatien und Slavonien im staatswirtschaftlichen Interesse des Landes zur Blüthe zu bringen, Esseg, 1864. Verfasst im Auftrage des Grafen zu Eltz vom Graeflich Elzschen Forstmeister Adolf Divald. 2. Karl Koss : Das Forstwesen in Kroatien, Agram 1847. 3. Dr U n g e r : Der Waldstand Dalmatiens von einst und jetzt. iSitzungsberichte der k. Akademie der Wissenschaften in Wien, 1864. 4. Dr J. R. Lorenz: Bericht über die Bedingungen der Aufforstung und Kultivirung des kroat. Karstgebirges, Wien 1860. 5. Dr F. H 1 u b e k : Die Bewaldung des Karstes, 1857. — Löwenthal: Der Karst und seine Wiederbewaldung. — F. Löwinger: Der Karst und seine Wiederbewaldung, Wien 1865. 6. Dr M o 1 i n : Die Bewaldung Dalmatiens, bečke novine »Neue freie Presse« 1866. 7. Iz 1822. g. je knjiga Pfleil-a: Grundsätze der Forstwirtschaft. Oskar Piškorić |