DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 73 <-- 73 --> PDF |
cfrtuMwene lü^e&tL ZAKLJUČCI SAVJETOVANJA SA 84. REDOVNE SKUPŠTINE SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE KOJA JE ODRŽANA 27. i 28. VI 1966. g. U GOSPIĆU Na temelju referata i koreferata stručnog savjetovanja, diskusije na savjetovanju i prilikom obilazaka pojedinih odabranih objekata komisija za zaključke došla je do slijedećih općih konstatacija: Naglo rastuće potrebe drveta kod nas i u svijetu, traže danas sve veće angažiranje stručnjaka šumarstva, drv. industrije i ekonomista, kako bi svojim radom i umješnošću riješili postavljene probleme i osigurali našoj privredi potrebne sirovine, poluprerađevine i finalne produkte. Faktori, koji uslovljavaju te probleme jesu: — nepovoljna struktura drvnog fonda sa velikim učešćem degradiranih i ekonomski neprilagođenih šuma. (U Lici, cea 43% šumskog fonda po površini); — nisko učešće četinara u drvnoj masi (U Lici samo 26%); — visoko učešće bukve, u lišćarskom dijelu fonda, a na štetu vrednijih i skupocjenijih lišćara (javor, jasen, u Lici 99´/,,); — nedovoljna otvorenost šumskog fonda i slabija opremljenost savremenim sredstvima rada, i ako je od Oslobođenja do danas, u Lici sagrađeno cea 580 km šumskih cesta. — nedovoljno iskorištenje prirodnog potencijala šumskih staništa, pri čemu se, u Lici, može računati sa iskorištenjem od svega cea 40%; — još djelomično prisutna šumsko-uzgojna tehnologija, koja se bazira na zastarjelim dogmama o potrebi konzerviranja šumskog fonda, ne osigurava posvuda dovoljno dinamičan razvoj i jačanje šumskog fonda, naročito u vrednijoj drvnoj masi; — dosadašnji stepen šumsko-kulturnih radova, koji su bili nedovoljni po količini, radi nedostatka financijskih sredstava, a zastarjeli po metodama rada i tehnologliji; — najvažnije šumsko uzgojne mjere kao što su, čišćenje (negativna selekcija) i proređivanje (pozitivna selekcija) do pred nekoliko godina, u Lici, uopće se nisu provađale, a tamo gdje su se provađale nisu bile niti dovoljno stručne niti dovoljno intenzivno provađane, i ako ima ponegdje vrlo uspješnih rezultata koji zaslužuju naročitu pažnju. Osim tih faktora, i određena shvatanja, predstavljaju smetnju u razvoju šumskog gospodarenja u Lici, a to su: — ostaci shvatanja, da se šuma spontano razvij« i da na eksploataciji leži glavno težište šumarske aktivnosti; — ostaci shvatanja, da je osnovna funkcija šumara konzerviranje i gomilanje drvnih masa u sastojinama; — ostaci shvatanja, da se pošumljavanje mora vršiti na otvorenim terenima izvan areala šuma (na kamenjarima, pašnjacima itd.). U namjeri, da se ukloni nesklad u potrošnji i proizvodnji drveta, da se zadovolje rastuće potrebe drva, kao sirovini, da se izmijeni koncepcija dosadašnje šumsko privrećnde politike i promjene shvatanja o šumi i njenom značaju, komisija za zaključke, na temelju cjelokupne dokumentacije, diskusije provedene na skupštini i na objektima, daje slijedeće prijedloge i preporuke: U cilju povećanja proizvodnog potencijala i unapređenja gospodarenja u našim šumama neka se: — priđe intenzivnijem provođenju selektivnih proreda, toj osnovi savremenog uzgoja, u prirodnim šumama, jer se samo na taj način može osigurati trajna proizvodnja visoko vrijednog tehničkog drveta, uz istovremeno skraćivanje vremena proizvodnje (ophodnje); — priđe reviziji i analizi svih šumsko uzgojnih i šumsko gospodarskih elaborata sa ciljem da se poboljša i usavrši način gospodarenja, a gdje god je to moguće, napusti ekstenzivni način prebornog gospodarenja u svim onim slučajevima, gdje struktura drvnog fonda |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 74 <-- 74 --> PDF |
i vrst đrveta (kao npr. bukve) ne od govaraju takvom načinu gospodarenja; — u cilju .povećanja šumskog fonda četinara, ubrzaju radovi na očetinjavanju, odnosno introdukciji, vrednijih vrsta četinara u slabo proizvodnim šumama lišćara i pristupi rekonstrukcijškim zahvatima u degradiranom dijelu šumskog fonda, pri čemu naročito paziti na utvrđivanje prioriteta tih radova. (Prioritet davati najboljim ´staništima u mezofilnom dijelu šumskog fonda). U cilju poboljšanja radova na podizanju plantaža i kultura četinara ubrzanog rasta na površinama vanšumskog fonda, komisija daje slijedeće preporuke: — neka se iskoristi isključivo visokokvalitetan selekcionirani sadni materijal, što zahtijeva daljnju modernizaciju radova i opreme šumskog rasadnika u Gospiću; — neka se organizira savremena zaštita svih šumskih objekata, a naročito plantaža i intenzivnih kultura brzo rastućih vrsta četinara, primjene najnovija dostignuća agrotehnike fertilizacije, u svrhu većih i stalnih prinosa pri čemu do maksimuma iskoristiti mehanizaciju. (U cilju poboljšanja tehnike planiranja u šumarstvu komisija preporuča da se, osim osnovnih uzgojnih napomena u uređajnim elaboratima, priđe .sastavljanju posebnih šumsko uzgojnih planova i projekata kratkoročnijeg karaktera. Za sve radove, i zahvate, u šumarstvu, neka se na vrijeme izradi sva potrebna dokumentacija, kao što su idejni projekti, glavni projekti, investicioni programi i ostala potrebna tehničko ekonomska dokumentacija, kako bi svi radovi uz svoj biološki značaj bili i ekonomski analizirani, a njihova potreba i rentabilnost čvrsto dokazana. Preporuča se Šumskom gospodarstvu Gospić i drvarsko-industrijskim poduzećima Like, da se u svom radu koriste najnovija dostignuća nauke, što znači, da je potrebno održavanje najužih veza i kontaktiranje sa postojećim šumarskim i drvarsko-industrijskim institutima i ustanovama u zemlji i inozemstvu. Osim toga, preporuča se, u najvećoj mjeri korištenje uslugama Zavoda za tehničko naučnu suradnju, koje su mnogostruke i od velike koristi (specijalizacije u inozemstvu, održavanje seminara, izmjena iskustava, osiguranje dokumentacije itd.). Drvnoprerađivačkoj indusiriji Like li kemijsko prerađivačkoj industriji drveta, komisija preporučuje: — postojeće pilanske kapacitete koncentrirati i rekonstruirati suvremenijom opremom; — u proizvodnji sanduka zamijeniti, u kraćem vremenu, jelovinu kao sirovinu bukovinom (Ijuštenim ili rezanim furnirima) gdje namjena proizvodnje to dozvoljava; — sa bankom i garantima postojećih kredita u drvarskoj industriji Like riješiti pitanje otplate sanacionog kredita, likvidacije gubitka po završnom računu i mogućnosti prolongacije anuiteta. — za analizu daljnjih ulaganja u prerađivačke kapacitete (napr. »Drvolit« T. Korenica) trebalo bi angažirati ekonomski institut, da sigurnost ulaganja bude osigurana; — preporučava se da šumarstvo i drv. industrija Like, potrebne sirovine za preradu međusobno ugovaraju dugoročno, kako bi obje strane mogle sigurnije planirati svoja ulaganja u proizvodnju; — standard kvalitete oblovine neka bude stalan, a postavljeni kriteriji nepromjenljivi. Cijene utvrđivati sporazumno sa šumarstvom na osnovu kalkulacija deduktivnim putem. Time zakon ponude i potražnje stimulira kvalitetnu proizvodnju i onemogućava nepravo stečene dobiti sa jedne strane, a gubitke sa druge strane; — u organizacionom pogledu — šumarstvo i drvna industrija Like, neka najprije uklone najkrupnije smetnje za uspješnu samostalnu egzistenciju, a tek onda neka pristupe studiju eventualne integracije, zavisno od stepena razvoja, mogućnosti i potreba; — velike smetnje u daljnjem razvoju drv. industrije Like, a djelomično i u šumarstvu je nedostatak kadrova. Neka drv. industrijska poduzeća svoje djelovanje usmjere na okupljanju dobrih i probranih stručnjaka, a njima osigura uslove za uspješan rad; — kemijska prerada drveta (Tvornica celuloze Plaški) u saradnji sa šumarstvom neka utječe na još racionalnije iskorištenje drvne sirovine. Pri tom treba pomagati plantažnu proiavodnju četinara ubrzanog rasta, ekonomskim mjerama (učešćem u finan.); — deficitirane četinjare, u kemijskoj preradi, u što većoj mjeri nadomještavati bukovinom, čime bi se bolje riješio problem iskorištavanja bukovih šuma Članovi komisije: Maričić Nikola, Bunjevčević Zlatko, Posavec Karlo. |