DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 76     <-- 76 -->        PDF

c3)omaća dtcučna titecatuca


Dr Juraj Krpan: SUŠENJE I PARENJE
DRVA.


Drugo prerađeno i prošireno izdanje;
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
štamparija 3 »Vjesnik«, Zagreb 1965, 363
stranice teksta, 241 fotografija, dijagrama
i nomograma; 89 tabela.


Današnji snažni razvoj drv. industrije
kod nas i u svijetu zahtijeva sve bolju
spremu stručnjaka za svaku fazu proizvodnog
procesa. Kod drva kao polazne sirovine
ima proces sušenja i tehnička obrada
veoma veliku važnost, a često i presudan
značaj


Novo prerađeno i prošireno izdanje djela
prof, dr ing. Krpana predočuje u tom smislu
vidan doprinos našoj drvarskoj industriji.
Knjiga je namijenjena stručnjacima
u praksi i studentima drvarsko-industrijskih
odjela fakulteta. Ona je dakle i priručnik
i udžbenik.


U 13 poglavlja izlaže se sva materija
procesa hidrotermičke obrade drva, počevši
od fizikalnih i tehnoloških osobina sve
do suvremenih konstrukcija i načina rada
sušionica i parionica drvene građe.


Prikazane su i obrazložene osnovne pojave
zagrijavanja, izmjene i ravnoteže masa
u sistemu zrak-vlaga drva.


Autor daje detaljan prikaz režima sušenja
i način provođenja kontrole procesa.
Prikazani su uređaji za parenje i
kuhanje trupaca i polovnjaka u proizvodnji
furnira, kao i parenje četvrtača u svrhu
savijanja.


Prikazani su suvremeni uređaji za sušenje
lakiranih ploha drva.


Opisana je primjena nisko i visokofrekventne
struje za pregrijavanje i sušenje
drva. Obrađena je primjena pregrijane
pare za sušenje, kemijski način sušenja,
kao i sušenje u tekućinama i u
vakuumu.


Autor daje proračun utroška pare za
sušenje i parenje građe.


U posljednjem poglavlju autor daje metodu
matematsko-statističke kontrole kvaliteta
sužen ja drva. Ova metoda ima veoma
velik značaj u tehnici Sušenja, jer
omogućuje sigurnu i objektivnu kontrolu
procesa sušenja i osušenosti.


Na kraju svakog poglavlja nalazi se popis
iskorištene stručne i naučne literature.
Na kraju knjige slijedi kazalo, popis
autora iskorištene literature, pregled vrsti
drva i sadržaj.


Knjiga je pisana naučno, jasnim stilom
i prilagođena je potrebama suvremene
prakse. Ona će biti od velike koristi stručnjacima
u praksi i projektantima kao i
svima onima koji se bave proučavanjem
i istraživanjem na području hidrotermičke
obrade drva.


Inž. Đuro Hamm


PROBLEMI PROŠIRIVANJA AREALA


ČETINJAČA U KOSOVU I METOHIJI


Unošenje četinjača na goleti i u degradirane
sastojine listača jedan je od centralnih
problema šumske privrede Jugoslavije.
Taj je problem vrlo važan u
području AP Kosova i Metohije jer ta
pokrajina ima samo lOP/o drvne mase četinjača
i približno oko 70% niskih, degradiranih
sastojina i šikara (Panić, Černjavski).
Problem je u toj pokrajini to
veći što su iskustva o očetinjavanju iz
doba prije II svjetskog rata razmjerno
vrlo malena: nema dovoljno pouzdanih
podataka za izbor vrsta drveća u odnosu
na određena prioritetna staništa. Poslije
rata krenulo se brzim tempom naprijed,
kako se uvjerio i pisac ovih redaka svojedobno
na terenu Kosmeta.


Najbolji način za rješavanje navedenog
primarnog problema jest taj da se sistematski
utvrđuju postojeća nalazišta četinjača
i barem orijentacijski odredi njihov
sadašnji prirasni potencijal i privredno
značenje. U vezi s tim problemom značajne
su tri studije objavljene u ediciji
Zavoda za šumarstvo Peć god. 1965. »Istraživanja
u šumarstvu Kosova i Metohije
«, knjiga II.


I. Soljknik: Iskustva u razmnažanju četinara,
domaćih i stranih vrsta, mogućnosti
i potreba njihovog unošenja u lišćarske
šume Kosova i Metohije, str. 19—65.
Da bi spomenuti zavod stekao potrebnu
orijentaciju za izbor četinjača, pisac je,
posve pravilno, najprije pronalazio postojeće
nasade unesenih četinjača: crni i bije


ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 77     <-- 77 -->        PDF

li bor, munika, smreka i kavk. jela, ispitao
njihovu proizvodnost i usporedio s proizvodnošću
listača. Ujedno su kritički ispitani
rezultati podsjetve i podsadnje četinjača
u sastojine listača. Proučavane su
razvojne mogućnosti četinjača i u parkovima
Taj pionirski rad, naizgled skroman,
stvarno je veoma obilan i čini jedan od
najosnovnijih pokazatelja za pouzdaniju
orijentaciju gdje se i kako pojedine vrste
četinjača mogu uspješno introducirati te
igdje se i kako ne smije raditi, U toj
studiji dan je i prikaz o iskustvima naučno
istraživačke službe APKM: rasađnička
proizvodnja četinjača, melioracija degradiranih
sastojina listača očetinjavanjem
i stvaranje plantaža i intenzivnih kultura
četinjača. Na temelju analize sakupljenih
podataka donesen je vrlo važan zaključak
da je na području autonomne pokrajine
Kosova i Metohije proizvodnost četinjača
2—4 puta veća nego u hrastovim i bukovim
šumama. Ujedno su stvoreni zaključci
o racionalnosti i o neuspješnosti
izvršenih postupaka operative i pokusa u
vezi s načinom introdukcije. Tim radom
pisac je dao pravac i perspektivu razvitka
određene grane šumske privrede
APKM. Kad bi se šumarstvo moglo, prema
svojim financijskim mogućnostima, voditi
tim postavkama kao i onima o linijskim
nasadima topola (S. Černjavski),
šumska privreda te pokrajine krenula bi
ubrzano naprijed.


Soljanik, I.: Šumsko drveće i žbunje stranog
porijekla na području Kosova i Metohije,
str. 88—113. Razvijajući rješavanje
problema oeetinjavanja, pisac je metodički
utvrđivao nalazišta inozemnih vrsta
drveća na području Kosmeta. Za svaku
od njih dao osnovne ekološke, upotrebne
i uzgojne karakteristike, koliko je to dopuštao
okvir knjige i određene temeljne
problematike, i to za ove vrste drveća:
.kavkaska jela (o kojoj je isti pisac u Šum.
listu g. 1961. br. 1—2 dao opsežniju studiju),
duglazija, borovac, pačempres, sre


brnasta smreka, himalajski i atlantski cedar,
evropski i japanski ariš, primorski
bor, azijska i američka tuja te razne lis—
tace (bagrem, dudovi, američki orah, crveni
hrast, javori, platane, topole i dr.
razne vrste grmlja). Tim radom stvoren
je temelj za daljnji rad na proučavanju
već unesenih četinjača i za orijentaciju
za staništa na koja bi trebalo odn. ne
bi trebalo unositi određene inozemne vrste
četinjača i listača.
Veljković, V: O nekim problemima zaštite
šumskih kultura četinara od divljači
u APKM, str. 217—224. Na području te


pokrajine velik je problem zaštita stvorenih
kultura četinjača od ätjeta što ih
čini divljač. Zimi i u rano proljeće, srne,
zečevi, jeleni i divlje svinje toliko ugrožavaju
te nasade da se oštro postavlja
pitanje zaštite kultura; ne samo onih koje
je osnovala operativa, nego i onih koje
je podigao Zavod za šumarstvo u svrhu
pokusa. Pisac je dao podatke o štetama
na pokusno introđuciranim četinjačama u
hrastovim panjačama, bukovim sjemenjačama
i plantažama. Uništavanjem štetočina
(vuk, lisica), smanjenjem lovo´kradica
i dr. povećava se broj tzv. plemenitih vrsta
divljači i tako povećava moguđnost
oštećivanja kultura četinjača. Da bi se te
štete smanjile, pisac preporuča usku suradnju
naučno-istraživačke službe, operative
i lovačkih organizacija.


Zavod za šumarstvo u Peći tim i drugim
radovima široko je i zasad dovoljno
duboko zahvatio problem introdukcije četinjača
u degradirane i nedegradirane sastojine,
na goleti i u stvaranju intenzivnih
kultura, na taj način stvorio si je temelje
za daljnji uspješan rad u toj privredno
zaostaloj pokrajini, izgradio si je potreban
ugled za sistematsku suradnju nauke
i operative. Čestitamo!


J. Šafar
Istraživanja u šumarstvu Kosova i Metohije,
knjiga ±T, strana 225. Priština, l´Jf´5.
Rezimei na šiptarskom i francuskom jeziku.
Spasić, Lj. i Soljanik, I.: Naučno istraživački
rad u šumarstvu Kosova i Metohije
i saradnja s operativnom službom.


— Soljanik, I.: Iskustva u razmnožavanju
četinara, domaćih i stranih vrsta, mogućnosti
i potrebe njihovog unošenja u lišćarske
šume Kosova i Metohije. — Panić,
Dj. T.: O strukturi izđanačke šume »Lipovica
«. — Soljanik, I.: Šumsko drveće i
žbunje stranog porekla na području Kosova
i Metohije. — Glišić, M. V.: Šuma
sitne granice i beloga graba u Metohiji.
— Marić, B., Jovanović, M. i Černjavski,
S.: Prvi radovi na selekciji šumskog drveća
u AP Kosova i Metohije. — Bojić,
S.: Uloga i značaj centralnog šumskog rasadnika
»Orno Brdo« u proizvodnji sadri
og materijala za potrebe Kosova i Metohije.
— Černjavski, S.: Mogućnosti podizanja
linijskih rasada topola u Metohiii.
— Pejoski, B.: Proučavanje širine godišnjih
prstenova i zone kasnog đrveta kod
munike. — Naumov, V. S.: O mogućnostima
uzgoja divljači visokog lova u lovištima
Kosova i Metohije. — Veljković, V.:
O nekim problemima zaštite šumskih kultura
četinara od divljači u APKM.
J. S.
475