DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 78     <-- 78 -->        PDF

65 GODINA ISTRAŽIVAČKOG RADA
MAĐARSKOG ŠUMARSTVA


Prigodom 65-godišnjice šumarskih istraživanja
u Mađarskoj objavio je gumarski
znanstveni institut (ERTI = Erdeszeti Tudcmänyos
Intezet, Budapest II, Frankel
Leo U. 44.) posebnu publikaciju o razvoju i
sadašnjoj organizaciji instituta, na 4 jezika
(osim mađarskog na ruskom, njemačkom
i engleskom).


Prema navodima publikacije, istraživački
rad počinje krajem 1898. i početkom
1899. osnivanjem istraživačke centrale u
Selmecbanya (Schemnitz) kojoj su dodale
četiri pokusne stanice. Razvoj istraživačkog
rada vezan je uz ime Jenö Vađas (profesor
uzgoja šuma na šumarskoj akademiji
u Selmecbanyi). Njegovim su se nastojanjem
mađarske pokusne stanice uključile
u djelatnost. IUFRO učešćem u internacionalnom
biljnogeografskom istraživanju.
Za objavljivanje istraživačkih rezultata osnovan
je 1899. službeni organ Erdeszeti
Kiserletek (Šumarski pokusi).


Nakon prvog svjetskog rata preseljena
je centrala u Sopron i nastavlja rad (od
1933. pod nazivom Kraljevski mađarski
zavod za šumarska istraživanja) pod rukovodstvom,
(od 1923—1940.) sveučilišnog
profesora dr. Gyu´e Rötha, poznatog šumarskog
naučnog radnika.


Godine 1949. se ^sniva Šumarski znanstveni
institut (ERTI) u ´Budimpešti a nastaje
iz šopronjskog šumarskog zavoda.
Institut stoji pod rukovodstvom Ministarstva
šumarstva i crpi glavne zadatke iz
ciljeva koji su postavljeni za razvoj šumarstva.
U proteklih 15 godina institut
je razvio svoju materijalnu bazu i učvrstio
se u organizacijskom pogledu. Od 1949.
do 1965. porastao je broj osoblja instituta
od 25 (od toga 20 istraživačkih radnika)
na 286 osoba (60- istraživača).


Opći zadatak instituta (»Razvoj šumarstva
i drvarstva«) definiran je pobliže sa
devet zadataka: 1. Unapređenje šumarskog
sjemenarstva i pcšumljavanja; 2. Ispitivanje
i popravljanje kvalitete i kvantitete
kao i povećanje vrijednosti prinosa šuma;


3. Podizanje drveća brza rasta koje najbolje
odgovara za kemijsku i mehaničku
preradu; 4.Rc.zvoj metoda sječe; 5. Mehanizacija
šumskih radova; 6. Istraživanja
zaštite šuma; 7. Razvoj lovne privrede;
8. Istraživanja na području nauke o radu;
9. Razvoj nauke o šumskoj privredi.
Institut se sastoji iz centrale u Budimpešti,
6 regionalnih pokusnih stanica i pogona
za mehanizaciju. Na čelu instituta
je direktor dr. Bela Keresztesi, a njegov
je zamjenik dr.Läszlö Szepesi.


Institut ima slijedeće odjele: I Uzgoj
šuma i nauka o prinosu (na čelu odjela
je dr. Rezsö Solymos), II Nauka o staništu
i podizanje topola (dr. Imre Babcs), III
Pošumljavanje i šumarska genetika (dr.
Läszlo Szönyi), IV Iskorišćavanje šuma
(dipl. šum. inž. Antal Derfoldi), V Zaštita
šuma i lovna privreda (dr. Hubert Pagony),
VI Šumarska ekonomika (dr. Vilmos Farkas),
VII Mehanizacja (dr. Laazlo Szepesi).


U publikaciji je navedena i glavna tematika
na kojoj su radili pojedini odjeli,
a navedeni su poimenično i svi istraživački
radnici (60 osoba).


Zv. Po.


STRANA STRUČNA LITERATURA


IRVINF F. R.:Woody Plants of Ghana,
with special Reference to their Uses,
London, Oxford University Pi´ess, 868 str.


Knjiga je revizija autorovog djela »Plants
of the Gold Coast« objavljenog 1930. g. U
njem su obrađene drvenaste vrste, tj. drveće,
grmlje i drvenaste penjačice, koje
su autohotne ili se češće uzgajaju na području
Gane. Opisano je 108 porodica sa
673 roda. Od toga otpada na golosjemenjače
samo porodica Cycadaceae, a na kritosjemenjače
107 porodica, i to na dvosupnice
1C1 i jednosupnice 6 porodica. U
tesktu je dodano 8 tabela koje prikazuju
drveće u koloru, a na kraju 49 fotografija.


Iz herbarija u Kew, Oxfordu i Britanskom
muzeju zabilježeni su lokaliteti svih
ganskih vrsta drveća. Vrste čitavog područja
Gane uključene su u obradu. Budući
da su botanička istraživanja zadnjih 20
godina veoma napredovala, došle su u obzir
mnoge vrste drveća i grmlja koje prije
nisu bile spomenute. Botanički su opisi
u ovom djelu potpuniji, uključuju kraće
detalje o nalazištima i rasprostranjenju. .


Na početku knjige nalazi se opsežan popis
drveća i grmlja prema mogućnosti njihove
upotrebe. Posebno su popisane biljke
koje služe za hranu, biljke koje se koriste
za začin, mirodije i arome, zatim biljke
za priredbu pića. U posebnom popisu nalazi
se krmno bilje, pa bilje za pčelinju
pašu i za uzgoj ´svilca, te büke za dobivanje
masti, ulja i voska. Popisane su i
´biljke podesne za ´medicinsku i veterinarsku
upotrebu, kao i otrovne i protuotrovne
biljke. Postoji također popis biljki
sa sadržajem saponina, kao i taninske biljke,
biljke za proizvodnju ljepila, gume i
smole, biljke za dobivanje boja, te »kozmetičke
i parfumerijske« biljke i biljke
za produkciju vlakna. Posebno su popisa




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 79     <-- 79 -->        PDF

ne dekorativne biljke, kao i biljke za živice
i ograde.


Od interesa je i popis drveća čije drvo
dolazi u obzir kao građevno drvo, kao i
za raznu domaću upotrebu, specijalno za
alat, za pribor kod lovljenja, kao i pribor
u kućanstvu, za vodovodne cijevi, za
drvenu obuću, za čamce i ribarski pribor,
za muzičke instrumente, te biljke podesne
kod raznih igara. Zaslužuje pažnju popis
vrsta podesnih za drveni ugljen, kao i vrsta
podesnih za gorivo te vrsta prikladnih
za osvjetljivanje i baklje. Od interesa je
popis biljaka podesnih za gnojiva, kao i
popis korovih biljaka, te biljaka od posebnog
botaničkog interesa, te tz. »svete«
biljke.


Domaći termini znatno su prošireni. Novost
u ovome djelu je bibliografija, He
rječnik sa preko 210 botaničkih ili &S farmakoloških
termina, nadalje rječnik sa
256 medicinskih i veterinarskih termina.
Na kraju djela nalazi se rječnik engleskih
i latinskih (5 str.) i rječnik ganskih i latinskih
(4-2 str.) naziva drveća i grmlja.


Knjiga svršava popisima rodova i porodica,
te fotografijama.


Analize nekih biljaka podesnih za prehranu
odnose se na kalorijsku vrijednost,
vodu, proteine, mast, ugljikohidrate, Ca,
Fe, vitamin A, riboflamin, nikotinsku kiselinu
i dr. Ispitivano je 70 vrsta.


Analiza kemijskog sastava i probavljivosti
krmnog drveća i grmlja odnosi se na
40 vrsta, i to s obzirom na vlagu, sadržaj
proteina, procenat suhe tvari pepela, N,
Ca, Mg, Na, K, Fe i P. Ispitana je hranjiva
vrijednost nekoliko vrsta drveća i
grmlja.


Napominjemo da je kod porodice Cycadaceae
spomenuta samo vrsta Encephalartos
barteri, koja imade kratko deblo, perasto
lišće i služi za dekorativne svrhe.


Od mnogobrojnih vrsta koje se nalaze
u Gani autohtono ili se ondje kultiviraju
tek ih je nekoliko koje se i kod nas kultiviraju.
Ondje se kultivira od naših vrsta
jedino Punica granatum i Nerium oleander.
Kultivk´aju se još i Bougainvillea
spectabilis, Gossypium arboreum, Bauhinia
sp., Parkinsonia aculeata, Citrus aur^nU»
um, Citrus medica, Melia azedarach, Casuarina
equisetifolia, Lagerstroemia speciosa,
Cinnamonum camphora,Eucalyptus amygdalina,
E. robusta i dr.


Inače ondje pridolazi posve drugo vazda
zeleno listopadno drveće i grmlje, od kojih
neke vrste dosegnu i velike visine, kao
što su npr.: Khaya ivorensis 60 m, Celtis
adolphi-frederici 30 m, Celtis integrifolia
25 m, Celtis zcokeri 25 m, Celtis mildbraedii
35 m, Khaya senegalensis 30 m,


Cylicodiscus gabunensis 60 m, Erythrophleum
guinense 30 m i td. Zaslužuje pažnju
veliki broj vrsta unutar pojedinih rodova.
Tako se kod roda Vitex spominje
10 vrsta (V. barbata, chrysocarpa, forsteri,
grandifolia, micrantha, ferruginea, doniana
s 18 m, simplicifnlia, oxycuspis, rivularis).


Prof. dr. M. Anić


STRANI STRUČNI ČASOPISI


LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva


5 — 1986. Telicyn G. P.: Nova protupožarna
sredstva. — Ruđnc v D. F.,
Smeljane c V. P.: Otpornost krimskog
bora proti štetnih insekata — J e nj k ova-
Lylov : Kalemljenje hrasta s elitnih
stabala s obzirom na njihove forme. —
Pavlenko F. A.: Razmnažanje ive. —
Ancifero v G. I.: Odabiranje dževeravih
formi topole i ive za pokućstvo. —
Bagla j A. N.: Najbolji način za podizanje
borika. — Filjberg P. A.: Ariš
i crna topola za ozelenjavanje gradova.


— Savi n E. N.: Diskusija o tipovima
pošumljavanja. — Novoseljcev V. D.:
Tok rastenja hrastovih niskih šuma u ovisnosti
o gustoći. — Rumjancev G. T.:
Metoda momentnih zapažanja u šumskoj
proizvodnji. — Ka n e v.s:k i-Kq r o le v-
P et u h ova: Osnovni proizvodstveni fondovi
i uloženi kapitali u šumaprivredi. —
K (\ v a 1 e n k o-C e r e p a n a v: Više pažnje
pokloniti šumarskim dvogodišnjim školama.
— Kulikovski J.: Naučna dostignuća
proširiti u praksi.
6 — 1966. Kaulin V. N., Sur mač


G. P.: Protuerozijsko značenje šumskih
pojaseva. — Barysman F. S.: Pitomi
kesten u šumskim kulturama. — I g a unis
G. A., Dre j ma ni s A. A.: Uzgoj
sadnica bora i omorike ob. u staklenicima
s polietilenskim pokrivačem. — Savčen k
o A. M.: Neki podaci o snazi rastenja
sjemena sib. jele. — Jelizarov A. F.:
Inventarizacija šumskog fonda u neotvorenim
šumama. — Nevrozov N. V.:
O reguliranju pošumljenosti. — Rozano v
V.: Vankorijenska prehrana biljaka u rasadniku.
— Medvedev J. N.: Utjecaj
podrezivanja korijenja kod biljaka bora
na njihov rast. — Severov M. P.:
Mladi šumari.
7 — 1966. Žukov A. B.: Kako da se
vodi gospodarenje u šumama sibirske limbe.
— Stupo i kov A. A.: Upoređivanje
to´ksičnosti nekih široko upotrebljavanih
herbicida .otrova i mineralnih gnojiva. —
K, araban j R. T.: Utjecaj gama-zračenja
sjemena na rast i razvitak biljaka.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 80     <-- 80 -->        PDF

— Diano v IP. I.: Ultravoletoo svjetlo
u istraživanjima šumske patologije. L i ogenjk
i G. L.: O produženju revizijske
periode kod uređivanja šuma. — Este r
H. Načini kako ćemo predusresti štetama
koje nanosi šumama divljač.
REVISTA PADURILOR — Bukurešt


4 — 1966. J. We s toby: Uloga šumoprivređe
u ekonomskom razvitku. —
Rubco v-P apandopol sa P i r v u-
Karniacki: Gusto posijano sjeme i
dobro navodnjen rasadnik u ravnici. —
Arghiriade i Abagiu: Neki aspekti
hidrološke uloge šume. — Dissesc u R.:
Suvremeni problemi rumunjskog uređivanja
šuma. — Mihalache G. i Ene
M.: Iskorišćavanje entomopatogenih preparata
u borbi sa štetnikom Lymantria
dispar u bukovim sastojinama.


5 — 1966. Čitav je broj posvećen VI
Međunarodnom Kongresu u Madridu održanom
6. 6. 1966.


SYLVAN — Varšava


5 — 1966. Partyka-Reguls´ki: Problemi
šumoprivređe na podlozi njezinog
sadašnjeg i budućeg položaja u narodnom
gospodarstvu. — Wisniewski J.: Pokušaj
određivanja kapitalnog ulaganja u
umjetnu kolonizaciju crvenih mrava (na
osnovici vlastitog istraživanja).


6 — 1966. Stanislav Gun i a: O
metodama procjene intenzivnosti urašćivanja
stabala u sastojini s obzirom na visinu
i promjer. — Graniczny S.: Prethodni
rezultati straživanja o razvoju obnove
šume pri raznim načinima sječe.


7 — 1966. Kra j sk i W.: Perspektive
razvitka proizvodnje i potrošnje drva u
Evropi. — Pie nj kos K.: Novi načini
stabilizacije šumskih putova. — Z a j o n-
c z k o w s k i K.: Fraxinus americana —
vrijedna vrsta.


LESNICKY ČASOPIS — Prag


6 — 1986. Kala n dr a A.: Istraživanja
u zaštiti šuma. — Isti : Rak topole izazvan
gljivom roda Hypoxylon. — U r oševi
ć B.: Rak topole izazvan bakterijama
Erwina canceregena n. sp. — Hešk o J.:
Uzajamni odnosi između Cacoecia murinana,
potkornjacima i gljivnim bolestima.


7 — 1966. J in dr a J.: O problematici
razvoja tehnike sječe drva. — Pa v B.:
Metodika izrade tablica drvnih masa.


8 — 1966. Vysko t M.: Suvremena
problematika i perspektiva uzgoja šuma
kao nauke. — Jurc a J.: Utjecaj dugoročne
primjene razne uzgojne tehnike.


GORSKO STOPANSTVO — Sofija


4 — 1966. V e s e 1 i n o v G.: Biološka
metoda borbe i šumski mravi sa kupolastim
mravinjacima. — Tomo v K.: Efekat
podrezivanja korijenja sadnica četinjača.


5 — 1966. Sevdi n R.: Kompleksne
brigade pri sječi. — Keremidžiev M.:
Utjecaj insekticida na gradacijske promjene
šumskih biocenoza. — Todoro v T.:
Rezultati uvođenja motorne sječe grmlja.


6 — 1966. Đakov, Včovski, Grelkov
: Neke osobitosti kod formiranja i
uzgajanja bukovih sastojina. — P a ndarsk
i B.: Uzgajanje mladih sastojina
četinara. — Nedev, Zdravkov, Kolev:
Naše iskustvo s kalemljenjem pitomog
kestena.


7 — 1966. Georgiev A.: Vertikalna
zonalnost planinskih šumskih tala. — Z a-
še v B.: Permanganat i borba proti polijeganja
borovih biljčica u šumskim rasadnicima.
— Genko v G.: Sječa panjača
u cilju njihove pretvorbe u sjemenjače.


8 — 1966. Đako v M.: Povišenje produktivnosti
šuma putem stvaranja dvoetažnih
sastojina. — Todoro v T.: Prednosti
sječe i izvoza cijelih stabala i dugih
trupaca.


Đ. K.