DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ne dekorativne biljke, kao i biljke za živice i ograde. Od interesa je i popis drveća čije drvo dolazi u obzir kao građevno drvo, kao i za raznu domaću upotrebu, specijalno za alat, za pribor kod lovljenja, kao i pribor u kućanstvu, za vodovodne cijevi, za drvenu obuću, za čamce i ribarski pribor, za muzičke instrumente, te biljke podesne kod raznih igara. Zaslužuje pažnju popis vrsta podesnih za drveni ugljen, kao i vrsta podesnih za gorivo te vrsta prikladnih za osvjetljivanje i baklje. Od interesa je popis biljaka podesnih za gnojiva, kao i popis korovih biljaka, te biljaka od posebnog botaničkog interesa, te tz. »svete« biljke. Domaći termini znatno su prošireni. Novost u ovome djelu je bibliografija, He rječnik sa preko 210 botaničkih ili &S farmakoloških termina, nadalje rječnik sa 256 medicinskih i veterinarskih termina. Na kraju djela nalazi se rječnik engleskih i latinskih (5 str.) i rječnik ganskih i latinskih (4-2 str.) naziva drveća i grmlja. Knjiga svršava popisima rodova i porodica, te fotografijama. Analize nekih biljaka podesnih za prehranu odnose se na kalorijsku vrijednost, vodu, proteine, mast, ugljikohidrate, Ca, Fe, vitamin A, riboflamin, nikotinsku kiselinu i dr. Ispitivano je 70 vrsta. Analiza kemijskog sastava i probavljivosti krmnog drveća i grmlja odnosi se na 40 vrsta, i to s obzirom na vlagu, sadržaj proteina, procenat suhe tvari pepela, N, Ca, Mg, Na, K, Fe i P. Ispitana je hranjiva vrijednost nekoliko vrsta drveća i grmlja. Napominjemo da je kod porodice Cycadaceae spomenuta samo vrsta Encephalartos barteri, koja imade kratko deblo, perasto lišće i služi za dekorativne svrhe. Od mnogobrojnih vrsta koje se nalaze u Gani autohtono ili se ondje kultiviraju tek ih je nekoliko koje se i kod nas kultiviraju. Ondje se kultivira od naših vrsta jedino Punica granatum i Nerium oleander. Kultivk´aju se još i Bougainvillea spectabilis, Gossypium arboreum, Bauhinia sp., Parkinsonia aculeata, Citrus aur^nU» um, Citrus medica, Melia azedarach, Casuarina equisetifolia, Lagerstroemia speciosa, Cinnamonum camphora,Eucalyptus amygdalina, E. robusta i dr. Inače ondje pridolazi posve drugo vazda zeleno listopadno drveće i grmlje, od kojih neke vrste dosegnu i velike visine, kao što su npr.: Khaya ivorensis 60 m, Celtis adolphi-frederici 30 m, Celtis integrifolia 25 m, Celtis zcokeri 25 m, Celtis mildbraedii 35 m, Khaya senegalensis 30 m, Cylicodiscus gabunensis 60 m, Erythrophleum guinense 30 m i td. Zaslužuje pažnju veliki broj vrsta unutar pojedinih rodova. Tako se kod roda Vitex spominje 10 vrsta (V. barbata, chrysocarpa, forsteri, grandifolia, micrantha, ferruginea, doniana s 18 m, simplicifnlia, oxycuspis, rivularis). Prof. dr. M. Anić STRANI STRUČNI ČASOPISI LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 5 — 1986. Telicyn G. P.: Nova protupožarna sredstva. — Ruđnc v D. F., Smeljane c V. P.: Otpornost krimskog bora proti štetnih insekata — J e nj k ova- Lylov : Kalemljenje hrasta s elitnih stabala s obzirom na njihove forme. — Pavlenko F. A.: Razmnažanje ive. — Ancifero v G. I.: Odabiranje dževeravih formi topole i ive za pokućstvo. — Bagla j A. N.: Najbolji način za podizanje borika. — Filjberg P. A.: Ariš i crna topola za ozelenjavanje gradova. — Savi n E. N.: Diskusija o tipovima pošumljavanja. — Novoseljcev V. D.: Tok rastenja hrastovih niskih šuma u ovisnosti o gustoći. — Rumjancev G. T.: Metoda momentnih zapažanja u šumskoj proizvodnji. — Ka n e v.s:k i-Kq r o le v- P et u h ova: Osnovni proizvodstveni fondovi i uloženi kapitali u šumaprivredi. — K (\ v a 1 e n k o-C e r e p a n a v: Više pažnje pokloniti šumarskim dvogodišnjim školama. — Kulikovski J.: Naučna dostignuća proširiti u praksi. 6 — 1966. Kaulin V. N., Sur mač G. P.: Protuerozijsko značenje šumskih pojaseva. — Barysman F. S.: Pitomi kesten u šumskim kulturama. — I g a unis G. A., Dre j ma ni s A. A.: Uzgoj sadnica bora i omorike ob. u staklenicima s polietilenskim pokrivačem. — Savčen k o A. M.: Neki podaci o snazi rastenja sjemena sib. jele. — Jelizarov A. F.: Inventarizacija šumskog fonda u neotvorenim šumama. — Nevrozov N. V.: O reguliranju pošumljenosti. — Rozano v V.: Vankorijenska prehrana biljaka u rasadniku. — Medvedev J. N.: Utjecaj podrezivanja korijenja kod biljaka bora na njihov rast. — Severov M. P.: Mladi šumari. 7 — 1966. Žukov A. B.: Kako da se vodi gospodarenje u šumama sibirske limbe. — Stupo i kov A. A.: Upoređivanje to´ksičnosti nekih široko upotrebljavanih herbicida .otrova i mineralnih gnojiva. — K, araban j R. T.: Utjecaj gama-zračenja sjemena na rast i razvitak biljaka. |