DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 20     <-- 20 -->        PDF

I naši stručnjaci (Hergula, Androić, Vajda, Kovačevie i dr.) već su davno


uvidjeli prednosti bioloških metoda borbe. Kod nas su prvi praktični radovi na


suzbijanju šumskih štetnika patogenim, sporotvornim bakterijama provedeni u


Zavodu za zaštitu šuma (1).


Dobiveni rezultati potakli su nas na iznalaženje mogućnosti proizvodnje


domaćeg biopreparata. U saradnji sa stručnjacima Serum-zavoda Kalinovica


proizveden je prvi domaći poluindustrijski biopreparat B a k t u k a 1 skraćeni


opis kojega donosimo (14):


Preparat je izrađen u obliku praškastog koncentrata za upotrebu u vidu
suspenzije. Sadržava spore i kristale bakterije Bacillus thuringiens
i s, izolirane iz oboljelih gusjenica borova četnjaka .


Ovaj preparat ispitan je u laboratoriju, a provedeni su i pokusi u prirodnim
uvjetima (4).


Iako su pokusi u laboratoriju i prirodi u načelu zadovoljili, ipak je bilo
pojedinih partija biopreparata koje smo dobili od proizvođača, a da nisu u
potpunosti zadovoljavale. Zbog toga smo tražili nove mogućnosti povećanja
insekticidnog djelovanja biopreparata. Jedna od tih mogućnosti postignuta je
tako da su se biopreparatu dodavale subletalne doze insekticida (6), čime je
postignut zadovoljavajući efekt u suzbijanju gubara i borova četnjaka. U
SSSR-u su s uspjehom izvršena suzbijanja gubara, zlatokraja i hrastova savijača
ruskim bakterijskim preparatom entobakterin . No, najbolji rezultati
postignuti su kada je 0,5% suspenziji entobakterina dodano 0,005% HCH
(12).


U USA su pošli drugim putem. Umjesto insekticida dodavane su biopreparatu
male količine različitih kemijskih spojeva kao što su: silicijev fluorid,
mliječna, borna i maslačna kiselina, hidroksilamin klorid i dr. (7).


Svi ti pokušaji dali su nam povod da ispitamo mogućnost povećanja insekticidnog
djelovanja domaćeg biopreparata Baktukal , tim više što se njegova
proizvodnja kod nas nalazi još u početnoj fazi.


Pokuse smo proveli u laboratoriju Zavoda za zaštitu šuma u Zagrebu. Veliku
pomoć u tom radu pružio nam je prof, dr Milan Androić koji nam je pomogao
svojim iskustvom i stavio na raspalaganje dio sredstava dobivenih od
Saveznog fonda za koordinaciju naučnih djelatnosti Beograd i Serum-zavoda
Kalinovica. Svima koji su nam u našem radu pomogli direktno ili indirektno
srdačno zahvaljujemo.


MATERIJAL I METODA


Ispitivanja su vršena na gusjenicama gubara (Lymantria dispar L.) u 1965.
i 1966. godini i na gusjenicama borova četnjaka (Cnethocampa pityocampaSchiff.) u 1965. godini.


Gusjenice gubara II—IV stadija sakupljane su na području fakultetske
šume Šašinovec jedan dan prije njihova tretiranja. Donijete su u laboratorij
gdje su 24 sata ostavljene bez hrane. U 1966. pokuse smo modificirali jer nismo
gusjenice ostavljali da gladuju već smo ih odmah tretirali.


Ispitivali smo djelovanje samog biopreparata Baktukal , same borne
kiseline (Acidum boricum) i borne kiseline dodane Baktuka l u. Uz svaki
pokus postavljena je i odgovarajuća kontrola.