DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 26 <-- 26 --> PDF |
koji najkasnije lista narod je u okolici Turopolja (kod Siska) nazvao čislak ili čislac, po nizovima sitnog žira (čislo) koji navodno vrlo kasno otpada; pretpostavljamo, po izgledu stabla, da je ovaj tip kasnog hrasta neka degradacijska forma. U vezi s nasljednom pojavom različite dobe listanja nametnulo se pitanje: ima li s privrednog gledišta, nekih kvalitetnih razlika na stablima ovih varijeteta ovisnih možda o nasljednoj konstituciji ili, posredno, o utjecaju kasnih i ranih mrazova. Ne uzimajući u obzir rezultate inozemnih istraživanja, na temelju same činjenice da kasni hrast mogu manje oštećivati kasni proljetni mrazovi, moglo bi se u odnosu na rani hrast pouzdano pretpostaviti ovo: na kasnom hrastu treba da su unekoliko veće visine stabala (bar u mlađoj dobi kad su zbog većeg visinskog prirašćivanja vršni izbojci drveća općenito manje otporni), manja rašljavost, bolja pravnost debla i vjerojatno manja granatost. Ali nije isključeno, ako možda kasni hrast kasnije odbacuje lišće, da su štete od jesenskih mrazova veće na kasnom hrastu nego na ranom. Prema tome bi navedene dvije pojave (početak listanja i početak otpadanja lišća) trebalo staviti u među soban odnos te u odnos prema kasnim i ranim mrazovima i njihovim utjecajima. Na temelju iznesene pretpostavke i, još više, u vezi s interesiranjem inozemstva za kupnju žira našeg kasnog hrasta lužnjaka, organizirali smo neposredno i putem šumsko-pokusnih stanica Instituta utvrđivanj e nala zišta kasnog hrasta. Taj je pokret u našoj operativi izazvao velik interes. Na temelju dobivenih izvještaja utvrđeno je da u posavskim šumama imamo kasnog hrasta lužnjaka u čistim sastojinama i, ponajviše, u smjesi s ranim hrastom. Nalazišta su obilježena i evidentirana. Ali kasnije, na temelju pregleda tih objekata u proljeće iduće godine, opazili smo da se i na obilježenim objektima i na drugima nalaze ne samo kasno prolistali hrastovi nego i oni koji su nešto ranije i nešto kasnije prolistali; počesto sa čitavim nizom prijelaza od ranog listanja do kasnog; dakle, mnogi križanci ili intermedijarni tipovi koji se i međusobno mogu oplođivati. Sjeme koje bi se uzimalo iz takvih sastojina imalo bi nepoznate očeve od kojih neki nešto ranije cvjetaju a neki nešto kasnije. U vezi s time je i pitanje potomstva, odnosno sastava genotipova u novoj sastojini. Iznesenu činjenicu potvrđuje i ovo: u pojedinim ispitanim sastojinama pod ranije prolistalim hrastom nalazio se ne samo ranije prelistao hrastov podmladak nego i kasnije prolistali primjerci; i obratno, pod kasnije prolistalim stablima bili su i ranije prolistali individui. Sve je to posljedica, u prvom redu, međusobnog oplođivanja intermedijarnih tipova hrasta. Opaženo je također da neki insekt više napada plodnicu cvijeta ili cvjetne pupove kasno prolistalog hrasta nego ranog. 2. Orijentacijska ispitivanja Institut je godine 1961. izvršio prva orijentacijska komparativna ispitivanja kvalitete obje svojte hrasta lužnjaka, i to na području Karlovca, Siska, Novske, Križevaca, Bjelovara, Broda i Vinkovaca. Nastojali smo da se mjerena stabla što više međusobno razlikuju po dobi početka listanja. Rezultati, u grubom prosjeku, bili su ovi: a) visine tanjih stabala kasnog hrasta ponajviše su veće nego visine tanjih stabala ranog hrasta; b) na kasnom hrastu nije opažena bitno veća pravnost debla i manja rašljavost stabla, ali ponegdje je utvrđena manja granatost debla i manja obraslost živićima; |