DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 28 <-- 28 --> PDF |
1. Fenološke značajke a) Pojava početka dobi listanja Pojava veoma kasnog listanja pojedinih stabala, skupina i sastojina hrasta lužnjaka opažena je i u literaturi detaljnije opisana već u drugoj polovici prošlog stoljeća. Na području Rusije često se spominju opažanja V. M. Č e rnjajev a (1858), koji je u Ukrajini pronašao dvije svojte lužnjaka: jedna ranije lista i cvjeta nego druga; obje svojte često rastu na različitim ali i zajedno na istim staništima; rana svojta više strada od proljetnih mrazova; razlikuju se i po tehničkim svojstvima drva. Kasni hrast lužnjak pronađen je u prošlom stoljeću i u drugim zemljama (Nördlinger 1856, Fol des 1894, Gilardoni 1900. i dr.). U našoj zemlji je fenološka pojava veoma ranog i veoma kasnog listanja luznjakovih stabala utvrđena potkraj prošlog stoljeća. Ni k ode m (1897) je na području Siska i Zagreba pronašao da su razlike u listanju do 4 tjedna. Kasni hrast raste u čistim i u mješovitim sastojanama s ranim hrastom. Kasni hrast manje strada od proljetnih mrazeva (osim ako njihova pojava mnogo zakasni) i od nekih kukaca (god. 1895. ovu je svojtu hrasta napao neki insekt kad je lišće ranog hrasta bilo već tvrdo). Koza r ac (1898), objavljujući rezultate Nikodemovi h opažanja i Földesovi h mjerenja, ne slaže se s Földesovim mišljenjem da kasni hrast ne napada gubar, jer u doba kulminacije zaraze, kad taj insekt obrsti sve prolistale sastojine ranog lužnjaka, putuje, radi hrane, u druge sastojine. On poziva šumare da vrše opažanja o nalazištima: da li kasni hrast samo zbog mjesnih okolnosti kasnije lista. Ettinger , u svojoj dendrologiji, ne spominje za naše krajeve Qu. pedunculata var. tardissima. Ali opisuje hrast babuškar pozni Qu. lanciniata patellulata Vukot); ističe da hrast klimar (Qu. flaccida Vukot.) »najkasnije lista i oplođuje kad su već sve hrastove šume ozelenile i lišće im se posve razvilo«. U toj dendrologiji opisano je 15 »vrsta« hrasta lužnjaka. Isti pisac navodi da u poplavni dio zemljišta vode nanesu žir raznih vrsta i odlika hrasta lužnjaka, pa ih je tu više nego na brežuljcima. Fenološka pojava ranijeg i kasnijeg listanja ovisi o genetskoj konstituciji i o utjecaju okoline. Da li je u nekim sastojinama kasno listanje posljedica utjecaja okoline, npr. hladne niže, ili je pretežno nasljedna pojava, to treba da potvrde komparativna ispitivanja; jednostavno npr. tako da se grančice urone u vodu i prati pojava početka listanja. Razlike u dobi početka listanja mogu biti na lužnjakovim stablima do 2—4(5) tjedana. Samo velike razlike u toj pojavi mogu biti indikator o nasljednosti pojave. Lužnjak, većinom, cvjeta nakon početka listanja; ali ova pojava nije posve redovna, pa vjerojatno i u tome postoje nasljedno uvjetovane razlike. Konstatirano je da kasni hrast, ponajviše, manje rađa sjemenom nego rani hrast; možda njegov plod u zametku ili razvitku više napadaju štetnici koji se pojavljuju u kasno proljeće. Postoji čitav niz tipova koji ranije i kasnije listaju, cvjetaju i fruktificiraju. To su križanci, koji u doba oplođivanja stvaraju u potomstvu nove populacije hibrida. Zato se ispod jedne i druge svojte lužnjaka mogu veoma često naći primjerci hrastova podmlatka od kojih neki ranije a neki kasnije listaju. Nema međusobnog oplođivanja između onih hrastova koji veoma rano i koji veoma kasno listaju. Tako je već god. 1918. Raunkiär , na temelju pokusa, za potomstvo bukve utvrdio (na istom staništu) nasljednu pojavu u razlici početne dobe listanja. Nasljedna pojava kasnijeg početka listanja opažena je i drugdje i na drugim vrstama drveća (Poskin, Rubne r, Langlet i mnogi drugi); 506 |