DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 30 <-- 30 --> PDF |
pisci tvrde da je rani hrast granatiji. Ali kad je listanje posve završeno i lišće na svima hrastovima postalo kožasto, po boji i obliku lista ne može se razlikovati rani hrast od kasnog. Proučavajući anatomsko-fiziološka svojstva obih svojta hrasta lužnjaka, Eljkov a je utvrdila da lišće ranog hrasta ima kseromorfniju strukturu nego lišće ranog hrasta, također da ima više žilica i pući. Pjatnick i osporava potpunu vrijednost same metode istraživanja, ipak tvrdi da se na temelju tih istraživanja i rasprostranjenosti obih varijeteta lužnjaka može smatrati da je rani hrast na određenim staništima šumskih stepa kserofitniji. Podhor sk i je, na temelju anatomskog ispitivanja peteljke lista, pronašao da postoje razlike između peteljki kasnog i ranog hrasta lužnjaka. Kotjuko v je, na temelju ispitivanja, zaključio da se po morfološkim značajkama (boja kore, oblik krošnje, oblik lišća i dr.) varijetete hrasta ne mogu razlikovati. Preostaje samo to da se utvrđuje početak listanja; ali taj s^ podatak ne smije izražavati datumima, jer uzrok sezonskog razvitka su ne samo nasljedne osobine nego i klima i neposredan utjecaj uslova konkretnog ekotopa; npr. polagano ugrijavanje tla u niži utječe da vegetacija zakašnjava. H e s m e r navodi da su grane kasnog hrasta pod oštrijim kutom i da su stabla pravnija a kora na donjem dijelu debla često je svjetlosiva (na ranom hrastu donekle crveno-smeđa). Naša ispitivanja na kori, lišću i plodu nisu pokazala značajnije razlike. Kad bi se izvršila taksometrijska ispitivanja žira, razlike bi se možda pokazale, jer se po debljini i dužini žira ponegdje mogu donekle razlikovati žirovi kasnog i ranog hrasta lužnjaka; ali ni to nisu pouzdani ni dovoljni kriteriji za praksu. Opaženo je da kasni hrast manje (možda i rjeđe) fruktificira i da njegov rasplodni organ više napada neki insekt (v. pogl. o štetnicima). 3. Ekološke značajke Rasprostranjenost ranog i kasnog hrasta lužnjaka premalo je ispitana, jer je za taj rad potrebna dobro organizirana opažačka služba koja u razmjerno kratkom roku od nekoliko tjedana treba da pronađe nalazišta hrastova koji vrlo rano i koji vrlo kasno listaju, da ih obilježi i da, zatim, ispita njihova staništa. Druga je nevolja da na poplavljenim zemljištima voda raznosi žir, pa tako plodovi jedne svojte hrasta prokliju na staništu druge svojte, ili se stvara populacija hibrida ranog i kasnog hrasta. Najčešće se događa da mnogo sjemena bude vodom odneseno u niže a malo na grede. Tako ovaj abiotski faktor utječe da su obje svojte hrasta često međusobno izmiješane, ako drugi važan ekološki faktor (mraz) ne izvrši selekciju (osobito u dubljim i većim nizama), tj. da pohara podmladak uglavnom ranog hrasta. Uz to treba uzeti u obzir i činjenicu da su se hrastove sastojine osnivale i sadnjom žira. Budući da se po morfološkim značajkama ne mogu razlikovati ni stabla ni plodovi kasnog i ranog hrasta, moralo se dogoditi da se sjeme obih svojta izmiješa ili da se sjeme jedne svojte introducira na eventualno tipična staništa druge svojte lužnjaka. , Prema podacima ruske literature, mišljenja o prirodnim staništima ranog i kasnog hrasta podosta se razilaze. Jedni tvrde da je kasni hrast više rasprostranjen u niskim pririječnim staništima a rani na višim položajima. Drugi tvrde obratno. Ali ipak prevladava konstatacija da je svojta kasnog hrasta |