DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 31 <-- 31 --> PDF |
ponajviše na nižim položajima a svojta ranog hrasta pretežno na višima. Svi tvrde da su obje svojte često međusobno izmiješane. El j kov a je, na temelju istraživanja jedne šume (Tellermanovski les), zaključila da rani i kasni hrast rastu na različitim staništima: rani na višim, suhim i veoma dreniranim zemljištima, u lošim ekološkim uslovima, osobito na južnim i jugoistočnim ekspozicijama, a kasni hrast na bogatim tlima s dovoljnom vlagom. Prema tome, prirodna rasprostranjenost ovih svojta lužnjaka ovisi i o staništu. Prema zaključku Pjatnickog , u depresijama kasni hrast prolista kad je opasnost od kasnih mrazova već prošla, pa na takvim položajima hrast koji rano lista ima manju mogućnost opstanka; na tim je položajima i veća vlaga, pa je kasni hrast higrofilniji; rani hrast bolje se održava na sušim višim položajima, na ovima ima određene prednosti pred kasnim hrastom. Kasni proljetni mrazovi gdjekad haraju hrastove najviše u mlađoj dobi: tako da jednogodišnji izbojci uginu, stvore se novi, smanji se prirast, deblo se loše oblikuje, visine su manje; neoštećene jedinke potiskuju oštećene, naročito u nizama. Kasno prolistali hrastovi manje stradaju od proljetnih mrazova jer počinju listati kad je prošao opasan period zamrzavanja. Ako proljetni mrazovi haraju veoma kasno, tj. u doba listanja kasnog hrasta, rani hrast je otporniji. Vlag a je također važan činilac selekcije. Svojte koje ili manje transpiriraju ili bolje podnose suhoću mogu se u doba suše lakše održatj. Mišljenja o kserofitnosti i mezofilnosti dviju opisivanih svojta hrasta lužnjaka često se razilaze. Ako se može posve prihvatiti postavka da se svojta ranog hrasta lužnjaka manje održava na nižim položajima (ti su položaji hladniji i vlažniji), a svojta kasnog je tu više rasprostranjena, može se izvesti zaključak da je rani hrast kserofitniji nego kasni. Pokusi, koje je proveo Pjatnick i na obje svojte tako da ih je podvrgao umjetnom osušivanju, pokazali su da je rana svojta fiziološki bolje podnijela suhoću nego kasna. 4. Kvalitetne značajke Kakvoća stabala prosuđuje se, prvenstveno, ispitivanjem pravnosti i čistoće debla, jer o tim faktorima kakvoće najviše ovisi upotrebljivost drvnih sortimenata. Za hrast su ovi kriteriji kvalitete veoma važni, jer je to najvrednija listača, čiji je areal mnogo smanjen krčenjem šuma za dobivanje poljovrivrednih zemljišta, eksploatacijskim sječama i, počesto, lošim ili zanemarenim uzgojnim postupcima naročito u doba podmlađivanja i njegovanja mladih sastojina. O kakvoći kasnog hrasta lužnjaka prvi je vršio sistematska istraživanja F ö 1 d e s, već u prošlom stoljeću, godine 1894. Navedeni pisac je utvrdio da je kasno listanje hrasta lužnjaka nasljedno te se pojavljuje i na ilovastim i na pjeskovitim tlima. Istražujući hrastove šume na području Nemet-Palanke, opazio je da kasni hrast bolje raste i da je vitkiji nego »obični« hrast lužnjak, te je šumu kasne svojte narod zato nazvao »jelova šuma«. Prema obavljenim brojčanim podacima, u II. bonitetu prirast je ranog hrasta veći, ali stabla kasnog hrasta su pravni ja, ljepša i manje granata. Na I. bonitetu kasni hrast više prirašćuje nego rani. Kasni hrast, prema navodima istog pisca, ima manju plodnost i manje je rasprostranjen; rijetko kad stvara zdrave plodove, nema punog uroda kao druge svojte hrasta. 509 |