DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 33 <-- 33 --> PDF |
ponešto zbunjuju objavljeni podaci, osobito velike razlike u promjeru, visini i drvnoj masi između ranog i kasnog hrasta. Za naše posavske šume Krahl-Urba n iznosi ovo: »Budući da se osim kasnog hrasta isto tako i drugi hrastovi poplavnog područja Save odlikuju vrlo pravnim, veoma dobrim rastom, nisam u tom pogledu opazio neko preimućstvo kasnih hrastova«. Prema napomenama istog pisca, Kutjako v je na temelju istraživanja u Tulsku zaključio da u prvih 5—10 godina brže rastu stabla kasnog hrasta a od 10—20 godina brže rastu stabla ranog hrasta; kakvoća kasnog hrasta je bolja, ali ga češće napada pepelnica. Prema podacima koje je dao Przemetcki , kasni hrast brže raste, pravniji je, čišći od grana i ima bolja svojstva drva nego rani hrast 6. Utjecaji štetnika Napadi štetnih insekata ovise o njihovoj bionomiji, o njihovom životnom ciklusu. Insekti koji se rano u proljeće razmnažaju više napadaju one vrste drveća, odnosno njihove svojte, koje rano listaju. U SSSR-u, Njemačkoj i drugdje opaženo je da rani hrast više strada od gusjenica nego kasni. P j atnic k i, po podacima drugih pisaca (Kurdiani i Iljinski), navodi da su se gusjenice maloga mrazova (Cheimatobia brumata) najviše razmnožile kad je rani hrast posve oblistao, i do gola ga obrstile; u to doba kasni hrast još nije prolistao. Kad je rani hrast ponovno prolistao, njegovo mlado lišće bilo je pokrito konidijama gljive, koja se nije mogla razviti na kožnatom lišću kasnog hrasta. Kozara c se ne slaže s navodima inozemnih pisaca da gubar ne napada kasnu svojtu lužnjaka; jer, kad u doba progradacije i kulminacije gusjenice gubara obrste krošnje ranog hrasta, one nastavljaju hranjene na kasnoj svojti hrasta. F ö 1 d e s je opazio da je periodicitet plodonošenja u kasnog hrasta rjeđi i da je pun urod rijetkost (takve podatke daje i N i k c d e m) i da su plodovi rijetko kad zdravi. U našim je lužnjakovim šumama također opaženo da je fruktifikacija kasnog hrasta manja nego ranog hrasta. Prema neobjavljenom Herpkino m izvještaju, utvrđeno je da je u god. 1359. na kasnom hrastu urod smanjen zbog štetnog utjecaja insekta Andricus fecundator Htg.; tio ispod krošanja kasnog hrasta bilo je gusto pokrito galama, hipertrofiranim izraslinama. Prema navodima Deli a Beffa: Andricus fecundator je nespolna forma koja uzrokuje gale na pupovima hrasta čineći ih neplodnim; u unutrašnjosti gale je odrvenjela larvalna stanica; kad je ovih gala mnogo, mogu biti štetne za mlade hrastove; spolna forma ovog štetnika, Andricus pilosus Adi., izaziva stvaranje gala na muškim macama hrasta. Hess-Bec k ističe da je u borbi protiv hrastovog savijača najbolji način taj da se sastojine osnivaju što više žirom kasnog hrasta. U opširnoj raspravi Hesme r iznosi da kasni hrast nisu napadale gusjenice Tortrix viridana koje rano žderu. Hrastove sastojine koje je taj pisac u Westfalu pregledao potječu navodno najvjerojatnije iz Slavonije. Razlike u listanju u odnosu na susjedne sastojine iznose 2—3 tjedna. Budući da gusjenice savijača ne unište vrhove kasnog hrasta, njegova su stabla pravnija. Obraslost živićima je, prema podacima istog pisca, veća na ranom hrastu, jer lišće njegovih krošanja često požderu gusjenice (ova pojava i veća količina svjetlosti utječu da se preventivni pupovi otvore i iz njih izbiju živici). Prema Perrinovi m podacima, kasni hrast je malo otporan na jesen ske mrazove, jer mu izbojci dovoljno ne odrvene; više ga napada pepelnica. |