DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Na poplavnim zemljištima, obje varijetete lužnjaka ponajviše su međusobno izmiješane, jer vode (također i životinje i čovjek) mnogo raznose i izmiješaju žir. U većim i dubljim nizama mrazovi vrše selekciju podmlatka: proljetni mrazovi uništavaju više ranog hrasta a jesenski mrazovi vjerojatno više oštećuju kasni hrast. Kasni i rani hrast često rastu na različitim staništima koja se međusobno razlikuju uglavnom u vlažnosti tla. Kasni hrast održava se više na depresijama u kojima je vlaga veća a mrazovi jači; rani hrast dobro može uspijevati na višim, sušim i dreniranim zemljištima. Ipak, obje svojte hrasta najvećma su izmiješane, pogotovu na onim terenima na kojima nema velikih relativnih razlika u visini zemljišta i koja su često poplavljena ili umjereno vlažna. Stabla kasnog hrasta su, prosječno, kvalitativno bolja, osobito u mlađoj dobi. Ipak, ova postavka ne vrijedi za sve okolnosti, jer rani hrast u određenim stanišnim situacijama gradi kvalitativno bolja stabla; to su vjerojatno suša i toplija staništa. Također i kvantitativni prirast obje varijetete lužnjaka ovisi o svojstvima staništa. Na staništima na kojima je dovoljno vlage i češći su proljetni mrazovi, kasni hrast više prirašćuje, a na sušim i proljetnim mrazovima manje izloženim, položajima brže raste rani hrast. Prema tome, u dubljim nizama bolje uspijeva kasni hrast a na visokim gredama rani. Na staništima s malim visinskim razlikama reljefa razlike u kvantitativnom i kvalitativnom prirastu stabala ne mogu biti velike, pa se s obzirom na kserofitnost odnosno mezofilnost svojta ranog i kasnog hrasta ne mogu gdjekad odraziti. Drugo je pitanje kako se ove svojte odnose prema utjecaju ranih jesenskih mrazova. O tome gotovo i nema podataka u literaturi. Štetni kukci koji se pojavljuju rano u proljeće manje napadaju kasni hrast; i obratno. Parazitske gljive, kad se raznmože više, napadaju onu svojtu hrasta koja u proljeće ima mekše (mlado) lišće. Veoma je rasprostranjeno mišljenje da lišće kasnog hrasta manje strada od štetnih insekata a više od pepelnice. Ali pojedine pojave u raznim krajevima Evrope počesto demantiraju to mišljenje. Čini se da kasni hrast manje rađa sjemenom ne samo po nasljednoj konstituciji nego i zbog većih šteta što ih čine kukci na rasplodnim organima. * Kako se iz čitavog izlaganja razabire, problem nalazišta, fizioloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika kasnog i ranog hrasta lužnjaka nije jednostavan. U toliko više što se inozemni podaci, pogotovu oni iz sjevernijih i istočnijih zemalja, ne mogu niti smiju naprečac primijeniti na lužnjakove sastojine naših klimatskih, reljefnih, pedosferskih, biotskih i antropogenih okolnosti. Da bi se dobili pouzdani rezultati, trebalo bi provoditi sistematska istraživanja i pokuse. Naša istraživanja, koja smo povremeno uz druge poslove obavijali, nisu mogla dati dovoljno podataka za stvaranje prihvatljivijih zaključaka. Osim toga, ta istraživanja bila su, neovisno od određenog plana rađa, prekinuta. LITERATURA C i e s 1 a r, A.: Untersuchungen über die wirtschaftlichen Bedeutung der Herkunft des Saatgutes der Stieleiche Centralblatt, f. d. ges. Forstwesen, 1923. El j kova, E. J.: Rost i razvitie rano i pozdnoraspuskajuščihsja form duba v geo graf ičeskih kulj turah. Trudi Instituta lesa AN SSSR. 1950. 513 |