DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao najviša nastavno-naučna ustanova je to blagovremeno uočio i već punih 9 godina izvodi terensku školsku nastavu sa studentima IV-te godine u oblasti Primorskih šuma. Prvih godina ta je nastava izvođena više u vidu stručnih ekskurzija, ali kako se razvijao turizam i uloga šumarskih stručnjaka u njemu, ona je poprimala sve određenije značenje, i postajala preciznija sa decidirano postavljenim zadacima koje su rješavali studenti vlastitim mjerenjima i sakupljanjem autentičnih podataka iz turističke privrede, a uz pomoć nastavnika. Upravo će rezultati ovogodišnjih mjerenja i biti predmet analize ovoga rada, a cilj nam je da iznesemo pred našu stručnu javnost šta su tokom decenija — kako se izrazi prof, dr Milenko Plavšić, koji je rukovodio i ovom terenskom školskom nastavom — svojim tihim, skromnim ali marljivim i nesebičnim radom stvorili šumarski stručnjaci i prepustili turističkim organizacijama uz malu naknadu ili bez nje. Rezultati ovih mjerenja bit će prikazani: sa uređajno-ekonomskog i turističko- ekonomskog stanovišta. Osim toga bit će primijenjeni i za obračun šteta od požara, kojih ima mnogo u primorskim šumama. Kako smo već istakli ova su mjerenja vrlo savjesno proveli studenti IV godine šumsko-gospodarskog smjera na svojoj redovnoj terenskoj nastavi iz Ekonomike šumsko-privrednih organizacija pod rukovodstvom prof, dr Milenka Plavšića i autora ovoga napisa, a omogućilo ih je dijelom Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu iz svojih redovnih financijskih sredstava, a dijelom šumska gospodarstva putem Udruženja saveza studenata šumarstva na čemu im izražavamo svoju zahvalnost. Zahvaljujemo se i ing. N. Beleckom, direktoru Šumskog gospodarstva Makarske, kao i predstavnicima Turističkog saveza iz Makarske na pomoći i podacima kojima smo se koristili u ovom radu. Opis objekata, cilj i metode rada, rezultati i analiza rezultata mjerenja, te zaključci Terenska nastava provedena je u gospodarskoj jedinici »Bašćanski Gaj« koja ima svoju osnovu gospodarenja izrađenu od strane Sekcije za uređivanje šuma iz Splita (1959. godine). Ona se nalazi između Brela i Makarske, odnosno Jadranskog mora i masiva Biokova. Površina gospodarske jedinice iznosi 601,69 ha, a podijeljena je na 11 odjela, koji su dalje podijeljeni na 26 odsjeka (si. 1). Nadmorska visina gospodarske jedinice se kreće od 0—740 m. Ekspozicija je jugozapadna i južna, a inklinacija se na najvećem dijelu kreće od 5—15°. Matični supstrat na području cijele gospodarske jedinice čini vapnenac koji mjestimično u velikim gromadama ili blokovima izbija na površinu čineći oveće kamene uzvisine zvane »kukovi«. Tlo je nerazvijeno, skeletoidno do skeletno, a čine ga deluvijalne naslage nastale nanosom sa biokovskih vrhova. Dubina tla varira ovisno o slojanju matičnog supstrata, a doseže od nekoliko cm do nekoliko metara. Gornji sloj tla čini humus nastao humifikacijom borovih iglica, na površini koga se nalaze još nerastvorene četine i suho granje. Gospodarska jedinica »Bašćanski Gaj« sa 80% površine nalazi se u području eumediteranske klime, dok se ostali dio nalazi u prelaznom području ka submediteranskoj klimi. U sloju drveća je najrašireniji alepski bor (Pinus halepensis Mili.) djelomično prirodno rasprostranjen, a djelomično vještački. Umjetno su uneseni još |