DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao najviša nastavno-naučna
ustanova je to blagovremeno uočio i već punih 9 godina izvodi terensku školsku
nastavu sa studentima IV-te godine u oblasti Primorskih šuma. Prvih godina
ta je nastava izvođena više u vidu stručnih ekskurzija, ali kako se razvijao
turizam i uloga šumarskih stručnjaka u njemu, ona je poprimala sve
određenije značenje, i postajala preciznija sa decidirano postavljenim zadacima
koje su rješavali studenti vlastitim mjerenjima i sakupljanjem autentičnih podataka
iz turističke privrede, a uz pomoć nastavnika. Upravo će rezultati ovogodišnjih
mjerenja i biti predmet analize ovoga rada, a cilj nam je da iznesemo
pred našu stručnu javnost šta su tokom decenija — kako se izrazi prof, dr Milenko
Plavšić, koji je rukovodio i ovom terenskom školskom nastavom — svojim
tihim, skromnim ali marljivim i nesebičnim radom stvorili šumarski stručnjaci
i prepustili turističkim organizacijama uz malu naknadu ili bez nje.


Rezultati ovih mjerenja bit će prikazani: sa uređajno-ekonomskog i turističko-
ekonomskog stanovišta. Osim toga bit će primijenjeni i za obračun šteta
od požara, kojih ima mnogo u primorskim šumama.


Kako smo već istakli ova su mjerenja vrlo savjesno proveli studenti IV
godine šumsko-gospodarskog smjera na svojoj redovnoj terenskoj nastavi iz
Ekonomike šumsko-privrednih organizacija pod rukovodstvom prof, dr Milenka
Plavšića i autora ovoga napisa, a omogućilo ih je dijelom Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu iz svojih redovnih financijskih sredstava, a dijelom
šumska gospodarstva putem Udruženja saveza studenata šumarstva na
čemu im izražavamo svoju zahvalnost. Zahvaljujemo se i ing. N. Beleckom,
direktoru Šumskog gospodarstva Makarske, kao i predstavnicima Turističkog
saveza iz Makarske na pomoći i podacima kojima smo se koristili u ovom radu.


Opis objekata, cilj i metode rada, rezultati i analiza
rezultata mjerenja, te zaključci


Terenska nastava provedena je u gospodarskoj jedinici »Bašćanski Gaj«
koja ima svoju osnovu gospodarenja izrađenu od strane Sekcije za uređivanje
šuma iz Splita (1959. godine). Ona se nalazi između Brela i Makarske, odnosno
Jadranskog mora i masiva Biokova.


Površina gospodarske jedinice iznosi 601,69 ha, a podijeljena je na 11 odjela,
koji su dalje podijeljeni na 26 odsjeka (si. 1). Nadmorska visina gospodarske
jedinice se kreće od 0—740 m. Ekspozicija je jugozapadna i južna, a inklinacija
se na najvećem dijelu kreće od 5—15°.


Matični supstrat na području cijele gospodarske jedinice čini vapnenac
koji mjestimično u velikim gromadama ili blokovima izbija na površinu čineći
oveće kamene uzvisine zvane »kukovi«. Tlo je nerazvijeno, skeletoidno do skeletno,
a čine ga deluvijalne naslage nastale nanosom sa biokovskih vrhova.
Dubina tla varira ovisno o slojanju matičnog supstrata, a doseže od nekoliko
cm do nekoliko metara. Gornji sloj tla čini humus nastao humifikacijom borovih
iglica, na površini koga se nalaze još nerastvorene četine i suho granje.
Gospodarska jedinica »Bašćanski Gaj« sa 80% površine nalazi se u području
eumediteranske klime, dok se ostali dio nalazi u prelaznom području ka submediteranskoj
klimi.


U sloju drveća je najrašireniji alepski bor (Pinus halepensis Mili.) djelomično
prirodno rasprostranjen, a djelomično vještački. Umjetno su uneseni još