DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Komparacijom mikroklimatskih podataka može se uočiti da je prosečna
godišnja temperatura Svitavske Kasete viša za 3,9() C od oblasti Novog Sada,
Minimalna je razlika maksimalnih temperatura dok su minimalni ekstremi
mnogo manji i niski u području Svitavske Kasete. Mrazevi se javljaju samo u
toku zimskih meseci dok u Novom Sadu od početka novembra pa do aprila.
Godišnje sume padavina više od dva puta su veće nego u Novom Sadu, isto tako
sume padavina u vegetacionom periodu su u apsolutnim iznosima veće od
suma u Novom Sadu iako čine 30,3% od ukupne godišnje sume, dok u oblasti
Novog Sada suma padavina iznosi 53,0%. Najniže mesečne sume padavina u
Svitavskoj Kaseti se javljaju u julu mesecu međutim u Novom Sadu u januaru
mesecu. Najviše s jeseni u novembru, a u Novom Sadu u junu mesecu. Bilans
relativne vlage je nepovoljniji i niži je od novosadske za oko 12% odnosno u
vegetacijskom periodu za oko 8%. Insolacija je bolja i oko 336.0 časova u prošeku
ima više sunčeva sjaja što znači da biljni svet prima više sunčeve energije
za oko 16%.


Gruba komparacija klimatskih podataka pokazuje da su klimatski uslovi
Svitavske Kasete u celini bolji i pozitivniji i sa gledišta uslova razvoja vrba i
topola može se tvrditi da su idealni uzimajući u obzir da vrbe i topole u Podunavlju
dostižu optimalan razvoj.


«---.´ .


USLOVI ZEMLJIŠTA


´ J


Prema podacima načinjenih bušotina u Svitavskoj Kaseti obrazovala su se
tipična hidrogena zemljišta nastala uticajem preterane vlage, specifičnosti reljefa,
biljne akumulacije, matičnog supstrata itd. (Filipovski—Ćirić — Beograd,
1963). Na osnovu vrsta i zastupljenosti supstrata, rasporeda i moćnosti horizonata,
fizičkih odlika, hemijskog sastava i dr. u Svitavskoj Kaseti su zastupljena
sledeća hidrogena zemljišta nastala primarnom i sekundarnom hidrogenezacijom
i to (Istražni radovi za melioraciju Hutovog Blata — knjiga 4 —
Zagreb, 1964):


— organogeno-močvarna zemljišta,


—´ mineralna močvarna zemljišta,


— aluvijalno karbonatna zemljišta.


Po površini organogeno-močvarna zemljišta obuhvataju preko 700 ha od


nosno preko 50% površina Svitavske Kasete, zatim mineralno močvarna, a naj


manje aluvijalna zemljišta.


Organogeno-močvarna zemljišta karakteriše vrlo velika biljna akumulacija
odnosno sirovog i nerazloženog treseta čija moćncst horizonata prelazi i
10,0 metara. Mulj i treset počinju skoro redovno od površine i naizmenično se
smenjuju sa horizontima treseta smeđe boje, vlaknastim tresetom i tresetom
manje ili više razloženim. (Istražni radovi — knjiga 4 — Zagreb, 1964). Treset
se odlikuje velikom strukturnom i organogenom poroznošću (primarnom) što
omogućava veliku propustljivost L veliik retenzioni kapacitet. Pri raspadanju
pojavljuje se intergranularna poroznost kapilarnih osobina i treset poprima
fizičke osobine glinovito-praškastih naslaga koje deluju kao nepropusne barijere
vertikalnom proticanju vode odnosno kao vodonosni horizont. (Ing. E.
Kurtagić — manuskript — Mostar). Treset je slab sprovodnik toplote, odlikuje
se niskim kapacitetom vazduha i fizičkom i fiziološkom sušnošću jer sadrži
velike količine vode u neaktivnoj formi. Treset se raspada sa dubinom naslaga