DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Ukratko rečeno uslovi plavljenja dozvoljavaju uzgoj kultura mekih lišćara,
uslovljavaju prostorni raspored vrsta drveća (vrba—topola.) i tip uzgoja
kultura (intenzivne kulture, šumski uzgoj), itd.


ZAKLJUČAK


Izgrađeni melioracioni radovi na reci Krupi i u Svitavskoj Kaseti nisu u
mogućnosti da uspostave stabilan režim voda pogodan za uzgoj intenzivnih poljoprivrednih
kultura. Mogućnost gajenja vrba i topola je ispitana komparacijom
prirodnih uslova, klime, zemljišta i režima plavljenja u Svitavskoj Kaseti
sa prirodnim uslovima u području Podunavlja (Novi Sad).


Komparacijom klima ustanovljeno je da su klimatski uslovi Svitavske Kasete
idealni i mnogo bolji od uslova u Podunavljau jer ima više toplote, svetlosti
i vlage.


Od zastupljenih hidrogenih tala po fizičkim osobinama najpovoljnija su
aluvijalno-karbonatna zemljišta, zatim mineralno-močvarna, a najlošija organogeno-
močvarna zemljišta (tresetišta). Na organogeno-močvarnim zemljištima
mogu se uzgajati kulture vrba šumskog uzgoja i uz izvestan rizik.


Hemijski sastav zemljišta je isto povoljan za uzgoj vrba i topola jer, su
bogatija u humusu, CaCO:i i količinama gline izuzev organogeno močvarnog zemljišta
koje nema gline. Količine pH vrednosti se kreću u granicama rečnog
aluvijuma.


Režim plavljenja polja dozvoljava uzgoj topola na višim površinama od


2.60 m n. m., uzgoj intenzivnih kultura vrbe na površinama u visinskoj zoni cd
2,60—2,20 m nad morem i niže od 2,20—1,20 m, vrbe šumskog uzgoja.
Kao zaključak može se reći da se mogu gajiti kulture vrba i topola u području
Svitavske Kasete uz relativan uspeh i na organogeno-močvarnim zemljištima
(tresetišta).


LITERATURA


1.
Filipovsk i dr Đ., Ćiri ć dr M.: Zemljišta Jugoslavije, Beograd, 1963.
2.
Geoistraživanja — Elektrosond — Zagreb: Istražni radovi za melioraciju Hutovog
Blata:
— hidrološka istraživanja — knjiga I;
— geomehanička istraživanja — knjiga V;
— istražno bušenje — knjiga IV, Zagreb, 1964.
3.
Herpk a ing. I.: Biološke i ekološke karakteristike autohtonih topola i vrba u
Podunavlju (disertacija), Novi Sad, 1965.
4.
Jugoslovenska nacionalna komisija za topolu — Beograd: Topole u proizvodnji
drveta i iskorišćavanju zemljišta (prevod), Beograd, 1959.
5.
Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar — Beograd (Igor Delijanić sa saradnicima):
Klimatska reonizacija Jugoslavije i tabelarni prikaz temperaturnih i
pluviometrijskih karakteristika reona Jugoslavije (separat), Beograd, 1964.
6.
»Poljoprojekt« — Sarajevo: Melioracija Hutovog Blata — Podloge i istražni radovi
— Sarajevo, 1965.
7.
Savezni zavod za hidrometeorološku službu — Beograd: Godišnjaci o padavinama,
temperaturi, svetlosti itd., Beograd, 1953—1962.
3.
Slavni ć M.: Nizijske šume Vojvodine — Novi Sad, 1952.