DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 5 <-- 5 --> PDF |
primorski bor (Pinus pinaster Ait.) samo sporadično; crni bor (P. nigra Arnold.) u višim predjelima, te čempres (Cupresus sempervirens L.). Prema podacima iz gospodarske osnove alepskog bora ima 60%, crnog bora 37%, čempresa, primorskog bora i pinjola ima oko 3%. SI. 1. Makarska šumarija Pojedine sastojine — uglavnom one gdje je alepski bor od prirode, stare su i preko 100 godina dok su kulture starosti 20 do 50 godina. Na cijeloj površini, gdje je sklop otvoreniji javio se je vrlo gust pomladak koji je mjestimično već prešao i u mladik, pa i letvenjak. Godine 1953. Šumsko gospodarstvo Makarska započelo je smolarenje kombinacijom američke i francuske metode uz upotrebu stimulatora na cijeloj površini. (Naslovna slika.) Od godine 1962. smanjuje se smolarena površina da bi ove godine bila svedena na minimum. To je nagli zaokret u cilju gospodarenja ovim šumama. Od gospodarske šume s ciljem proizvodnje smole, trupaca i celuloznog drva, cijela gospodarska jedinica dobiva prvenstveno turističko-rekreacioni karakter i na toj je osnovi postavljen novi cilj gospodarenja. Odjel 4 u kome je provedena terenska školska nastava i u kome su izvršena mjerenja ima površinu 42,93 ha. Nadmorska visina ovoga odjela se kreće od 20—100 m. Teren je blago nagnut i južne je ekspozicije. Matični je supstrat vapnenac, a tlo nastalo uglavnom bujičnim nanosima duboko je od 15—30 cm, mrvičaste strukture i pokriveno s nešto malo humusa i mrtvog pokrova od bo |