DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 5     <-- 5 -->        PDF

primorski bor (Pinus pinaster Ait.) samo sporadično; crni bor (P. nigra Arnold.)
u višim predjelima, te čempres (Cupresus sempervirens L.). Prema podacima
iz gospodarske osnove alepskog bora ima 60%, crnog bora 37%, čempresa, primorskog
bora i pinjola ima oko 3%.


SI. 1. Makarska šumarija


Pojedine sastojine — uglavnom one gdje je alepski bor od prirode, stare
su i preko 100 godina dok su kulture starosti 20 do 50 godina. Na cijeloj površini,
gdje je sklop otvoreniji javio se je vrlo gust pomladak koji je mjestimično
već prešao i u mladik, pa i letvenjak.


Godine 1953. Šumsko gospodarstvo Makarska započelo je smolarenje kombinacijom
američke i francuske metode uz upotrebu stimulatora na cijeloj površini.
(Naslovna slika.) Od godine 1962. smanjuje se smolarena površina da bi
ove godine bila svedena na minimum. To je nagli zaokret u cilju gospodarenja
ovim šumama. Od gospodarske šume s ciljem proizvodnje smole, trupaca i celuloznog
drva, cijela gospodarska jedinica dobiva prvenstveno turističko-rekreacioni
karakter i na toj je osnovi postavljen novi cilj gospodarenja.


Odjel 4 u kome je provedena terenska školska nastava i u kome su izvršena
mjerenja ima površinu 42,93 ha. Nadmorska visina ovoga odjela se kreće
od 20—100 m. Teren je blago nagnut i južne je ekspozicije. Matični je supstrat
vapnenac, a tlo nastalo uglavnom bujičnim nanosima duboko je od 15—30 cm,
mrvičaste strukture i pokriveno s nešto malo humusa i mrtvog pokrova od bo