DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 72 <-- 72 --> PDF |
domaća Stcucna litecatuca V. Mučalo i B. Regent: Stimuliranje klijavosti i energije klijanja sjemena obične jele i zelene đuglazije prethodnim tretiranjem. Jügoslovenski Poljoprivredno-šumarski centar, Beograd. Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb. Beograd, 1966. U vezi s potrebom da se kod osnivanja kultura, podsijavanja i podsadnje u sastojinama listača poveća omjer četinjača, vrlo je važna priprema sjemena za sjetvu, jer o njoj mnogo ovisi postotak proklijalih i prihvaćenih biljaka. Da bi se taj prethodni postupak mogao uspješnije obaviti, autori navedenog djela metodički su izvršili niz pokusa sjemenom jele i đuglazije. Rezultati tog rada i uputstva za operativu, izneseni u navedenoj publikaciji, vrlo su vrijedan prilog za racionalnije rješavanje problema ocetinjavanja. Taj će rad omogućiti da naša operativa kod in roduciranja jele i đuglazije manjim troškovima postigne veće uspjehe nego do ^ada. Tako su ovim radom autori ispunili jednu od praznina koje imamo u sjemelarstvu. Povod tim istraživanjima bio je, kako je j uvodu publikacije izneseno, što se u prirodnom arealu jele nalaze »prilično znatni kompleksi za sječu zrelih jelovih sastoji te/naći &tcucni ća&opi&i ŠUMARSTVO — Beograd 6/8 — 1966. Tucović A. i Nikolić D.: Prilog metodu internog zračenja šumskih vrsta drveća preko fertilnih grana. — Nikoli ć S.: Prilog ravilnom definisanju, olakšanju ustanovljenja i primene normi u seči stabala i izradi sortimenata. — Iv´kov R. i Kitić D.: Liriodendron tulipifera — silvikulturne odlike i mogućnost njegove šire introdukcije u nas. — Golubova R.: Utjecaj nekih oštećenosti stabala na produktivnost bukovih sastojina. GOZBARSKI VESTNIK — Ljubljana 7/8 — 1966. Cok l M.: Neke primjedbe o uređivanju šuma. — Tur k Z.: Analiza upotrebe motornih pila u Sloveniji. — Klemenčić I.: Cestovne krivulje i njihovi spojni pravci. — Kordi š F.: Idrijski motorni izvlačilac u svjetlu ekonomike. na, kao i da postoje veoma veliki kompleksi šuma i šikara, ponajviše bukovih, koje bi trebalo meliorirati unošenjem četinjača, a osobito jele«. Da bi još bolje obrazložili potrebu za prethodnim tretiranjem jelovog sjemena, autori su u uvodu istakli i ovo: »Mnogi naši šumarski stručnjaci (Š afar 1961, Zmijanac 1964, i dr.) preporučuju da se podsijavanje i unošenje jele sjetvom vrši sve dotle dok ova ne uspije «. Dakle, ne samo Zmijanac i Šafar, nego i (mnogi) drugi naši šumarski stručnjaci u- pućivali su nas da sijemo jelu neprekidno sve dok sjetva ne bude uspješna. Nigdje, tj. ne samo u citiranim publikacijama, ni Zmijanac ni Šafar nisu dali niti mogli dati navedenu preporuku. Ako su je možda dali neki drugi šumarski stručnjaci, trebalo je citirati njih a ne nas. Može se shvatiti i opravdati što gotovo svaki autor objavljenog i neobjavljenog rada griješi. Toga je bilo i bit će. Ali javno iznesti neistinit podatak i natovariti ga dvojici spomenutih stručnjaka, drugovi autori, to vam ne valja. J. Šafar BILTEN — Zagreb (Posl. udr. šum. priv. org.) 5 — 1956. Demokratija odnosa, ali diktatura rada. — Izvještaji izrađivača tema za 196-5. g. 6 —- 1966. Jedno mišljenje o dugoročnom razvoju šumske proizvodnje. — Zapisnici sa sjednica. — Doprinosi i porezi po odbitku u šumarstvu. — Tumačenje zakona i propisa. 7 — 1966. Kemijska prerada drveta tvrdih listača — ekonomska nužnost šumarstva u Hrvatskoj. — Neka aktualna pitanja formiranja i raspodjele dohotka u šumarstvu. 8 — 1966. III republičko takmičenje drvosječa. D. K. |