DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Paralelno postoji Generalna direkcija šuma, koja ima svoje inspekcijske stanice na područjima i šum. uprave, poje su analogne šum. gospodarstvima, a ima ih 95. U svakoj je upravi po nekoliko šumarija, koje nisu samostalne gosp. jedinice i više su slične teh. rajonima ili revirima. Austrijanci postepeno ikonvertiraju listače u četinjače, nastojeći da postignu omjer 0,7 omorika ob. i 0,3 bukva. U sastojinama omorike ob. (radi poboljšanja uvjeta prehrane i sanitarnog stanja) nastoji se uzgojiti podstojna sastojina i druga etaža sa bukvom, a čisti srednjodobni i zreli bukvici proređuju se intenzivno, da bi se stvorili uslovi za razvitak mlade sastojine omorike i jele. Ekskurzisti su posjetili Schneegatternsku šumsku upravu (oko 32 km sjeveroistočno od Salzburga) na površini od 3.500 ha (sa 75*/o omorikovih, 15l0/o bukovih i 10% jelovih sastojina). Sastojine su srednjodobne i zrele,mladih je malo. Ova šum. uprava ima 4 šumarije u kojima rade šumari sa specijalnim srednjim obrazovanjem. Pomoćnog personala nema nikakvog, a ni lugara. Rukovodilac šum. uprave samostalno rješava sva pitanja; pojednostavnjeni su odgovornost i evidencija. Doznake se sječe ne evidentiraju; pri izradi izbroji se i izmjeri samo gotova roba na stovarištu, a za pošumljavanje iskaže se samo površina šumskih kultura. U takvoj šum. upravi ima 80 stalnih radnika od kojih oko polovica radi na sječi; ima i 4 konja i 1 traktor (oko 10 konja i 4 traktora uprava uzajmljuje od privatnika). Golih površina ova Uprava na svom području gotovo i nema. Šumske se kulture izvode bez plana i to tamo gdje treba pošumiti. Osnovne su vrste: omorika, bor (crna joha služi kao biološki isušivač, a jarebika radi stvaranja podrasta). Posjetiocima su pokazane preborne sječe. Stabla za sječu odabire sam upravitelj. Kod postupnih sječa u 70-godišnjim bukvicima sklop se neznatno prekida, a pod njim treba da nikne četinarski podmladak. Na mjestima gdje je dosta podrasta stabla se sijeku inenzivnije, da bi se dalo prilike brzoj obnovi mladim četinjačama. Sijeku se obično najlošija stabla. Uprava izrađuje 25.000 m3 drva godišnje (7 m3 po ha). Golih (čistih) sječa u čitavoj Austriji gotovo i nema. Uzrok su česti odroni tla, pa računaju da se na 150.000 ha trajno događaju klizanja zemlje. Sječu vrše 2- radnika pomoću benzopile Contre Stihl od 5 HP (proizvodnja Zap. Njemačka). Na ravnijem se položaju po sječena stabla na licu mjesta prekrajaju i okoravaju, a na strminama kližu, a onda tek izrađuju. Dva radnika mogu dnevno izraditi 10—15 m3 (trajanje je radnog dana u Austriji kod rada u šumi 8—9 sati). Privlačenje je drva veoma primitivno: konjima ili volovima, a i traktorom H-j nomas stare konstrukcije bez ikakvih drugih naprava za vuču. Istina, na Drž. oglednoj stanici, gdje se naročiti odjel bavi pitanjima sječe i privlačenja, pokazali su posjetnicima najnovije konstrukcije za privlačenje s univerzalnim vučnim strojem Unimag. Općenito se može reći da se mehanizacija prilično ograničeno iskorišćuje. Tako npr. u bečkoj šumi gotovo polovina posječene drvne mase privlači se volovima. Udaljenost je najviše 500—600 m, jer je u Austriji gusta mreža šumskih putova. U Schneegatternskom Š. G. na svakih 50 ha dolazi 1 km puta. Prosječno drvo prodaje se u šumi, a izvozi poslije prodaje, naravno. Ekskurzisti su posjetili i Okružni inspektorat u Tirolu, koji kontrolira 330.000 ha privatnih šuma, ima Upravu šum. gosp., građevinarstva i uređiv. šuma, ali joj je utjecaj na šumoprivređu veoma slab, uslijed bezbroja šumovlasnika. Inspektorat organizira kurseve šumskih nadziratelja, uči radnike suvremenim metodama rada i određuje etat na prijavu šumovlasnika. Doznaku većih sječina vrše šumar, inženjeri (kojih i nema drugdje osim u Tirolu). Oni određuju kategoriju sječine i pitanje njezina pošumljavanja. Uzgojem sadnica, osobito osnivanjem plantacija plus-stabala, bave se firme, koje kontroliraju državni šumski organi. Oni i nabavljaju sadni materijal privatnicima. 1960 g. donesen je zakon, kojim se zaštićuie nasljedne osobine vrsta drveća i dopušta sabiranje sjemena samo iz određenih sastojina (sada ih je oko 14.000 ha). Naučnom se istraživanju na području uzgoja poklanja naročita pažnja. U predgrađu Beča nakon prvog svjet, rata osnovana je Drž. šum. ogledna stanica sa 8 odjela. Odjel genetike bavi se tehn. razmnažanja, pitanjem izbora vrsta, hibridizac. topola, nasljednošću ekološ. i biološ. formi omorike ob. U tu je svrhu posebna laboratorija s umjetnom klimom. Odjel nauke o drvu radi zajedno s genetičarima, a cilj mu je: povišenje čvrstoće i trajnosti drva. Proučavaju se fiz.-kem. svojstva raznih formi omorike ob.. problem usukanosti nekih vrsta. Uzgojni odjel proučava obnovu sastojina, pripremu sjemena, zakone rasta i njegu šuma. U odjelu za inventarizaciju šuma razrađena je originalna metoda za 7 zona |