DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 76 <-- 76 --> PDF |
cJyekzol&Q PROF. DR ING. ĐURO NENADlC Sredinom jula 1966. umro je u Zagrebu naš dugogodišnji i zaslužni profesor, fundator našeg fakulteta, b. rektor Zagrebačkog Sveučilišta, b. pomoćnik ministra šuma i ruda, nestor hrvatskog šumarstva — prof, dr ing. Đuro Nenadić, čije je ime čvrsto povezano s prošlošću našeg fakulteta, kao i s osnivanjem i razvojem visokoškolske šumarske nastave na Hrvat skom Sveučilištu. Sahranjen je na Mirogoju uz veliko učešće šumarskih stručnjaka, znanaca i poštovalaca. Prof. Nenadić rođen je 24. IV 1876. u Rudopolju u Lici. Potekao je iz siromašne seljačko-radničke ličke obitelji. Gimnaizjsko školovanje svršio je u Zagrebu, gdje je maturirao 1898. g. Šumarstvo je studirao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao 1901. g. Pripadao je među prve diplomante Šumarske akademije. Odmah po završetku studija postavljen je za šumarskog vježbenika kod Petrovaradinske imovne općine u Sremskoj Mitrovici, a već 1902. g. bio je premješten Šumarskom odsjeku Zemaljske vlade u Zagrebu. God. 1905. izabire Zemaljska vlada dva najsposobnija diplomanta Šumarske akademije — Đuru N e n a d i ć a i Andriju Petračića — i šalje ih na dvogodišnji šumarski studij na Bavarsko sveučilište u München. Nenadi ć je poslan sa zadatkom da se teoretski usavrši u predmetima: Uređivanje šuma i Računanje vrijednosti šuma sa šumskom statikom ,kao i da postigne »čin doktora svoje struke«. I Nenadić i Petrović proveli su uspješno svoj studijski boravak. Obojica su doktorirali na Sveučilištu u Münchenu 1907. g. Nenadi ć je na osnovi disertacije o rentabilitetu gospodarenja u hrastovim šumama visokog i niskog uzgojnog oblika u Hrvatskoj i Slavoniji postigao čast doktora državnih gospodarskih nauka. Slanje Nenadića i Petračića na studij u München ima historijsko značenje s obzirom na razvoj šumarske nastave kod nas. Diplomanti Šumarske akademije u Zagrebu nisu imali pravo da upravljaju našim državnim šumama. Državnim šumama upravljali su kod nas uglavnom mađarski šumari. Bila je stoga opća težnja da se što prije osposobi domaći nastavni kadar i da se šumarska nastava digne na univezitetski rang. To je zapravo bio i povod za slanje Nenadića i Petračića na studij u Bavarsku. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Po završetku studija u Münchenu Neil a d i ć se vratio na svoju dužnost u Šumarski odsjek. Paralelno sa dužnošću šumarskog pristava i, kasnije, šumarskog povjerenika postavljen je 1910. g. za suplenta na Šumarskoj akademiji. G. 1912. imenovan je Nenadi ć za profesora Šumarske akademije iz predmeta: Uređivanje šuma i Računanje vrijednosti šuma. Osim tih predmeta predavao je duže ili kraće vremena još i: Povijest šumarstva, Upravu šuma, Šumarsku politiku, Dendrometriju i Trgovinu drvom. Od 1911.— 1919. g. bio je predstojnik Kabineta za šumsko-uređajnu skupinu predmeta. God. 1913./14. i 1916./17. bio je pročelnik Šumarske akademije. Isticao se u periodu zajedničke borbe nastavnika Šumarske akademije za osamostaljenje šumarske nastave u Hrvatskoj. Kad je 1919. g. došlo do osnutka Gospodarsko- šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof, dr Nenadić postavljen je za redovnog profesora iz Uređivanja šuma i Računanja vrijednosti šuma sa šumskom statikom. Imenovan je — zajedno sa prof. Petračićem i još dvojicom profesora iz Gospodarskog odjela — za osnivača Fakulteta. Prof. Nenadić bio je prvi dekan Gospodarsko- šumarskog fakulteta, 1919./20. g. Organizacioni poslovi oko osnutka Fakulteta bili su vrlo veliki. Trebalo je osnovati i organizirati Fakultet i Fakultetsko dobro sa gospodarskim i šumarskim objektima, a finacijska sredstva bila su ograničena. God. 1922./23. bio je prof, dr Nenadi ć rektor Zagrebačkog Sveučilišta. To je prvi, a do sada i jedini profesor šumarstva kojeg je zapala čast i dužnost da vodi Hrvatsko Sveučilište. God. 1927 ./28. bio je prof. Nenadi ć dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Na dužnostima rektora i dekana istakao se naročitim organizacionim sposobnostima. Na Fakultetu prof. Nenadi ć osnovao je Zavod za uređivanje šuma. U Zavodu je sredio zbirke, biblioteku i druga pomagala, te stvorio uslove za dobar nastavni i naučno - istraživački rad. Predavao je predmete: Uređivanje šuma, Računanje vrijednosti šuma sa statikom i Povijest šumarstva. Profesorsku dužnost vršio je profesor Nenadić do 17. X 1941. g., kad je od okupatorskih vlasti bio umirovljen i izvrgnut nizu neugodnosti i poniženja. I život mu je bio ugrožen, jer je bio otpremljen u logor Jasenovac, odakle se oslobodio uz zalaganje i pomoć prof, dr M. Gračanina. Odmah po Oslobođenju bio je rehabilitiran za redovnog sveučilišnog profesora i predstojnika Zavoda za uređivanie šuma, gdje je ostao do umirovljenja 1946. g. Prof. Nenadi ć stalno je održavao vezu sa šumarskom operativom. Njegova suradnja sa šumarskim ustanovama bila je obilata i uspješna. Dokaz je činjenica da je u decembru 1919. g. bio postavljen za šefa Šumarskog odsjeka u Zagrebu, ali se nije prihvatio te dužnosti zbog poslova na Fakultetu. Od marta do novembra 1921. g. bio je pomoćnik ministra šuma i ruda u Beogradu. Zbog poteškoća u radu dao je ostavku. Poslije 1920. g. bio je prof. Nenadić duži niz godina član Zemaljskog Komasacionog povjerenstva II stepena u Zagrebu. Komasacije su u Hrvatskoj, zauzimanjem prof. Paje Horvata, prof. Nenadić a i dr., uhvatile već između dva rata dubok korijen i bile od velikog značenja za razvoj naših sela. Komasacije su omogućile da su brojna sela sama intenzivno učestovala u saniranju svojih posjedovnih odnosa. Prof. Nenadić duži je niz godina vodio vrhovni stručni nadzor u Privremenoj državnoj upravi ekspropriiranih šuma u Delnicama. Prof. N e n a di ć energično se zalagao za očuvanje naših šuma od prejake eksploatacije, koja je vršena između dva rata. Kao ekonomista teško je podnosio štetno djelovanje stranog kapitala u našim šumama i uništavanje naših najvrednijih šumskih sastojina. Učestvovao je u svim akcijama koje su pokretane za zaštitu naših šuma. Sjećamo se i na ovome mjestu intenzivne suradnje prof, dr Nenadić a s direktorima šuma — ing. P. Manojlovićem, ing. J. Metlašem, ing. P. Prpićem, ing. P. Rohrom, prof. ing. A. Kaudersom, ing. A. Perušićem, ing. A. Maruzzijem, ing. V. Čmelikom, prof, dr Z. Miletićem i dr. — na problemima obrane naših šuma. Nenadićevi javni istupi mnogo su doprinijeli da su bile otkrite poznate šumske afere, kao i da su dugoročni ugovori o eksploataciji naših šuma bili podvrgnuti reviziji. I inače prof. Nenadi ć svakom je prilikom u svom javnom radu upozoravao na mjere koje je trebalo poduzimati u cilju unapređenja našeg šumarstva, kao i u cilju obrane šuma od prekomjernog iskorišćivanja. Prof. Nenadi ć objavio je velik broj naučnih i stručnih radova. Napisao je nekoliko opsežnih knjiga, veći broj publikacija, studija, naučnih rasprava, stručnih članaka, stručnih saopćenja, |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 78 <-- 78 --> PDF |
poučnih članaka i dr. Ti nam radovi najbolje pokazuju stručni i naučni profil prof. Nenadić a. Prof. Nenadić objavio je knjige: 1. Računanje vrijednosti šuma i šumska statistika, Zagreb, 1922, 412 s. Udžbenik i priručnik, sastavljen prema istovrsnom djelu prof, dr End res a; 2. Osnovi šumarstva, I izđ., Zagreb, 1924, 416.; II prerađeno izd., Zagreb, 1938, 256 s. Priručnik o elementima šumskog gospodarenja; Prikaz II izd. u Šum. listu, 1938, s 653—654; 3. Uređivanje šuma, Zagreb, 1929, 304 s. Prvi udžbenik te vrste na našem jeziku. Prof. Nenadi ć izdavao je i uređivao Šumarsko-lovački kalendar od 1909—1941. Važan priručnik za široku šumarsku praksu. Posebnu pažnju zaslužuju naučn i radovi prof. N e n a d i ć a, od kojih spominjemo slijedeće: 1. Über die Rentabilität der Eichen- Hoch- und Niederwaldwirtschaft in Kroatien und Slavonien, München, 1908. 2. Problemi uređivanja, šuma, Pola stoljeća šumarstva, Zagreb, 1926, s. 531—561; 3. O produktivnim faktorima i rentabilitetu šumskog gospodarenja, Godišnjak Sveučilišta, Zagreb, 1929, s. 722—733; 4. O produktivnim faktorima i rentabilitetu šumskog gospodarenja, Šumarski list, Zagreb, 1930, s. 209—225; 5. Problem diobe zemljišnih zajednica, Šumarski list, 1930, s. 437-^45; 6. Istraživanja prirasta hrasta lužnjaka U šumi Žutici, Glasnik za šumske pokuse, 3, 1931, s. 1—27. Prikaz studije od ing. M. Manojlovića u Šum. listu, 1932, s. 259—263; 7. O prirastu niskih šuma, Glasnik za šumske pokuse, 4, 1935, s. 1—45; 8. O posljedicama sušenja hrastovih šuma Gradiške imovne općine, Glasnik za šumske pokuse, 1940, s. 1—28. Zaslužuju pažnju i mnogobrojni stru čni radovi iz uže štuke prof. N e n ad i ć a, od kojih spominjemo ove: 1. Važnost šumarske statistike, Šumarski list, 1905, s. 164—174; 2. O proizvodnoj snazi šumarstva, Šumarski list, 1908, s. 1—15; 3. O cijenama hrastovog drveta, Šumarski list, 1908, s. 343—349; 4. O porezu na šume, Šumarski list, 1909, s. 121—134; 5. Skrižaljka prihoda i prirasta za hrastove visoke šume od dr W i m m e n a u- era, Šumarski list, 1909, s. 361—380; 6. Obračunavanje šteta učinjenih po divljači u šumi, Šumarski list, 1911, s. 19— 30, 41—55i 169—177; 7. Carinski savez središnjih vlasti s obzirom na šumsko gospodarstvo, Šumarski list, 1917, s. 2—11 i 49—64; 8. Važnost šuma u narodnom gospodarstvu, Hrvatska njiva, II; 9. Uredovna zbirka šumarskih propisa, Šumarski list, 1918, s. 57—75; 10. Zadaci i ciljevi našeg šumskog gospodarstva poslije rata, Šumarski list, 1918, s. 254—278; 11. Predlog zakona o neposrednim porezima s naročitim obzirom na zemljan nu, Šumarski list, 1922, s. 788—797; 12. Stanovište Jugoslavenskog šumarskog udruženja prema zakonskom projektu o neposrednim porezima, Šumarski list, 1923, s. 657—666; 13. Nepotrošive šumske glavnice, Šumarski list, 1926, s. 299—312; 14. Zabrana izvoza hrastovih pragova, Šumarski list, 1929, s.l—16; 15. Napomene pravilniku o odštetama za ekspropriirane šume, Šumarski list, 1931, s. 353—358; 16. O suštini krize u trgovini drvom, Šumarski list, 1931, s. 45—58; 17. Naša šumarska terminologija, Šumarski list, 1932, s. 5—14 i 254—257; 18. Osvrt na Uputstva za uređivanje državnih šuma, Šumarski list, 1932, s. 528— 538; 19. Osvrt na krizu u trgovini drvom, Šumarski list, 1932, s. 601—604, Jugosl. Lloyd. 1932. br. 143, s. 3; 20. O faktorima produkcije u šumskom gospodarstvu, Kalendar Sv. Save, Zagreb, 1933; 21. Austrijska kameralna taksa i njen 150-gođ. jubilej, Šumarski list, 1939, s. 484^89; 22. Šumsko gospodarenje i drvna industrija Like, Problemi, 1957, s. 32—36; Od interesa su i radovi prof. Nenađića o problemima šumarske nastave , od kojih spominjemo slijedeće: 1. Šumarska nastava u Bavarskoj, Šumarski list, 1906, s. 209—217; 2. Otvorenje Gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šumarski list, 1919, s. 377—382; 3. Šuma Beogradskog Univerziteta, Šumarski list, 1925, s. 701—709; Zaslužuju pažnju i prikazi života i rada uvaženih stručnjaka koje napisao prof. Nenadić, kao što su to: 1. Naučni rad prof. Frana Z. Kesterčaneka, Šumarski list, 1916, s. 19—28; 2. Andrija Borošić, Pola stoljeća šumarstva, Zagreb, 1926, s. 138—141, Šumarska enciklopedija, I, Zagreb, 1959; |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 79 <-- 79 --> PDF |
3. Dr Juraj Vrbanić, Šumarski list, 1930, s. 46—47; 4. Seđamdesetgodišnjica prof, dr Endresa, gumarski list, 1930, s. 297—298; 5. Ing. prof. Vinko Hlavinka, gumarski list, 1932, s. 489-^91 i 1934, s. 125; 6. Tomić Ante, Šumarska enciklopedija, II, Zagreb, 1963. Poznati su i radovi prof. N e n a d i ć a o zaštiti naših šuma od prejake eksploatacije za vrijeme stare Jugoslavije. Osim uŠumarskom listu objavljen je veći broj tih radova u: Obzoru, Novostima, Jugoslavenskom Lloydu, Politici, Narodnim novinama i dr. Prof. N e n a d i ć napisao je i velik broj informativnih, edukativnih, propagandnih i si. članaka iz područja svoje uže i šire struke, koji su objavljeni u Šumarskom listu, Lugarskom vjesniku, Obzoru, Novostima, Narodnom kolu, Pokretu, Politici, Vjesniku, Problemima i dr. I kao umirovljeni sveučilišni profesor ostao je prof. Nenadić i dalje u stalnom kontaktu s našim Fakultetom i svojom strukom. Pratio je živo rad Fakulteta i pomogao njegov razvoj. Radom je nastavio i u penziji. Napisao je niz poučnih članaka i preporuka iz oblasti podizanja, zaštite i njegovanja naših šuma. Surađivao je u Leksikografskom zavodu kod izrade Šumarske enciklopedije. Prof. N e na d i ć odlikovao se izvanrednom marljivošću, savjesnošću i solid nošću. Bila mu je prirođena disciplina i red. Želio je svakom prilikom da te svoje osobine prenese i na svoje studente. Brojne generacije studenata, koje su prošle kroz njegove ruke, shvatile su — oscbito kasnije u toku službovanja — njegova nastojanja i bile su mu zahvalne. Pored stručne izobrazbe svoje je studente zadužio savjetima i poukama iz praktičnog života. Celičio ih je i bodrio u što sigurnijem nastupu u radu na zaštiti naših šuma, kao i na primjeni metoda racionalnog gospodarenja našim šumama. Taj utjecaj korisno se reflektirao na nizovima generacija. Zbog svog ispravnog .načelnog i poštenjačkog stava bio je prof. Nenadić mnogo poštovan u redovima naših šumarskih stručnjaka. Za svoj rad primio je u životu niz priznanja i odlikovanja. Mnoge šumarske organizacije izabrale su ga za svog počasnog člana. Bio je počasni član i Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Prof. dr Nenadić zadužio nas je svojim požrtvovnim radom, kao1 i time što je s uspjehom i časno izvršio svoje pionirske zadatke učitelja, lučonoše i borca za unapređenje našeg šumarstva, te što je i u nastavnom i u naučno-istraživačkou radu prokrčio putove, po kojima nove generacije lakše kreću u bolju budućnost. Neka je slava prof, dr Đuri Nenadiću! Prof. dr M. Anić |