DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 76     <-- 76 -->        PDF

cJyekzol&Q


PROF. DR ING. ĐURO NENADlC


Sredinom jula 1966. umro je u Zagrebu
naš dugogodišnji i zaslužni profesor, fundator
našeg fakulteta, b. rektor Zagrebačkog
Sveučilišta, b. pomoćnik ministra šuma
i ruda, nestor hrvatskog šumarstva —
prof, dr ing. Đuro Nenadić, čije je ime


čvrsto povezano s prošlošću našeg fakulteta,
kao i s osnivanjem i razvojem visokoškolske
šumarske nastave na Hrvat
skom Sveučilištu. Sahranjen je na Mirogoju
uz veliko učešće šumarskih stručnjaka,
znanaca i poštovalaca.


Prof. Nenadić rođen je 24. IV 1876.
u Rudopolju u Lici. Potekao je iz siromašne
seljačko-radničke ličke obitelji. Gimnaizjsko
školovanje svršio je u Zagrebu,
gdje je maturirao 1898. g. Šumarstvo je
studirao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu,
gdje je diplomirao 1901. g. Pripadao
je među prve diplomante Šumarske
akademije.


Odmah po završetku studija postavljen
je za šumarskog vježbenika kod Petrovaradinske
imovne općine u Sremskoj Mitrovici,
a već 1902. g. bio je premješten
Šumarskom odsjeku Zemaljske vlade u
Zagrebu.


God. 1905. izabire Zemaljska vlada dva
najsposobnija diplomanta Šumarske akademije
— Đuru N e n a d i ć a i Andriju
Petračića — i šalje ih na dvogodišnji
šumarski studij na Bavarsko sveučilište u
München. Nenadi ć je poslan sa zadatkom
da se teoretski usavrši u predmetima:
Uređivanje šuma i Računanje vrijednosti
šuma sa šumskom statikom ,kao i da
postigne »čin doktora svoje struke«. I
Nenadić i Petrović proveli su uspješno
svoj studijski boravak. Obojica su
doktorirali na Sveučilištu u Münchenu
1907. g.


Nenadi ć je na osnovi disertacije o
rentabilitetu gospodarenja u hrastovim
šumama visokog i niskog uzgojnog oblika
u Hrvatskoj i Slavoniji postigao čast doktora
državnih gospodarskih nauka.


Slanje Nenadića i Petračića na
studij u München ima historijsko značenje
s obzirom na razvoj šumarske nastave
kod nas. Diplomanti Šumarske akademije
u Zagrebu nisu imali pravo da upravljaju
našim državnim šumama. Državnim šumama
upravljali su kod nas uglavnom
mađarski šumari. Bila je stoga opća težnja
da se što prije osposobi domaći nastavni
kadar i da se šumarska nastava digne na
univezitetski rang. To je zapravo bio i povod
za slanje Nenadića i Petračića
na studij u Bavarsku.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Po završetku studija u Münchenu Neil
a d i ć se vratio na svoju dužnost u Šumarski
odsjek. Paralelno sa dužnošću šumarskog
pristava i, kasnije, šumarskog
povjerenika postavljen je 1910. g. za suplenta
na Šumarskoj akademiji. G. 1912.
imenovan je Nenadi ć za profesora Šumarske
akademije iz predmeta: Uređivanje
šuma i Računanje vrijednosti šuma.
Osim tih predmeta predavao je duže ili
kraće vremena još i: Povijest šumarstva,
Upravu šuma, Šumarsku politiku, Dendrometriju
i Trgovinu drvom. Od 1911.—
1919. g. bio je predstojnik Kabineta za
šumsko-uređajnu skupinu predmeta. God.
1913./14. i 1916./17. bio je pročelnik Šumarske
akademije. Isticao se u periodu
zajedničke borbe nastavnika Šumarske akademije
za osamostaljenje šumarske nastave
u Hrvatskoj.


Kad je 1919. g. došlo do osnutka Gospodarsko-
šumarskog fakulteta u Zagrebu,
prof, dr Nenadić postavljen je za redovnog
profesora iz Uređivanja šuma i
Računanja vrijednosti šuma sa šumskom
statikom. Imenovan je — zajedno sa prof.
Petračićem i još dvojicom profesora
iz Gospodarskog odjela — za osnivača Fakulteta.


Prof. Nenadić bio je prvi dekan Gospodarsko-
šumarskog fakulteta, 1919./20.


g. Organizacioni poslovi oko osnutka Fakulteta
bili su vrlo veliki. Trebalo je osnovati
i organizirati Fakultet i Fakultetsko
dobro sa gospodarskim i šumarskim
objektima, a finacijska sredstva bila su
ograničena.
God. 1922./23. bio je prof, dr Nenadi ć
rektor Zagrebačkog Sveučilišta. To je prvi,
a do sada i jedini profesor šumarstva kojeg
je zapala čast i dužnost da vodi Hrvatsko
Sveučilište.


God. 1927 ./28. bio je prof. Nenadi ć
dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta.
Na dužnostima rektora i dekana istakao
se naročitim organizacionim sposobnostima.


Na Fakultetu prof. Nenadi ć osnovao
je Zavod za uređivanje šuma. U Zavodu
je sredio zbirke, biblioteku i druga pomagala,
te stvorio uslove za dobar nastavni i
naučno - istraživački rad. Predavao je
predmete: Uređivanje šuma, Računanje
vrijednosti šuma sa statikom i Povijest
šumarstva.


Profesorsku dužnost vršio je profesor
Nenadić do 17. X 1941. g., kad je od
okupatorskih vlasti bio umirovljen i izvrgnut
nizu neugodnosti i poniženja. I život
mu je bio ugrožen, jer je bio otpremljen
u logor Jasenovac, odakle se oslobodio
uz zalaganje i pomoć prof, dr M.


Gračanina. Odmah po Oslobođenju
bio je rehabilitiran za redovnog sveučilišnog
profesora i predstojnika Zavoda za
uređivanie šuma, gdje je ostao do umirovljenja
1946. g.


Prof. Nenadi ć stalno je održavao
vezu sa šumarskom operativom. Njegova
suradnja sa šumarskim ustanovama bila
je obilata i uspješna. Dokaz je činjenica
da je u decembru 1919. g. bio postavljen za
šefa Šumarskog odsjeka u Zagrebu, ali se
nije prihvatio te dužnosti zbog poslova na
Fakultetu. Od marta do novembra 1921. g.
bio je pomoćnik ministra šuma i ruda u
Beogradu. Zbog poteškoća u radu dao je
ostavku.


Poslije 1920. g. bio je prof. Nenadić
duži niz godina član Zemaljskog Komasacionog
povjerenstva II stepena u Zagrebu.
Komasacije su u Hrvatskoj, zauzimanjem
prof. Paje Horvata, prof. Nenadić
a i dr., uhvatile već između dva rata
dubok korijen i bile od velikog značenja
za razvoj naših sela. Komasacije su omogućile
da su brojna sela sama intenzivno
učestovala u saniranju svojih posjedovnih
odnosa.


Prof. Nenadić duži je niz godina
vodio vrhovni stručni nadzor u Privremenoj
državnoj upravi ekspropriiranih šuma
u Delnicama.


Prof. N e n a di ć energično se zalagao
za očuvanje naših šuma od prejake eksploatacije,
koja je vršena između dva rata.
Kao ekonomista teško je podnosio štetno
djelovanje stranog kapitala u našim
šumama i uništavanje naših najvrednijih
šumskih sastojina. Učestvovao je u svim
akcijama koje su pokretane za zaštitu naših
šuma. Sjećamo se i na ovome mjestu
intenzivne suradnje prof, dr Nenadić a
s direktorima šuma — ing. P. Manojlovićem,
ing. J. Metlašem, ing. P. Prpićem,
ing. P. Rohrom, prof. ing. A. Kaudersom,
ing. A. Perušićem, ing. A. Maruzzijem,
ing. V. Čmelikom, prof, dr Z. Miletićem i
dr. — na problemima obrane naših šuma.
Nenadićevi javni istupi mnogo su
doprinijeli da su bile otkrite poznate šumske
afere, kao i da su dugoročni ugovori o
eksploataciji naših šuma bili podvrgnuti
reviziji. I inače prof. Nenadi ć svakom
je prilikom u svom javnom radu upozoravao
na mjere koje je trebalo poduzimati
u cilju unapređenja našeg šumarstva, kao
i u cilju obrane šuma od prekomjernog
iskorišćivanja.


Prof. Nenadi ć objavio je velik broj
naučnih i stručnih radova. Napisao
je nekoliko opsežnih knjiga, veći
broj publikacija, studija, naučnih rasprava,
stručnih članaka, stručnih saopćenja,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 78     <-- 78 -->        PDF

poučnih članaka i dr. Ti nam radovi najbolje
pokazuju stručni i naučni profil
prof. Nenadić a.


Prof. Nenadić objavio je knjige:


1. Računanje vrijednosti šuma i šumska
statistika, Zagreb, 1922, 412 s. Udžbenik i
priručnik, sastavljen prema istovrsnom
djelu prof, dr End res a;
2. Osnovi šumarstva, I izđ., Zagreb, 1924,
416.; II prerađeno izd., Zagreb, 1938, 256 s.
Priručnik o elementima šumskog gospodarenja;
Prikaz II izd. u Šum. listu, 1938,
s 653—654;
3. Uređivanje šuma, Zagreb, 1929, 304 s.
Prvi udžbenik te vrste na našem jeziku.
Prof. Nenadi ć izdavao je i uređivao
Šumarsko-lovački kalendar od 1909—1941.
Važan priručnik za široku šumarsku praksu.


Posebnu pažnju zaslužuju naučn i radovi
prof. N e n a d i ć a, od kojih spominjemo
slijedeće:


1. Über die Rentabilität der Eichen-
Hoch- und Niederwaldwirtschaft in Kroatien
und Slavonien, München, 1908.
2. Problemi uređivanja, šuma, Pola stoljeća
šumarstva, Zagreb, 1926, s. 531—561;
3. O produktivnim faktorima i rentabilitetu
šumskog gospodarenja, Godišnjak
Sveučilišta, Zagreb, 1929, s. 722—733;
4. O produktivnim faktorima i rentabilitetu
šumskog gospodarenja, Šumarski
list, Zagreb, 1930, s. 209—225;
5. Problem diobe zemljišnih zajednica,
Šumarski list, 1930, s. 437-^45;
6. Istraživanja prirasta hrasta lužnjaka
U šumi Žutici, Glasnik za šumske pokuse,
3, 1931, s. 1—27. Prikaz studije od ing. M.
Manojlovića u Šum. listu, 1932, s.
259—263;
7. O prirastu niskih šuma, Glasnik za
šumske pokuse, 4, 1935, s. 1—45;
8. O posljedicama sušenja hrastovih šuma
Gradiške imovne općine, Glasnik za
šumske pokuse, 1940, s. 1—28.
Zaslužuju pažnju i mnogobrojni stru čni
radovi iz uže štuke prof. N e n ad
i ć a, od kojih spominjemo ove:


1. Važnost šumarske statistike, Šumarski
list, 1905, s. 164—174;
2. O proizvodnoj snazi šumarstva, Šumarski
list, 1908, s. 1—15;
3. O cijenama hrastovog drveta, Šumarski
list, 1908, s. 343—349;
4. O porezu na šume, Šumarski list,
1909, s. 121—134;
5. Skrižaljka prihoda i prirasta za hrastove
visoke šume od dr W i m m e n a u-
era, Šumarski list, 1909, s. 361—380;
6. Obračunavanje šteta učinjenih po divljači
u šumi, Šumarski list, 1911, s. 19—
30, 41—55i 169—177;
7. Carinski savez središnjih vlasti s obzirom
na šumsko gospodarstvo, Šumarski
list, 1917, s. 2—11 i 49—64;
8. Važnost šuma u narodnom gospodarstvu,
Hrvatska njiva, II;
9. Uredovna zbirka šumarskih propisa,
Šumarski list, 1918, s. 57—75;
10. Zadaci i ciljevi našeg šumskog gospodarstva
poslije rata, Šumarski list,
1918, s. 254—278;
11. Predlog zakona o neposrednim porezima
s naročitim obzirom na zemljan nu,
Šumarski list, 1922, s. 788—797;


12. Stanovište Jugoslavenskog šumarskog
udruženja prema zakonskom projektu
o neposrednim porezima, Šumarski list,
1923, s. 657—666;
13. Nepotrošive šumske glavnice, Šumarski
list, 1926, s. 299—312;
14. Zabrana izvoza hrastovih pragova,
Šumarski list, 1929, s.l—16;
15. Napomene pravilniku o odštetama za
ekspropriirane šume, Šumarski list, 1931,
s. 353—358;
16. O suštini krize u trgovini drvom,
Šumarski list, 1931, s. 45—58;
17. Naša šumarska terminologija, Šumarski
list, 1932, s. 5—14 i 254—257;
18. Osvrt na Uputstva za uređivanje državnih
šuma, Šumarski list, 1932, s. 528—
538;
19. Osvrt na krizu u trgovini drvom,
Šumarski list, 1932, s. 601—604, Jugosl.
Lloyd. 1932. br. 143, s. 3;
20. O faktorima produkcije u šumskom
gospodarstvu, Kalendar Sv. Save, Zagreb,
1933;
21. Austrijska kameralna taksa i njen
150-gođ. jubilej, Šumarski list, 1939, s.
484^89;
22. Šumsko gospodarenje i drvna industrija
Like, Problemi, 1957, s. 32—36;
Od interesa su i radovi prof. Nenađića
o problemima šumarske nastave
, od kojih spominjemo slijedeće:


1. Šumarska nastava u Bavarskoj, Šumarski
list, 1906, s. 209—217;
2. Otvorenje Gospodarsko-šumarskog fakulteta
u Zagrebu, Šumarski list, 1919, s.
377—382;
3. Šuma Beogradskog Univerziteta, Šumarski
list, 1925, s. 701—709;
Zaslužuju pažnju i prikazi života
i rada uvaženih stručnjaka koje
napisao prof. Nenadić, kao što su
to:


1. Naučni rad prof. Frana Z. Kesterčaneka,
Šumarski list, 1916, s. 19—28;
2. Andrija Borošić, Pola stoljeća šumarstva,
Zagreb, 1926, s. 138—141, Šumarska
enciklopedija, I, Zagreb, 1959;


ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 79     <-- 79 -->        PDF

3.
Dr Juraj Vrbanić, Šumarski list, 1930,
s. 46—47;
4. Seđamdesetgodišnjica prof, dr Endresa,
gumarski list, 1930, s. 297—298;
5. Ing. prof. Vinko Hlavinka, gumarski
list, 1932, s. 489-^91 i 1934, s. 125;
6. Tomić Ante, Šumarska enciklopedija,
II,
Zagreb, 1963.
Poznati su i radovi prof. N e n a d i ć a


o zaštiti naših šuma od prejake eksploatacije
za vrijeme stare Jugoslavije. Osim uŠumarskom listu objavljen je veći broj
tih radova u: Obzoru, Novostima, Jugoslavenskom
Lloydu, Politici, Narodnim
novinama i dr.
Prof. N e n a d i ć napisao je i velik broj
informativnih, edukativnih, propagandnih
i si. članaka iz područja svoje uže i šire
struke, koji su objavljeni u Šumarskom
listu, Lugarskom vjesniku, Obzoru, Novostima,
Narodnom kolu, Pokretu, Politici,
Vjesniku, Problemima i dr.


I kao umirovljeni sveučilišni profesor
ostao je prof. Nenadić i dalje u stalnom
kontaktu s našim Fakultetom i svojom
strukom. Pratio je živo rad Fakulteta
i pomogao njegov razvoj.


Radom je nastavio i u penziji. Napisao
je niz poučnih članaka i preporuka iz oblasti
podizanja, zaštite i njegovanja naših
šuma. Surađivao je u Leksikografskom
zavodu kod izrade Šumarske enciklopedije.


Prof. N e na d i ć odlikovao se izvanrednom
marljivošću, savjesnošću i solid


nošću. Bila mu je prirođena disciplina i
red. Želio je svakom prilikom da te svoje
osobine prenese i na svoje studente. Brojne
generacije studenata, koje su prošle
kroz njegove ruke, shvatile su — oscbito
kasnije u toku službovanja — njegova nastojanja
i bile su mu zahvalne.


Pored stručne izobrazbe svoje je studente
zadužio savjetima i poukama iz praktičnog
života. Celičio ih je i bodrio u što
sigurnijem nastupu u radu na zaštiti naših
šuma, kao i na primjeni metoda racionalnog
gospodarenja našim šumama. Taj
utjecaj korisno se reflektirao na nizovima
generacija.


Zbog svog ispravnog .načelnog i poštenjačkog
stava bio je prof. Nenadić
mnogo poštovan u redovima naših šumarskih
stručnjaka. Za svoj rad primio je u
životu niz priznanja i odlikovanja. Mnoge
šumarske organizacije izabrale su ga za
svog počasnog člana. Bio je počasni član
i Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i
drvne industrije Hrvatske.


Prof. dr Nenadić zadužio nas je svojim
požrtvovnim radom, kao1 i time što je s
uspjehom i časno izvršio svoje pionirske
zadatke učitelja, lučonoše i borca za unapređenje
našeg šumarstva, te što je i u
nastavnom i u naučno-istraživačkou radu
prokrčio putove, po kojima nove generacije
lakše kreću u bolju budućnost.


Neka je slava prof, dr Đuri Nenadiću!


Prof. dr M. Anić