DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 80 <-- 80 --> PDF |
PROF. DR ING. ALFONZU KAUDERSU Dne 11. X 1966. umro je u Zagrebu prof, dr ing. Alf ons Kauders, poznati i priznati šumarski stručnjak, pisac i naučni radnik, koji je preko 65 godina s velikim uspjehom radio na unapređenju šumarske struke i šumarske nauke kod nas. Pripadao je među posljednje naše seniore koji su nas mnogo zadužili i kao naši učitelji i kao borci na polju unapređenja našeg šumarstva. Prof. Ka ud er s rođen je u Zagrebu 1878. g. Maturirao je u Karlovcu 1897. g. Poslije toga završio je šumarske studije na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao 1902. g. Da bi što temeljitije i dublje ovladao biološkom komponentom šumarske nauke, Kauder s je nakon svršene Šumarske akademije završio i studij prirodnih nauka na Filozofskom fakultetuZagrebačkog Sveučilišta, gdje je diplo mirao 1905. g. Profesorski ispit iz prirodnih nauka poloižo je 1907. g., a nakon toga postao profesorom na Gimnaziji u Slavonskoj Požegi. Kasnije je kroz nekoliko godina bio asistent u Zavodu za uzgajanje šuma na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Iz nastavne službe prešao je u praktičnu šumarsku službu, te je najprije bio šumarski inženjer u Delnicama i Crikvenici. Od 1919—1921. g. bio je šumarski nadzornik u Ogulinu, a od 1922—1925. direktor Direkcije šuma na Sušaku. God. 1925. preuzeo je funkciju šefa Inspektorata za pošumljivanje krša u Senju, gdje je ostao do 1934. g. Kroz daljnjih 5 godina bio je šef Šumarskog odsjeka Savske banovine u Zagrebu. Od 1940—1941. bio je zaposlen kao viši savjetnik i inspektor u Ministarstvu šuma i ruda u Beogradu, gdje je i umirovljen. Čitav život prof. Kauders a protkan je intenzivnim radom na unapređenju šumarstva i šumarske struke kod nas. Njegovo temeljito biološko obrazovanje, koje je stalno usavršavao i produbljivao, vidno se i vrlo korisno odrazilo u njegovom radu. Ono mu je pomoglo u savladavanju raznih šumarskih problema. U šumarskom radu na terenu prof. K auder s naročito se istakao podizanjem i uzgojem šuma na degradiranom Kršu pod osobito teškim ekološkim uslovima. Upravo tim svojim radom postao je prof. Kauder s istaknuti šumarski stručnjak iz oblasti pošumljivanja Krša. Na području bivšeg kotara Crikvenica prof. Kauders osnovao je i uzgojio mnogobrojne šumske kulture. Njegovim nastojanjem nastale su borove kulture u predjelima: Voljak, Lokvice, Zoričići, Pod Badanj i dr., kao i šumske kulture u bujičkom području kod Grižana, Drivenika, Bribira i Ledenica. Osobito intenzivan i uspješan rad na pošumljivanju razgoljenog Krša razvio je prof. Kauder s za vrijeme svojeg desetogodišnjeg rukovođenja Inspektoratom za pošumljivanje Krša u Senju, na čijem je području uspio za to razmjerno kratko vrijeme podići i uzgojiti velike površine šumskih kultura, kao što su: Alino bilo, Greben, Čardak, Klenova kosa, Stražbenica, Debeli brig, Velinica, Hrmotine, Krilo, Piece, Jakina strana i dr. U toku djelovanja na Kršu osnovao je prof. Kauder s 11 velikih šumskih rasadnika. Njegovim zalaganjem izgrađeni |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 81 <-- 81 --> PDF |
su mnogobrojni šumski putovi, šumske ceste i turističke staze, uređeno je više mjesnih parkova, izgrađeno nekoliko vodovoda i podignuto više javnih cisterna. Terenski stručni rad prof. Kaudersa služi i danas kao uzor novim generacijama. Prof. Kauders napisao je više naučnih rasprava, te mnogo stručnih radova i prikaza, koji uglavnom proističu ili su usko povezani s njegovom djelatnošću na terenu i u struci, pa su stoga od velike koristi u pravcu unapređenja našega, napose krškog šumarstva. Već na početku svoje naučne i stručne djelatnosti prof. Kauder s napisao je jedan od prvih biljno-geografskih radova kod nas, a to je rad pod naslovom »Biljnogeografska slika požeške okoline«. Rad je objavljen u Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 1906. Zapaženi su radovi prof. Kaudersa: »Nešto o prirastu u debljinu i visinu crnogoričnih šuma Gorskog Kotara«, Šumarski list, 1910, s. 58—62, i »Nešto o prirastu u visinu crnog bora u kraškim kulturama kod Crikvenice«, Šumarski list, 1912, s. 269—273. Prof. Kauder s posvetio je mnogo radova pošumljivanju Krša. U njima su sadržani dragocjeni podaci iz historijata o pošumljivanju na Kršu, zatim autorovi podaci o ekološkim, i vegetacijskim osobinama našeg Krša, a isto tako i podaci koji se odnose na tehniku pošumljivanja krških razgoljenih terena. Od radova koji se odnose na Krš spominjemo ove: »Prilozi za povijest pošumljivanja Krša u Hrvatskoj«, Narodna šuma, 1921. (I—XII) i 1922. (I—II); »Prilog historiji suamrstva Istre i Trsta«, Pola stoljeća šumarstva, Zagreb, 1926, s. 165—171; »Histnrioue du reboisement du Karst au littorale Croate«, Le Karst Yougoslave, Zagreb, 1928, s. 137—148; »Zemaljsko šumsko biljevište u Crikvenici«, Šumarski list, 1910, s. 220—223; »Bilješke iz zemaljskog biljevišta u Crikvenici«, Šumarski list, 1915, s. 46-47; »Dendrološke i botaničke bilješke iz područja Senjskog Inspektorata«, Šumarski list, 1933, s. 186—188; »Rasprostranjenje i uzgoj šuma u području krša Hrvatskog primorja«, Šumarski list, 1933, s. 190—201; »Utjecaj ekstremnih temperatura na vegetaciju u Hrvatskom primorju«, Šumarski list, 1935, s. 95—99; Rasprostranjenost pitomog kestena u Hrvatskom primorju«, Šumarski list, 1936, s. 322—328. Publikacije: »Botaničke primjedbe u predmetu „sušenje hrastika"«, Crikvenica, 1912, i »Nekoliko riječi o pošumljivanju Krša oko naših primorskih kupališta«, Zagreb, 1934, 32 s., kao i radovi: »Pošumljivanje Krša«, Priroda, Zagreb, 1935, s. 178— 185 i »Neki problemi šumarstva Savske banovine«, Šumarski list, 1936, s. 652—661, nisu samo stručni radovi već imaju također i svoju naučnu vrijednost. Među vrijedne radove prof. K a u d e r- s a ubrajamo također i ove: »Prilog historiji hrvatskog šumarstva«, Šumarski list, 1915, s. 47—49; »Prilog povijesti hrvatskog šumarstva«, Šumarski list, 1940, s. 205—216 i »Povijest Šumarskog učilišta u Križevcima «, Rukopis, Zagreb, 1952, 254 s. Prof. Kauder s nije prestao radom na uzdizanju šumarske struke i nauke ni poslije svoga umirovljenja. Bio je stalno aktivan, te je i dalje stvarao za svoju struku značajna i korisna djela. Za unapređenje srednjoškolske šumarske nastave napisao je prof. Kauder s vrijedan udžbenik »Podizanja i gajenje šuma «. Udžbenik je objavljen u Beogradu 1950., a obuhvata 400_s. Kaudersova »Šumarska bibliografija «, koju je Šumarsko društvo u Zagrebu izdalo u dvije knjige, odlično je, reprezentativno, vrlo korisno i izvan granica naše domovine poznato djelo. Ono pruža veliku pomoć svima onima koji se bave studijem šumarske nauke. U prvoj knjizi, objavljenoj 1947. na 199 s., sabrano je oko 6.000 podataka o napisanim radovima kod nas na području šumarstva u razdoblju od 1877—1946. U drugoj knjizi, objavljenoj 1959. na 436 s., koja se odnosi na period od 1946—1955., nalazi se oko 12.000 takvih podataka. Svojim radovima objavljenim u »Bulletin scientifique«, ediciji Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, doprinio je prof. Kauder s poznavanju naše šumarske nauke i našeg šumarstva u stranom svijetu. God. 1959. objavljena je u tom biltenu njegova studija »Entwicklung der Forstwissenschaft in der V. R. Kroatien «, 8 s., a god. 1960. na s. 33—37 studija »Le reboisement du Karst dans la Republique populaire de Croatie«. Od osobite su vrijednosti i ostali prilozi prof. Kauder sa u tome biltenu. Šumarski fakultet u Zagrebu predložio je povodom proslave stogodišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj, održane 1960. g., na Zagrebačkom Sveučilištu da se prof, dr Alfonsu Ka u de r su, zbog njegovih zasluga kao naučnom i stručnom radniku na području podizanja i njege naših krških šuma, podijeli stepen doktora šumarskih nauka. Hrvatsko Sveučilište uvažilo je prijedlog Fakulteta i odlikovalo tom najvišom čašću prof. Kaudersa, imenovavši ga svojim doktorom honoris causa. Odlikovalo ga je zbog dugogodišnjeg i plodnog rada na istraživanju ekoloških uslova i uzgojnih svojstava našeg šumskog |