DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 82 <-- 82 --> PDF |
drveća i šuma u oblasti razgoljenog Krša. Rad prof. Kaudersa bio je priznavan i cijenjen i izvan šumarske struke. Prof. K a u d e r s bio je od 1949. g. vanjski suradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti — u Odjelu za prirodne nauke. Od 1957. g. bio je urednik šumarske struke u »Bulletin scientifique« Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Intenzivno je surađivao s Leksikografskim zavodom u Zagrebu. Svojom obilatom suradnjom pružio je veliku pomoć pri izradi djela »Šumarska enciklopedija «, kao i ostalih naših enciklopedija. Društvena aktivnost prof. Kauders a bila je vrlo velika. Nije bilo akcije na unanrcdeniu našeg šumarstva ili šumarske struke u kojoj prof. Kauders nije aktivno surađivao. U svim šumarskim organizacijama bio je počasni član. U šumarskim redovima bio je mnogo cijenjenvoljen. Mladim generacijama stajao je svojim bogatim znanjem i iskustvom uvijek na pomoći. Prof. Kauder s ostao je markantna ličnost našeg šumarstva sve do posljednjih dana svoje visoke životne dobi. Svjetao lik prof, dr ing. Kaudersa služit će nam i dalje uzorom i primjerom. Prof. dr M. Anić PRVA ŠUMARSKA SPECIJALNA NAUČNA BIBLIOTEKA U HRVATSKOJ U petom i šestom deceniju XIX stoljeća očita je težnja da i mi stanemo uz bok naprednih evropskih naroda i da se napusti neracionalna eksploatacija šuma. Krajem 30-tih godina prošlog vijeka ilirski je pokret ušao u svoju odlučnu fazu i zahvatio je sve pore našeg javnog, kulturnog i političkog života. U to vrijeme osniva se i Hrvatskoslavonsko gospodarsko društvo 3. II 1841. godine. Gospodarsko društvo imalo je više sektora rada. 1846. god. osniva so inicijativom Dragutina Kosa, Ante Tomića i dr. samostalni odsjek za šumarstvo. To je imalo odraza na sastav knjižnog i časopisnog fonda stručne biblioteke Društva. Slijedećih deset godina razvija se najstrije šumarsko udruženje ,koje ugušuje apsolutizam. Tek 15 godina kasnije, tj. 1871. god., osniva se Hrvatsko-Slavonsko šumarsko društvo, koje izdaje radove svojih članova najprije u formi godišnjaka, a od 1877. god. u obliku mjesečnog časopisa »Šumarski list« (prvi stručni šumarski list na Balkanu, i jedini koji u tako dugom periodu izlazi neprekidno do danas). Šumarsko društvo je odmah posvetilo pažnju svojoj stručnoj knjižnici za koju su u dugom nizu godina njegovi požrtvovni članovi sakupljali knjige i časopise. Vremenom ova stručna knjižnica prerasta svoje skromne i stihijske početke, te se bogati vrijednim enciklopedijskim izdanjima, potpunim serijama vrijednih i za šumarsku struku važnih časopisa. Današnji sastav fonda biblioteke Šumarskog društva ne daje punu mogućnost za praćenje bogate novije literature iz šumarstva radi nedostatka financijskih mogućnosti za nabavke. Ali za historiju šumarstva taj biobliotečni fond je od neocjenjive vrijednosti. U Križevcima, kolijevci poljoprivrednošumarske nastave na slavenskom Jugu i Balkanu uopće, od osnutka Kr. gospodar sko-šumarskog učilišta 1860. god., sistematski se izgrađuje stručna biblioteka za potrebe nastave poljoprivrede i šumarstva. Visokostručni šumarski kadrovi uzdižu se od 1898. god. na novo osnovanoj Šumarskoj akademiji u sklopu Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Šumarska akademija bila je smještena u novosagrađenu (1898. god.) zgradu Šumarskog doma. Šumarska stručna knjižnica, koja je također smještena u novim društvenim prostorijama, dobiva sve više na značenju s obzirom na unapređenje struke i nastave. Godine 1919. osnovan je Gospodarskošumarski fakultet u Zagrebu. Posebne fakultetske biblioteke nema, nego postoje samo priručne biblioteke pojedinih zavoda sve do 1. I 1960. god., kad je osamostaljen Šumarski fakultet i odredbom njegovog Statuta osnovana šumarska knjižnica od cea 3300 svezaka bivše studentske knjižnice, i cea 3500 svezaka priručne biblioteke Zavoda za šumske pokuse. U priručnim bibliotekama-pojedinih zavoda nalazi se cea 12.000 svezaka za naučni i nastavni rad. Biblioteka Šumarskog društva, koja 1921. god. ulazi u sastav Jugoslavenskog šumarskog udruženja, broji te godine preko 1600 stručnih knjiga i preko 50 domaćih i stranih stručnih časopisa. U sklopu novog udruženja bili su Srpsko šumarsko udruženje (osnovano 1905. u Beogradu) i Kranjsko-Primorsko Gozdarsko Društvo (Ljubljana 1875. god.). Danas je biblioteka Društva u okviru Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske zadržala svoju tradicionalnu funkciju jedne od naših prvih specijalnih biblioteka. U svojem stogodišnjem postojanju imala je snažan utjecaj na odgoj stručnih kadrova i širenje naučnih dostignuća. Ing. Vladimir Rajković |