DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 56 <-- 56 --> PDF |
DIREKTNO ODREĐIVANJE DISTRIBUCIJE POVRŠINA GOSPODARSKIH JEDINICA PO OROGRAFSKIM KARAKTERISTIKAMA AVIOGRAFOM WILD B-9 Dr ZDENKO TOMASEGOViC Razvojem instrumentalne tehnike pojavio se novi stereoinstrument Aviograf Wild B-9. Instrument radi na strogom projektivnom principu. Relativno je jednostavan za rad, a pristupačniji je po cijeni od svojih starijih, univerzalnih srodnika. Smatrali smo svojom dužnošću da Autograf B-9 ispitamo — u vezi sa direktnim određivanjem površina i orografskih karakteristika gospodarskih jedinica, te dendrometrijskih elemenata — za potrebe šumskog gospodarstva. CILJ Najvredniji rezultat fotogrametrijske tehnike je stereomodel snimljenog objekta. Radi li se o aerosnimcima Zemljine površine dolazimo u izvanredan položaj da nam trodimenzionalni isječak po isječak te površine prikazan na objektivan način sa svim detaljima stoji na raspoloženju u sobi za interpretaciju i za mjerne svrhe. Nastavljajući na klasičnu geodeziju i kartografiju, restitutori iz tog stereomodela oblikuju signaturni plan ili kartu s manje ili više generaliziranja pojedinosti, te izostavljanja onih detalja, koji bi signaturni plan ili kartu opteretili. Korisnici tih planova ili karata u daljoj fazi dolaze do kvantitativnih informacija (površine, reljef, profili itd.). Kad postoje realni razlozi da se izradi signaturni plan ide se tim putem. Sigurno je da ima nemalo slučajeva kad taj proizvod u toj formi nije bezuvjetno potreban nego su dovoljni samo kvantitativni podaci (na pr. veličina ukupne površine nekog šumskog područja, te njenih raščlanjenih dijelova kao što su staništa ili skupovi staništa ili slično). Pretpostavka je kod toga da su granice šumskog područja i njegovih dijelova na aerosnimcima dovoljno pouzdano definirane. Gore spomenuti drugi slučaj nastupit će na pr. onda kad se tzv. kombiniranom metodom određuju denđrometrijski elementi za manja ili veća šumska područja statističkim metodama, a ne potpunom izmjerom ´(na svakom stablu odnosno sastojini). Kod toga je potrebno poznavanje površina čitavog područja i njegovih dijelova. Išli smo zatim da ispitamo mogućnost određivanja površina jednog šumskog područja i njegovih dijelova direktno u stereomodelu bez prethodne izrade plana odnosno karte. Smatramo da je u danom slučaju takav način rada brži i racionalniji. Stereomodel je potpuno vjerna, objektivna trodimenzionalna predodžba Zemljine površine bez ikakve generalizacije. Na njemu stručnjak (geolog, šumar, agronom, botaničar, rudarski inženjer itd) vrši pored opažanja, koja se odnose naprosto na površinu i druga opažanja koja mogu dati ta |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 57 <-- 57 --> PDF |
kođer brze, pouzdane numeričke podatke o distribuciji površina po orografskim karakteristikama (nadmorska visina, inklinacija, ekspozicija), a u šumarstvu također i o klasifikaciji sastojina po vrstama, uzrastu i sklopljenosti. Poznavanje orografskih elemenata doprinosi bonitiranju staništa. Za ovako postavljeni čili smatramo da je baš instrument kao što je Avio graf Wild B-9 vrlo prikladan. Razloge za njegovu primjenu navedene uvodno treba upotpuniti još činjenicom da je s obzirom na primijenjenu vrijednu op- Sl. 1. Aviograf Wild B-9 tiku i njeno povećanje (3,75-struko povećanje mjerila originalnih aerosnimaka) smanjena mogućnost pogrešnih interpretacija u odnosu na dosad primjenji vane stereoinstrumente u šumarstvu. PRIPREMNI RADOVI Za ispitivanje mogućnosti realiziranja spomenutih zamisli stavljeni su nam posredstvom prof Dr H. Kaspera sa ETH u Ziirichu na raspoloženje panhromatski aerosnimci dijela područja Švicarske sjeverno od rijeke Aare, između Aare i Reusse te istočno od Reusse. Ti aerosnimci bili su eksponirani Wildovim univerzalnim objektivom UAg (f = 152 mm) u kolovozu 1965 u približnom mjerilu 1 : 37.500. Format originalnih snimaka je 23 crn X 23 cm. Mjerenju je prethodila terenska interpretacija aerosnimaka sa šumarskog gledišta. Područje, za koje će trebati dati površine i distribuciju po orografskim karakteristikama, prokrstareno je u 2,5 dana uz pomoć automobila. Kod toga su pregledani karakteristični lokaliteti na raznim ekspozicijama i nadmorskim visinama. Trebalo je steći određena saznanja naročito u pogledu pri |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dolaska vrsta drveća. Već scbna dešifriranja pokazuju da se radi pretežno o lišćarskim sastojinama (svijetli tonovi na aerosnimcima), a u manjoj mjeri o četinjarskim i to vjerojatno smrekovim odnosno jelovim sastojinama (izrazito tamniji tonovi). Terenska interpretacija pokazuje da među lišćarskim sastojinama stoje na prvom mjestu one u kojima prevladava bukva, i to: a) ili s primjesom hrasta s pojedinačnim stablima bijelog bora i topole, ili b) s primjesom jasena, hrasta i graba s pojedinačnim stablima topole, ariša, smreke i bora ili c) s primjesom jasena i javora s pojedinačnim stablima hrasta^ topole i lipe. Sve su te sastojine preslikane svjetlo s poligonalnom strukturom slike krošanja. U daljem radu te su sastojine tretirane naprosto kao lišćarske- sastojine Terenska je interpretacija pokazala da su većinom tamno preslikane sastojine doista takve u kojima prevladava smreka i to s primjesom manjom od oko 0,3 ostalih četinjara (jela, ariš, bor) i lišćara (bukva, hrast). Samo smo rijetko naišli na sastojine u kojima dominira jela. Te nismo mogli na snimcima razlučiti od smrekovih sastojina tako ,da smo tamno preslikane sastojine tretirali kao smrekove. Bor se preslikao sa svjetlijim tonom. Za razliku od bukovih stabala bor se dobro razlikovao po svojim manjim krošnjama. Tek nakon tih terenskih dešifriranja pristupili smo daljim mjernim, sobnim radovima s već opisanim ciljem. Aparatom za preslikavanje Wild U-4 izrađeni su za mjerne svrhe kvalitetni dijapozitivi formata 11,5 cm X 11,5 cm bez korekcije: zbog distorzije objektiva kamere, zbog utjecaja zakrivljenosti Zemlje, te zbog fotogrametrijske refrakcije. » Orijentacione tačke, koje su postojale za ispitivano područje nanijele su se u mjerilu 1 : 50.000 na astralon. Budući da broj i raspored orijentacionih tačaka nije potpuno zadovoljio, bilo je potrebno preuzeti iz topografske karte Švicarske u mjerilu 1 . 25.000 neke dobro uočljive kotirane tačke. Osim kontaktnih kopij´a na fotopapiru stajala su na raspoloženju i povećanja na fotopapiru (format 35 cm X 35 cm) tj. fotoskice. Slijedio je rad na Aviografu B-9. MJERNI PROCES Svrha postupka je već iznesena. Nakon terenske interpretacije odluka je formirana s time, da se prije svega u numeričkom obliku odrede 1. površine svih šuma na omeđenom dijelu područja sjeverno od rijeke Aare, između rijeke Aare i Reusse, te istočno od Reusse, a napose 2. površine smrekovih šuma na tom istom području, te osim toga 3. da se iskaže distribucija površina šuma pod 1. i 2. po a) ekspozicijama (sjeverne, istočne, južne i zapadne ekspozicije, te šuma u ravnicama) b) inklinacijama (klase od po 10 procenata nagnutosti) c) nadmorskim visinama (klase od po 100 m) no ne samo u ukupnom iznosu površina po karakteristikama a), b) i c) pod 3. nego i napose distribucija površina po klasama inklinacija unutar pojedinih klasa nadmorskih visina za pojedine ekspozicije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Ovakav detaljan prikaz distribucije trebat će dati kako za sve šume kao jedan tako i za smrekove šume kao drugi kolektiv. 4. Osim toga treba iskazane, distribuirane površine smrekovih šuma raščlaniti po visinskim klasama (klase od po 10 m) i stupnju sklopi jenosti (rijetko rasle sastojme sa sklopom 0—50% i gusto rasle sastojine sa sklopom od 50—100°/o) t. j . odgovoriti kako su površine smrekovih šuma distribuirane i po tim taksacijskim elementima. SI. 2. Radi što boljeg i jednostavnijeg određivanja inklinacije i ekspozicije u lijevi okular Aviografa ugrađena je staklena pločica, (si. 2) koja ima u sredini kružni prsten, a na periferiji četiri repera. Polumjer je prstena takav da odgovara vrlo približno dužini od 100 m za srednje mjerilo na lijevom dijapozitivu. S obzirom na mjerenje inklinacija u klasama od po 20%, dimenzija polumjera prstena u potpunosti odgovara. Reperi označuju strane svijeta na dijapozitivu. Jače označen reper indicira sjever. Pločica je u okularu bila brižljivo centrirana s obzirom na lijevu parcijalnu markicu, te osim toga tako orijentirana (zaokrenuta) prema sistemu zadanih orijentacionih tačaka, da se za konkretan zadatak (po redovima snimaka) uvijek u stereomodelu može dovoljno tačno procijeniti ekspozicija pojedinih sastojina. Za provedbu potrebnih opažanja (mjerenja) odlučili smo u jednom novom obliku primijeniti metodu mreže tačaka (dot grid method) ostvarenu pomoću prozirnog milimetarskog papira. Orijentacione tačke, koje će služiti kao podloga za mjerenje, nanijeli smo koordinatografom na astralon. Na taj astralon fiksiran je milimetarski papir tako, da jedna familija pravaca njegovog koordinatnog sustav definira smjer sjever—jug. Priležeći nomogram (si. 3) izrađen u kosokutnom koordinatnom sustavu t2 (n, t) daje rješenje jednadžbe n = poznate iz matematske statistike. Po 4 E2 toj formuli treba za veća područja odabrati broj opažanja (n) tako, da dobiveni rezultat sa dovoljnom vjerojatnošću (na pr. za 95 od 100 slučajeva pri t = 1,96 ili za 997 od 1000 slučajeva pri t = 3) neće premašiti neku unaprijed odabranu dozvoljenu pogrešku E. Iznosi za E (0,01 = 1%, 0,02 = 2%) opisani su na pripadnoj skali stostrukim vrijednostima (= 100 E). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 60 <-- 60 --> PDF |
SI. 3. Nomogram za određivanje broja opažanja Iz nomograma se vidi da je potrebno izvršiti oko 5000 opažanja (n) želi li se, da sa razmjerno velikom vjerojatnošću (t ~ 2,5) pogreška ukupne površine (E) ne bude veća od oko ±2%. Kod mreže tačaka (koja nadomještava u neku ruku metodu određivanja površina mrežom kvadrata) svaka tačka, kao težište zamišljenog kvadrata, predstavlja površinu takvog kvadrata komu je stranica jednaka udaljenosti dviju susjednih tačaka. U odabranom području površine svih šuma, koje treba na opisani način taksirati prema okularnoj procjeni pomoću aerosnimaka ne premašuju iznos od 5000 ha. Iz tih razmatranja slijedi da je svrsishodno rasporediti tačke (mjesta za opažanja, t. j . sjecišta na mm-papiru) tako, da uzmemo svaku drugu tačku (razmak 2 mm) na paralelnim pravcima mm-papira, koji su također razmaknuti 2 mm. Tada naime stranice spomenutih kvadrata iznose 2 mm ili u oda |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 61 <-- 61 --> PDF |
branom mjerilu modela (1 : 50.000) 100 m. Svaka tačka reprezentira u tom mjerilu upravo 1 ha. Za predmetnu ukupnu površinu (procijenjenu sa oko 5000 ha) dobit će se na taj način približno traženih 5000 opažanja. Nakon izvršene relativne i apsolutne orijentacije započelo je mjerenje (opažanje) u stereomodelima. Prednost Aviografa B-9 za predmetni rad sastoji se također i u tome što se iglica za kartiranje (promatrana pod lupom), koja definira tačke virtuelnog modela orijentiranog apsolutno u mjerilu (1 :50.000) može voditi po mreži tačaka podloženog mm-papira. Iglica na pripadnom postolju vodi se od presjeka do presjeka (razmaci po 2 mm na odabranim pravcima razmaknutim 2 mm), to se istovremeno za svaki presjek vrši opažanje u optičkom stereomodelu po značajkama navedenim gore pcd 1, 2, 3 i 4. Svaka značajka dobiva svoju kodu i to: 1. ako se radi o lišćarskim sastojinama dolazi najprije ekspozicija (za sjever koda 1, istok koda 2 itd. za ravnice koda Oj, zatim su slijedila opažanja inklinacija (inklinacija 5—15% koda 1, inklinacija 15—25% koda 2 itd.), te napokon nadmorske visine očitane na visinskoj skali (nadmorske visine na pr. 300—400 m koda 4, visine od 400—500 m koda 5 itd.). U slučaju 1.) postoje dakle 3 vrste odnosno 1 vrsta koda (ravnice). Klase visina sastojina (uzrasta) za stratum 1. kao niti sklop nije određivan. 2. ako se radi o smrekovim sastojinama na svakom opažanom mjestu (za svaki ha) opažan je osim ekspozicije, inklinacije i nadmorske visine, sklop i uzrast (visina sastojina 0—10 m koda 1, visine 10—20 m koda 2 itd.). U slučaju 2. postoje dakle 5 vrsta ili 3 vrste koda (ravnice). Ekspozicije se procjenjuju pomoću opisanih repera, a inklinacije određuju pomoću prstena (si. 2). U našem radu Masirali smo lokalitete samo na 4 ekspozicije (N, O, S, W). Pri određivanju inklinacije, u nekom radijalnom smjeru od prostorne markice, kad ta tangira na nekom mjestu model, treba pamtiti detalj modela pod periferijom prstena, koji se nalazi u smjeru procijenjenog najvećeg pada. Markka se iz svog ishodišnog položaja (A) premješta na to mjesto (B), te odredi visinska razlika tačaka B i A. Budući da je polumjer prstena približno 100 m u mjerilu lijevog snimka dobivena visinska razlika na visinskoj skali daje izravno postotak (odnosno klasu) nagnutosti. Ustvari mjerenje inklinacija na karakterističnim mjestima područja kao i mjerenje visina smrekovih sastojina izvršeno je prethodno u modelu, a podaci upisani u fotoskice (si. 4). Ako je izmjerena na nekom mjestu samo inklinacija upisan je u fotoskicu na tom mjestu samo taj podatak. Ako je za neku sastojinu (a to je urađeno samo za smrekove sastojine) određena i visina stabala u sastojini onda su podaci upisani u obliku razlomka. Brojnik tada znači klasu inklinacija, a nazivnik klasu visina sastojina. Treba istaknuti da je na pošumljenim mjestima inklinacija određena preko krošanja stabala. Ovako pripremljena fotoskica uvelike olakšava rad na Aviografu pri opažanju na pojedinim tačkama (presjecima mm-mreže). Ta se fotoskica na temelju visinskih podataka iz modela (ili postojeće karte) kasnije može nadopuniti i slojnicama (linijama formi) tako, da su podaci konačno raspoloživi ne samo u numeričkom nego i u grafičkom obliku. Time je prikazana po klasama nadmorska visina, inklinacija, ekspozicija (i klasama visina sastojina ako se radi o smrekovim sastojinama) prostorna pripadnost pojedinih dijelova pridolazećih šuma. 59 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 62 <-- 62 --> PDF |
SI. 4. Pri određivanju površina prostorna markica često dolazi na rub krošanja sastojine. Metoda mreže tačaka traži da se naizmjenično jedno od dvaju takvih opažanja registrira, a drugo zanemari. Takva rubna opažanja približno reprezentiraju naime pola površine ranije opisanog kvadrata. Da bi se ostvario sistem naizmjeničnog ispuštanja opažanja na podložnoj foliji m?n-papira (koja je fiksirana na radnom stolu na astralonu s orijentacionim tačkam?) obilježena je svaka druga linija duž koje se rubna opažanja ne će registrirati. Ovo se prethodno obilježavanje odnosi na rubne linije šuma, koje teku u smjeru istok— zapad. Podudaraju li se linije, na kojima po redoslijedu treba uopće vršiti opažanja, sa rubom šuma, koji teče u smjeru sjever—jug onda se duž tih linija samo svaka druga tačka registrira. Kao što se vidi iz si. 1. registriranje podataka, koje smo opažali u stereomodelu, izvršeno je Wüdovim uređajem za registriranje EK 5, električnim pisaćim strojem IBM i to preko pulta sa tastaturom. Podaci su registrirani tek |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 63 <-- 63 --> PDF |
stuelno kodama (primjer: podatak s kodama 3 2 5 2 4 znači smrekovu sastojinu južne ekspozicije, inklinacije 20°´o, nadmorske visine između 400 i 500 m, sklopa preko 50%, visina sastojine između 30 i 40 m). Kod lišćara posljednje dvije cifre su nule. Osim toga podaci su registrirani i uređajem Wild SL 15, koji daje šifrirane perforacije na trakama za obradu u elektronskim računskim strojevima. U pomanjkanju svih ovdje spomenutih uređaja najjednostavnija bi bila upotreba računskog (ručnog ili električnog) stroja, koji radi s trakama, a imade potrebnu tastaturu. Da bismo ispitali pouzdanost određivanja površina našom metodom uzeli smo u opažanje i pojedine manje i veće šumske parcele unutar cijelog područja, koje smo prethodno odabrali i obilježili brojevima ]—S. Kod opažanja na tim parcelama imali smo jednu kodu više, t. j . redni broj parcele i stavljali je ispred svih koda. Podaci za opažanja na pretežnom broju mjesta, dakle tamo gdje nema tih pojedinačnih numeriranih parcela morali su dakle na prvom mjestu dobiti kodu 0. OBRADA REZULTATA Za unaprijed odabrano područje šuma s gustinom tačaka od kojih svaka reprezentira 1 ha dobili smo ukupno 3606 podataka. To je dakle broj hektara za površine, koje se nalaze pod šumom. Trebalo je tabelarno pokazati kako je ta površina distribuirana po ekspozicijama ,inklinacijama i nadmorskim visinama kao šuma uopće, kako su smrekove šume distribuirane po tim orografskim značajkama, te kolika je površina rijetko ili gusto raslih smrekovih šuma manjeg ili višeg uzrasta za pojedine inklinacije unutar pojedinih klasa nadmorskih visina po ekspozicijama. Moguća je obrada podataka a) u velikim elektronskim računskim automatima pomoću perforiranih traka b) u strojevima za sortiranje pomoću bušenih kartica izrađenih na temelju brojčanih podataka dobivenih na električnom pisaćem stroju ili vrpci računskog stroja c) ručna obrada brojčanih podataka dobivenih na opisanom električnom pisaćem stroju odnosno vrpci računskog stroja. Obrada rezultata na elektronskim automatima mogla bi izuzetno doći u obzir i to možda samo u slučaju kad bi se radilo o vrlo velikom broju podataka s mnogo zahtjeva u pogledu svrstavanja tih podataka uz uvjet da će postojeći ili novi izrađeni program naći svoju višestruku primjenu. Naše podatke obradili smo na dva načina: mehanički, strojem IBM za sortiranje, te ručno. Mehanička metoda tražila je prethodno transponiranje- brojčanih podataka dobivenih na električnom pisaćem stroju u perforacije na karticama. Nakon što su izrađene kartice preispitane nezavisno na drugom stroju IBM uslijedilo je sortiranje podataka sa svrhom da se dobije kako za sve šume tako i napose za smrekove šume iznosi: a) ukupnih površina b) površina distribuiranih po nadmorskim visinama |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 64 <-- 64 --> PDF |
RAZREDI NADMOREKSPOZISKIH INKLINACIJE CIJE VISINA (SLOPE GRADIENTS) CSITE EX( ELEVA^ POSURES ON CLASESS 0 1 2 3 4 5 6 S 4 7 3(0,0,2.1) 4 4(0,0,1,3) 14 0 3 2(0,0,2.0) 2 1(0,0,f,0J i 0 192 , 31 5 2 0 1(0,0,1,0) 63 8(0, tO,-U 62 15 ( 0,0, 14,1) 24 7[0,0,?OJ 1 0 2 0 N ´5! 6 19 31 0,1,7 1) 0 62 11(0,3,0,0) 13 42 5 ( 0.1.3. fJ 2 25 0 25 17 0 9 11 0 6 0 0 0 4LO,0 3 1) 0 0 120 „ ö 0 0 1 1 0 1 0 9 0 0 0 2 466 70 46 (3< 0H O ?J 143 23(0 4 15 4) 141 ?0< 0,1,17 2) 78 i j ( o o ? i ; 38 M O. 0, 1,0 J 20 0 3? 4 8 -1(0,0,4 OJ 1 0 13 0 8 1(0,0,1,0) 3 0 2 0 E 207 _ 40 5 9 ,f * S > 48 11(0,2,7,2) 42 8(0, t 5,?) 1 0 101 24(0.1.21.7) 28 4 i 0,0, 3,1J 1 0 49 5( 0,0,5,0) 13 2(0,0, 2,0) 1 0 8 0 3 1< 0,0.1,0) 2 0 1 0 5 0 1 0 0 0 1 0 0 0 2 8 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 340 60 99 23< 0,3.10.4) 131 78( 0,1. 24.3J 76 7( 0,0 7 OJ 21 ?( 0,0, 2,OJ 10 0 3 0 ö 4 15 1(0.0.0,1) 7 4( 0,?,*,*J 4 1(0,0,1,0) 12 «( 0.0,1,0J 8 K 0,0,1,0) 2 0 269 . 61 101 74 17 5 10 65 5 f3(0,*,«,8J 33t 0.2,10,21) 12(0 1101) 1 (. 0, 0,1,0) 0 0 s 21 732 « ! 6b 7 32 St 0,1,4,0J 0 0 49 12(0 2-fO.OJ 1 0 44 9( 0 0,8 U 5 U 0,0,0,1) 41 4(0040) 12 2(0,0,2.0) 39 ´( 0 026 0 10) 12 f( 0 0 0,0,0,1) 1 8 0 0 1 0 2 0 1 0 9 0 3 0 2 595 108 3? < 108 ?5< 0.2 10 7; 6 3 ( 0,0 SOJ 159 43(01 0 0 21 22) 129 23(0 f.13,3) 9o I ! 83 eco o s OJ 11 o 87 2(001 0 2 0) 29 1(0.0.0.1) 2 0 ´7,f 5 41 7< o, o,e i) 49 fl(Oi5o; 30 5( 0,0, 6,0J 46 1(0,0,1,0) 6 0 0 0 VI SJi 6 » 10 0 0 0 12 KO, CM OJ 0 0 18 4 ( 0. C,4 OJ 0 0 12 U 0.0.1.0) 1 0 2 2 (0.2.0, OJ 0 0 0 0 0 0 J 8 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 2 258 30 57 10(0 0 31) 62 ?( 0 1 6 0) 57 9<0.O,9,0J 71 2(O,0,7,OJ 9 7( 0,2.0.0) 2 0 92 9330´ . 4 929 338(514 209 110) 844 844 RAVNICE 0 0168 3 f30< 1.10.131 48) 168 (FLATS) 42ž 6 7 42(0. 5.38. *J 3 0 ? 8 3 0 7. 1947 570 1947 570´ 0 25 37C/53J 77. 3606 63a 1947 570 i 0,23,379,153) 310 711 0,S,51,U) 495 f07(0,»2,C8,2J> 403 53 ( 0,2,57,5J 25 3 25(0,0.74,1) 144 5´ 0,7,3 -J 54 n 0,0,0/J c) površina distribuiranih po inklinacijama d) površina distribuiranih po ekspozicijama, a napose u ravnici e) površina distribuiranih po nadmorskim visinama odvojeno za svaku ekspoziciju, a napose za ravnice f) površina distribuiranih po inklinacijama odvojeno za svaku klasu nad morskih visina unutar pojedinih ekspozicija, te u ravnici. Sve tri faze rada (bušenje, kontrola, sortiranja) izvršene su za 11 sati. Taj isti rad (sortiranje) je obavljen i ručno, a trajao je 44 sata. U ovo je radno vrijeme uključena obrada podataka po svim navedenim tačkama a) do f). Rezultat te obrade sadržan je sumarno u priloženoj tabeli. U tabeli su podaci G2 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 65 <-- 65 --> PDF |
(površine), koji se odnose na smrekove šume, istaknuti kurzivom. Podaci u zagradama daju distribuciju po visinskim klasama dominantne etaže smrekovih sastojina (prvi podatak daje površine sastojina u 1. klasi s visinama od 0 do 10 m, drugi podatak se odnosi na 2. klasu s visinama stabala od 10 do´ 20 m itd.). S obzirom na sklopljenost treba istaknuti da su sve opažane smrekove sastoji ine gusto rasle (sklop bitno veći od 50%,) tako, da sortiranje po toj značajki nije bilo, jer tu postoji samo jedna klasa. POUZDANOST METODE Prije početka rada na Aviografu B-9 na fotoskicama (povećanja) obilježene su po rubovima krošanja sve one šumske parcele, koje će se po površinama inventarizirati. Posebnim brojevima obilježeno je 8 parcela (1 do 8) kojima će se površine odrediti individualno, da bi se vidjela pouzdanost metode ne samo za veće komplekse nego i za pojedine veće ili manje parcele. Za sve obilježene parcele određene su u Institutu za geodeziju i fotogrametriju Tehničke visoke škole u Zürichu susreti]ivošću prof, dr H. Kaspera koordinate (oko 4.500) lomnih tačaka svih parcela. Koordinate su određene Autografom Wild A-7. Iz tih koordinata sračunaii smo u Zavodu za geodeziju Šumarskog fakulteta u Zagrebu egzaktne površine. Komparacijom podataka dobivenih mrežom tačaka uAviografu B-9 i koordinatama u Autografu A-7 izlazi da je prvom metodom dobiven rezultat, koji je previsok za 19 ha. Ta pozitivna razlika od 0,53% nije prekoračila spomenutu procjenu dozvoljene pogreške izvršene nomogramom u si. 3. Pojedinačne površine 1—8 dobivene su s ovim vrijednostima odnosno pogreškama i to: A Parcela Površina P Pogreška 100 br. (jest) ha 4 ha P 1 53 + 0,1 0,2 2 161 —2,8 1,7 3 24 —0,1 0,5 4 20 —1,8 9,0 5 8 + 1,3 17,8 6 1 + 0,2 20,0 7 18 + 0,3 1,5 8 15 + 0,4 2,7 Iz tih se podataka vidi da je kod odabrane gustoće tačaka procentualna pogreška nepodnošljiva sao za ekstremno male parcele. Ne treba smetnuti osim toga s uma da je mjerilo modela iznosilo 1 : 50.000! Za ocjenu tačnosti mjerenja topografskih visina mogu poslužiti veličine preostalih visinskih pogrešaka orijentaciomh tačaka. Prosječna vrijednost tih pogrešaka iznosila je ±1,8 m. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 66 <-- 66 --> PDF |
EKONOMIČNOST Ukupno utrošene vrijeme za pripremne sobne radove, terensku dešifražu, orijentaciju u Aviografu, izmjeru i mehaničko sortiranje podataka iznosi lOi sata. Prema dosadašnjim orijentacionim podacima (K. Schwidejsky: Griindriss d. Photogrammetrie) mogli su se pripremni sobni radovi, terenska dešifraža, orijentacija snimaka u Aviografu, te izrada signaturne karte u mjerilu 1 : 50.000 (situacija 4- konfiguracija za područje šuma) s iscrtavanjem i obračunom ukupnih površina obaviti u vremenu od oko 130 sati. U tom slučaju, ako bi se željela dobiti istaknuta distribucija površina, trebalo bi tek na dobivenoj karti početi sa odgovarajućim mjerenjima. Kod metoda (kao što ih navodi na pr. američki priručnik Maiual of photographic interpretation) gdje se radi s trećerazrednim stereoinstrumentima dolazi do pada kvaliteta optičkog stereomodela, te do naknadnih računskih operacija kad mjerenja ne vršimo u geometrijski egzaktnom modelu. Kod takvih metoda, kad se različiti tipovi šuma rasprostiru na različitim nadmorskim visinama treba podatke na osnovu prethodnog mjerenja nadmorskih visina naknadno svesti na istu projekcionu ravninu (na isto mjerilo). Smatramo da se za volju primjene trećerazrednih stereoinstrumenata pouzdanost i metode rada oslabljuju i kompliciraju. SADRŽAJ Na osnovu direktnih opažanja u optički kvalitetnom i geometrijski egzaktnom modelu što ga daje Aviograf Wild B-9 autor je primjenom pravokutnog sistema tačaka (uzoraka) odredio pouzdano, skraćenim postupkom t. j . bez prethodnog kartiranja ne samo ukupne površine šuma za odabrano područje nego i distribuciju tih površina po ekspozicijama, nadmorskim visinama i inklinacijama i to u stereomodelima mjerila 1 : 50.000. Na temelju tog rada sastavljen iskaz površina gorpodarskih jedinica olakšava bonitiranje staništa, koje može poslužiti kao sigurnija osnova za inventarizaciju drvnih masa statističkim metodama (primjenom primjernih ploha) kad su gospodarske jedinice stratificirane. Određivanju površina opisanom metodom za velika šumska područja pogodovala bi pojedina sistematski raspoređena polja tačaka. SUMMARY On the basis of direct observations in the optically excellent stereo model of the Wild B-9 Aviograph, an instrument based on rigorous geometrical solutions, the author determines reliably not only the total forest area for the district selected but« also the distribution within this area according to the exposures, elevations and ground inclinations. It is of i.pecial significance that the observations were made in a model of the very small seals of 1 : 50.000, by a shortened procedure, i. e. without mapping, with the aid of a dot grid consisting of ordinary graph paper positioned on the drafting surface of the Aviograph. The convenient guiding of the pricking device along the system of interesections is considered an advantage of the B-9 Aviograph for the survey described. The derived area list facilitates the site classifications that would serve as a reliable basis for forest inventories using statistical methods (sample plots) for stratified forest districts. Area determination for large forest regions is likely to warrant the use of systematically distributed isolated fields of dots. |